Naslov
Ličnost, inteligencija, interesi i znanje: provjera teorije o razvoju intelekta odraslih
(Personality, intelligence, interests and knowledge: validating the theory of adult intellectual development)

Autori
Marušić, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
1999

Stranica
124

Mentor
Zarevski, Predrag

Ključne riječi
ličnost; inteligencija; interesi; znanje
(personality; intelligence; interests; knowledge)

Sažetak
Osnovni cilj disertacije bio je provjeriti relacije između temeljnih dimenzija ličnosti, kognitivnog funkcioniranja, interesa i znanja koje predviđa Ackermanova teorija o razvoju intelekta odraslih. Sažeto se problemi mogu prikazati u četiri točke: 1. Provjeriti povezanost dimenzija ličnosti s varijablama kristalizirane i fluidne inteligencije; 2. Ispitati međusobnu povezanost dimenzija interesa, te fluidne i kristalizirane inteligencije; 3. Provjeriti veze temeljnih osobina ličnosti i dimenzija interesa; 4. Ispitati povezanost temeljnih dimenzija ličnosti, interesa, te fluidnih i kristaliziranih sposobnosti s razinom opće obaviještenosti. Ispitivanje je provedeno na ukupno 405 učenika završnih razreda srednje škole, od čega 178 učenika i 237 učenica. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Test razvrstavanja likova iz baterije French kit kao mjera fluidne inteligencije, Test rječnika iz baterije MFBT kao mjera kristalizirane inteligencije, NEO Petfaktorski Inventar kao mjera ličnosti, Upitnik za samoprocjenu interesa, te Test opće obaviještenosti kao mjera znanja. Dobiveni rezultati pokazuju da su u uzorku maturantica i fluidna i kristalizirana inteligencija značajno, premda slabo povezane s dimenzijom otvorenosti prema iskustvu. Time su potvrđeni razmjerno konzistentni nalazi o vrlo slabim linearnim vezama između inteligencije i upitničkih mjera ličnosti. Sažimajući rezultate analiza povezanosti ličnosti i interesa može se zaključiti da su dobivene značajne i raznolike, premda ne i osobito jake veze između ovih dviju domena. Svih šest tipova interesa dio varijabiliteta dijeli s pet dimenzija ličnosti, no postotak objašnjene varijance nije velik. Najjača povezanost ličnosti i interesa u oba spola dobivena je za skale umjetničkih i poduzetničkih interesa, a objašnjenju varijance u tim skalama u prvom redu pridonose dimenzije otvorenosti prema iskustvu, odnosno ekstraverzije. Prema dobivenim rezultatima, ovo istraživanje u svim bitnim elementima predstavlja međukulturalnu validaciju već poznatih nalaza o značajnim relacijama između dvaju modela, Hollandove tipologije interesa i petfaktorskog modela ličnosti. Šest skala interesa statistički značajno je povezano i s mjerom fluidne i s mjerom kristalizirane inteligencije samo u uzorku učenika, no u oba je slučaja nađena razmjerno slaba povezanost. U predikciji opće obaviještenosti kao mjere znanja kristalizirana inteligencija se pokazala visoko značajnom u regresijskoj analizi. Kad se iz analize izuzmu kognitivne sposobnosti, u uzorku učenica značajnim su se prediktorima opće obaviještenosti pokazale otvorenost prema iskustvu i emocionalna stabilnost. Dobiveni rezultati velikim dijelom potvrđuju glavne veze predviđene Ackermanovom teorijom. Potvrđena je uzajamna povezanost varijabli uzduž linije kristalizirane sposobnosti – otvorenost prema iskustvu – istraživački interesi, te veze fluidnih sposobnosti i realističkih interesa, otvorenosti prema iskustvu i umjetničkih interesa, povezanost ekstraverzije sa socijalnim i poduzetničkim interesima, kao i povezanost savjesnosti i konvencionalnih interesa. Ova potvrda teorijskih predviđanja naročito je značajna s obzirom na činjenicu da istraživanje u nekoliko elemenata predstavlja ekstenziju prethodnih studija. Naime, ono predstavlja međukulturalnu replikaciju poznatih nalaza američkih autora na novom, neameričkom uzorku koji je usto i nešto mlađi, te manje selekcioniran od studenata koji su gotovo isključivo činili uzorke dosadašnjih istraživanja. Također, u njemu je umjesto samoprocjena primijenjena objektivna mjera znanja, i to znanja koje nije specifično s obzirom na neko od akademskih područja, nego predstavlja opće deklarativno znanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA