Naslov
Gramatlčka toerija, kontrastivne studije i nastava stranih jezika. / Mrazović, Pavica (ur.). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu : Filozofski fakultet, 1979, 203 str.
(Grammar theory, contrastive studies and FL Teaching./ Mrazović, Pavica (ed.). Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu : Filozofski fakultet, 1979, 203 str.)

Autori
Petrović, Velimir

Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 21-22 (1980); 84-85

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
gramatika zavisnosti; vrste riječi; hrvatskosrpski jezik; njemački jezik; kontrastivna analiza; nominalna fraza; posesivni dativ; nastava stranih jezika
(dependency grammar; Sebo-Croatian; German language; contrastive analysis; noun phrase; possessive dative; FL teaching)

Sažetak
U knjizi „Gramatička teorija, kontrastivne studije i nastava stranih jezika“ Instituta za strane jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu objavljeno je sedam radova iz područja: razvoj teorije gramatike zavisnosti s naročitim osvrtom na njemačku lingvističku školu, usporedba teorije gramatike zavisnosti Ulricha Engela i Gerharda Helbiga, primjena Engelovih teoretskih postavki gramatike zavisnosti u kontrastivnim istraživanjima njemačkog i hrvatskosrpskog jezika i u nastavi njemačkog kao stranog jezika. Rad „Razvoj gramatike zavisnosti“ Pavice Mrazović predstavlja historijski i ujedno kritički pregled razvoja teorije gramatike zavisnosti, počev od L. Tesnièra kao njenog začetnika do Engela koji je došao najdalje u njenom daljem razvijanju i primjeni na njemački jezik. Članak predstavlja vrlo korisnu uvodnu lektiru za sve one koji su zainteresirani za probleme opisivanja jezika. U članku „Gramatika zavisnosti Ulricha Engela“ Zoran Žiletić potkrepljuje svoja nastojanja da dokaže prednost Engelove gramatike zavisnosti primjerima za čiju su analizu ostale teorije opisivanja jezika pokazale svoju nemoć, drži da se Engelova gramatika može definirati kao "totalna gramatika zavisnosti" i da ju ne treba, "nipošto sputavati definicijom gramatike zavisnosti s glagolom kao vrhovnom kategorijom". Članak Marine Ličen o vrstama riječi u teoriji gramatike zavisnosti Ulricha Engela na jednoj i Helbiga i Busche na drugoj strani ističe sličnosti i razlike kao i nedostatke u pristupu problemu klasiflkacije vrste riječi u njemačkom jeziku. Čitalac neće pogriješiti ako na osnovi pročitanog zaključi da se u slučaju gramatike zavisnosti Ulricha Engela radi o teoriji u nastajanju pred kojom je još čitav niz neriješenih problema. Ipak, ona je, kako Ličen kaže, poduhvat vrijedan pažnje jer predstavlja novi korak u naporima da se ovlada svrsishodnijim načinom opisivanja jezika. Marija Bačvanski kontrastira opis sintaktičkih odnosa unutar njemačke rečenice u teoriji gramatike zavisnosti Ulricha Engela s opisom zastupljenim u gramatici Gerharda Helbiga i Joachima Busche. Autorica zaključuje da Helbig i Buscha polaze od teorijskih postavki koje su dobrim dijelom vezane za tradicionalnu gramatiku, ali su zasnovane na rezultatima istraživanja i prakse njemačkog kao stranog jezika, dok Engel daje novu teoriju o jeziku čija će primjena zavisiti od njene didaktičke razrade. Uredništvo ove zbirke postupilo je mudro kad je odlučilo da uz teoretske radove objavi i dva praktična rada iz oblasti kontrastivne analize njemačkog i srpskohrvatskog jezika. Jovan Đukanović uspoređuje nominalne fraze a Gudrun Krivokapić posesivni dativ. Oba članka ilustrativno pokazuju da je primjenom teorije gramatike zavisnosti Ulricha Engela moguće uspješno i za nastavne potrebe svrsishodno opisivanje jezičnih pojava dvaju jezika u kontrastu, da je, s druge strane, upoznavanje s osnovama teorije gramatike zavisnosti preduvjet za razumijevanje ovakvih radova te da su kontrastivne studije samo jedna karika u lancu povezivanja teorije opisivanja jezika s njenom primjenom u nastavnoj praksi. Sljedeći korak bi bila pedagoška razrada rezultata kontrastivnih studija radi efikasnije organizacije nastave stranog jezika. O primjeni teorije o jeziku u nastavnoj praksi govori Pavica Mrazović u članku „Korelativan odnos teorije o jeziku i nastavne prakse“, ilustrirajući na rečeničnim primjerima podobnost teorije gramatike zavisnosti Ulricha Engela u opisivanju jezika za stjecanje uvida u zakonitosti kombiniranja jezičnih elemenata uz glagol kao centar rečenice s ciljem razvijanja sposobnosti generiranja pravilnih rečenica u jeziku koji se uči kao strani. Zainteresirane za problematiku obrađenu u prilozima ove zbirke posebno će obradovati bogata bibliografija radova o gramatici zavisnosti i valentnosti u čiji sastav ulazi 515 jedinica koje je prikupila Pavica Mrazović.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA