Naslov
Kontrola rezidua pesticida kao dio standarda sigurnosti hrane biljnog podrijetla
(Pesticide residues control as a part of plant origin food safety standard)

Autori
Aleksandar Mešić, Dinka Grubišić, Tanja Gotlin Čuljak

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik rezimea / Ostojić, Ivan - Sarajevo : Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, 2013, 75-75

Skup
10. simpozijum o zaštiti bilja u BiH

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 05.11.2013. - 07.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
sigurnost hrane; kontrola rezidua; javni standardi; privatni standardi
(food safety; residues control; public standards; private standards)

Sažetak
Sigurnost hrane je zakonska obveza, ali i zahtjev potrošaća širom svijeta. Najznačajniji izvor kontaminacije hrane biljnog porijekla su ostaci pesticida i njihovi metaboliti. Razvoj modernih analitičkih metoda omogućio je brzo i relativno jeftino laboratorijsko utvrđivanje razine rezidua pesticida što je osnovni preduvjet za kontrolu sigurnosti hrane. Kako bi se osigurala sigurnost hrane uspostavljaju se različiti standardi kontrole – javni ili privatni. Javne standarde uspostavlja svaka država kao zakonsku obvezu. Tako se definiraju najviše dopuštene razine rezidua svih registriranih pesticida za sve vrste biljaka koje služe kao hrana, ali i način njihove kontrole – broj uzoraka za analizu, način njihovog prikupljanja i laboratorijskih analiza, te protokoli za slučaj otkrivanja zdravstveno neispravne hrane. U Hrvatskoj je sigurnost hrane u nadležnosti dvaju ministarstava. Ispunjavajući direktive Europske komisije, Ministarstvo poljoprivrede provodi Nacionalni program monitoringa rezidua pesticida, koji služi kao statistički pokazatelj stanja sigurnosti hrane i obuhvaća nekoliko stotina uzoraka. Zbog ograničenog budžeta te analize ne obuhvaćaju dovoljan broj aktivnih tvari (približno tek 10% od ukupnog broja aktivnih tvari registriranih u Hrvatskoj u godini provedbe). Nadzor hrane koja se uvozi u Hrvatsku i nalazi na tržištu provodi sanitarna inspekcija u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Detaljni rezultati njihovog nadzora nisu javni, a obuhvaćaju veći broj uzoraka nego u Nacionalnom programu monitoringa rezidua pesticida, koji se analiziraju na sličan način. Osim javnih standarda, postoji sve veći broj privatnih standarda, koji mogu biti međunarodni ili nacionalni, odnosno kolektivni ili individualni. Privatne individualne standarde obično uspostavljaju pojedini distributeri hrane koji u svojoj maloprodaji koriste takve standarde kako bi spriječili pojavu incidenata sa sigurnosti hrane, ali i kao značajan marketinški alat. Kolektivni standardi obuhvaćaju različite proizvođače, a zastupljeni su i kao dio standarda koji primjenjuju različiti distributeri hrane. Primjer takvih standarda su Global GAP i GFSI. Osim njih postoje i nacionalni ili regionalni standardi, koji uz sigurnost hrane kupcima jamče i njezino podrijetlo. Većina standarda koji se primjenjuju za kontrolu sigurnosti hrane temelje se na „samokontroli“ proizvođača, dok je tek manji dio temeljen na neovisnoj kontroli. Neovisno o kojim standardima se radi, oni zauzimaju sve značajnije mjesto u trgovini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Sudjelovanje na skupu financirano je iz VIP (Vijeće za istraživanja u poljoprivredi) projekta "Standardizacija kvalitete i zdravstvene ispravnosti jagode" koje financiraju Ministarstvo poljoprivrede i "Jagodar HB" d.o.o. iz Donje Lomnice.

POVEZANOST RADA