ࡱ> qsp[bjbjAΐΐg8> > 8 4C)>>4rrrMMM(((((((;*,N(EMM(rr(%%%N rr(%(%%:.(,n(r@jU$pZ( ()0C)d( +.$|+.n(+.n(4MZ@%4MMM((%MMMC)+.MMMMMMMMM>  F: Sanja `amani, prof. SVEU ILI`TE U RIJECI VISOKA U ITELJSKA `KOLA Trg Ivana Klobu aria 1, Rijeka STRAH STUDENATA KAO OMETAJUI FAKTOR AKTIVNOG SUDJELOVANJA U REALIZACIJI SADR}AJA KOLEGIJA SVIRANJE  Strahove mo~ete nadvladati suo ite li se s njima na valjan na in. Strah je jedna od emocija. A emocije u potpunosti dolaze iz unutraanjosti bia i imaju samo onoliko snage koliko im je damo. Kao ljudska bia, raspola~emo i intelektom, a upravo intelekt, a ne emocije, mora biti vrhovna snaga koja e usmjeravati naa ~ivot ~elimo li ovdje iskusiti imalo sree. Emocije su boja ~ivota; bez njih bismo uistinu bili bezli na stvorenja. No, te emocije moramo nadzirati, jer e one ina e nadzirati nas. To osobito vrijedi za emociju straha, koji e, dopustimo li mu neograni enu vladavinu, od svih nas stvoriti te drhtave sjene ljudi kojima olakaanje mo~e donijeti tek smrt. John M. Wilson 1.UVOD Svi smo mi u naaem ~ivotu imali priliku osjetiti strah, tremu i nelagodu u odreenoj prilici. Znamo da za takve trenutke na~alost ne postoji lijek kojim pouzdano otklanjamo nelagodno stanje. Tijekom prvih kontakata sa studentima, u pou avanju glazbe, najvei dojam ostavio je na mene strah od sviranja i nesigurnoist i nelagoda studenata koju su vidljivo (verbalno i neverbalno) izra~avali pri svakom pristupanju instrumentu. U itelji i odgajatelji pola~u temelje cjelokunog odgoja i obrazovanja te njihov posao ima veliku druatvenu va~nost. Kurikulumi studija u itelja i odgajatelja vrlo su slo~eni, a jedan od va~nijih sadr~ajnih podru ja je Glazbena kultura. Sadr~aji Glazbene kulture raa lanjeni su na nekoliko kolegija. U ovom se radu istra~uje problematika kolegija Sviranje. }elim skrenuti pozornost na taj kolegij i predlo~iti neke od na ina kojima bi se ubla~ila ili otklonila stanja koja omataju studente u njihovom napredovanju i razvijanju . 2. STRAH I NJEGOVO DJELOVANE Prema psihologijskom rje niku1 strah je intenzivno i neugodno  uvstvo u vezi s percipiranom ili anticipiranom opasnosti, esto povezano sa ~eljom da se pobjegne ili sakrije. Kao i ostala uvstva strah je praen itavim nizom fizioloakih promjena u organizmu (suha usta, lupanje srca, znojenje, drhtanje, praznina u ~elucu). U svakodnevnom su ~ivotu strahovi, tjeskobe, frustracije vrlo esti. Strah je univerzalna, opeljudska emocija koja uz radost, srd~bu i ~alost pripada tzv. primarnim emocijama . Te se emocije pojavljuju vrlo rano u razvoju osobe i imaju jaku motivacijsku snagu. Strah je ono ato nas esto spre ava da maksimalno iskoristimo svoje sposobnosti. Od ranog djetinstva i prvog kontakta sa svijetom neki strahovi postupno nestaju s razvojem, iskustvom i duhovnim sazrijevanjem osobe. Meutim, razvijanjem intelektualnog znanja i zrelosti poveavaju se neki strahovi kojih prije nije bilo. Permanentno preispitivanje i samopotvrivanje, vrednovanje znanja i sposobnosti mogu povremeno ugroziti naae samopouzdanje i potvrditi tuu kriti nost o nama, jer nismo uvijek u mogunosti dati najbolje rezultate. Zbog toga sva ~ivotna i akolska testiranja prate strah i trema od mogueg neuspjeha. Prou avajui uzroke i u inke napetosti, autori2 razlikuju unutarnju napetost i vanjsku napetost miaia, kojoj uzrokom mogu biti fizi ki, ali i psihi ki razlozi. Ova dva tipa napetosti ne mogu biti izolirana; oni meusobno utje u jedan na drugog jer se neprekidno i istodobno pro~imaju. Pozitivni strah (trema) koji je takoer prisutan kod studenata nije ometajui faktor u izvoenju nastave kolegija Sviranje. Trema mo~e, i obi no usmjerava pa~nju studenata prema izvoenju zadatka, usmjerava ih na eventualni tehni ki problem i razvija energiju koja poveava vjerojatnost da e zadani primjer biti uspjeano izveden. 3. SVIRANJE Sviranje3 se mo~e definirati kao kompleksna sposobnost usklaivanja mialjenja, sluaanja i pokreta. Proces mialjenja bit e otvoren i pravilno usmjeren tek kad se student oslobodi nesigurnosti ili straha. Uz to se ve~e znanje i sposobnost prepoznavanja te itanje i razumijevanje notnog teksta. Upoznavanje studenta s va~noau sluaanja melodije postupno e dovesti i do tra~enja pravilnoga zvu nog odnosa izmeu melodije i pratnje. Pokret se vezuje uz sposobnost pravilnog koordiniranja sastavnih djelova klavirske partiture. Nedovoljno vladanje notnim pismom i prethodna nerazvijenost koordinacije lijeve i desne ruke negativno se odra~avaju na izvoenje glazbenih primjera. Stoga je razvoj vjeatine koordinacije jedan od va~nijih zadataka kojim treba ovladati da bi se izra~ajno sviralo na klaviru. Ne treba zaboraviti da je za razvoj tehnike nu~no vje~banje i sviranje ato veeg broja primjera jer svaki ima neki novi tehni ki problem koji kad ga svladamo otvara nove mogunosti i sposobnosti izvoenja. Stoga, treba uvijek iznova izvoditi i gotove, ve nau ene i odsvirane primjere. Takvim muziciranjem svira ki se postupci utvruju i postaju prirodni, a tehni ki se zahtjevi sjedinjuju s glazbenim. Zbog toga ve od samog po etka nastave, im svlada tehnike sviranja  ato podrazumijeva izvoenje desnom rukom, harmonizaciju i pratnju lijevom te pjevanje, student treba u iti izvoditi primjere nalik nastupu tj. sat s djecom. U po etku te skladbe mogu biti kratke i jednostavne, a kvaliteta izvoenja skromna i nesigurna, no tijekom vremena taj dio izvoenja bit e im sve jednostavniji i sigurniji. Takvo e izvoenje podii kvalitetu sviranja, ali i u enja, ato je glavni pokazatelj sazrijevanja studenata te razviti njihovo umijee samostalnog rada. Opuatanje e potaknuti osobni do~ivljaj pjesme, a izoatravaju se i refleksi i ruae tehni ke i emotivne prepreke na putu ka dojmljivom i uvjerljivom izra~avanju glazbe. 4. STRAH I SVIRANJE 4.1. UZROCI Glazbena kultura je u programu svih osam razreda osnovne akole, no u okviru nastave nema sviranja. Gimnazijsko obrazovanje obuhvaa etverogodianji program glazbene umjetnosti, no taj predmet nije predvien u programima srednjih stru nih akola. Ni u programu svih srednjih akola nema sviranja. Prema tome, u populaciji studenata razredne nastave i predakolskog odgoja velik je broj onih koji nikad nisu ranije svirali. Zadaci kolegija Sviranje dovode studenta u situaciju sli nu ispitu gdje on mora pokazati svoje (ne)znanje ato poja ava i ubrzava mogunost iskazivanja takvog emocionalnog stanja pred profesorom. Pored zadataka kolegija va~an faktor je i njegovo predznanje, emocionalno stanje i osobina li nosti. Studenti u takvoj situaciji nisu u mogunosti koncentrirati se na zadatak, ve im je sva pozornost usmjerena  negativnim razmialjanjima. Zabrinuti su zbog mogueg neuspjeha, razmialjaju o moguim  razlozima da bi izbjegli predavanje, odgaaju obvezu za idui sat i sl. Strah je esto uzrokovan i neznanjem, nepripremljenoau ili prethodnim neugodnim iskustvom. Va~no je i kako student do~ivljava uspjeh i neuspjeh jer mu nedostaje samopouzdanja. Ako su zadani primjeri iznad njegovih intelektualnih i motori kih sposobnosti strah mu nee dopustiti da se posveti zadatku. Izostaje i motivacija, jer student postaje svjestan svoje ograni enosti za glazbenu izvedbu. Stjecanjem znanja student e se osloboditi straha pred zadatkom o kojem prethodno nije znao niata. 4.2. MANIFESTIRANJE Jedan od problema koje sam uo ila u radu sa studentima izvodei nastavu iz kolegija SviranjeX 2npr@"B"&'@'B'R+`6~666@:B:BBBBB*CFCDL\\``$```b`abeehhhhi0jppzzzzz.{}j~΀߼߼߼߷hAU h<5h<0JCJmHsHh<CJmHsH h<CJ h<5CJh<CJmHsHh<h<5CJmHsHh<mHsHF,.X J0$a$$a$!! $"$&&''L+R+`6b66666@:B:B S S$ Sa$$a$$^a$BBBBBBBB(C*C.S0S\\````b`aabbeeh  S^$ Sa$ S^ S$a$ jest velik broj onih koji pri svakom izvoenju glazbenog primjera na glasoviru imaju problem jer im ruke drhte, prsti im se znoje, glas takoer drhti i vrlo je tih. To nisu pokazatelji treme koja je u po etku prisutna kod veine studenata, a nestaje nakon nekoliko predavanja. Naj eae su ti problemi drhtanja i znojenja prisutni kod studenata koji u svom dotadaanjem akolovanju nisu stekli kvalitetno glazbeno znanje, niti razvili interes i motivaciju za glazbu. Njihovo glazbeno iskustvo je vrlo oskudno jer nisu imali priliku nau iti svirati neki instrument ili sudjelovati u radu i nastupima nekog orkestra ili pjeva kog zbora. Mo~emo pretpostaviti da student s takvim glazbenim predznanjem (neznanjem), da je imao priliku birati kolegije na svom studiju, zasigurno ne bi izabrao kolegij Sviranje. Bez motivacije, predznanja i interesa te sa sumnjom u vlastiti talent i sposobnost muziciranja, to je i razumljivo. Na vje~be studenti dolaze podijeljeni u skupine. Jedan po jedan sviraju i pjevaju prethodno zadani primjer. U takvoj situaciji odmah se primjeuje i uje njihova (ne)pripremljenost, vjeatina i znanje. Ako student nije u mogunosti posuditi ili kupiti instrument (naj eae sintesajzer) na kojem e redovito vje~bati kod kue, to mu dodatno ote~ava napredovanje i vje~banje koje je nu~no za razvijanje tehnike sviranja i pripremanje za nastavu. Dolazi li nepripremljen na nastavu, osjea se napeto, nesigurno i unaprijed razo arano svojim  neuspjehom i dojmom ato e ga ostaviti na kolege i profesora. Studenti sa spomenutim problemima esto izbjegavaju vje~be, ispri avaju se, ~ele odgoditi sviranje ili pjevanje za idui sat, ekaju da ostanu zadnji u u ionici i sl. Kada ipak sjednu uz glasovir i po nu svirati, drhtanje ruku i znojenje ih onemoguava da izvedu primjer do kraja. Tada se obi no opravdavaju da su kod kue to puno bolje izvodili, da su prehlaeni, promukli, te ne mogu pjevati i sl. Bez obzira je li taj problem posljedica treme, nesigurnosti ili straha, u takvoj situaciji ne mo~emo o ekivati to nu interpretaciju primjera, kao ni izra~ajno i lijepo pjevanje. Izmeu studenta i instrumenta (glazbe) stvara se  nevidljivi zid koji onemoguava proces kojim se glazba do~ivljava, osjea i prenosi drugima. Ako se student vremenom ne oslobodi spomenutih problema, nee biti u mogunosti razviti svoje sposobnosti i vjeatine sviranja i pjevanja. Mo~e se pretpostaviti da e se u buduem odgojno-obrazovnom radu ponoviti isti problemi te realizacija i kvaliteta Glazbenog odgoja nee biti potpuna. 4.3. MOGUNOSTI PREVLADAVANJA Profesionalni glazbenici u~ivaju u svom glazbenom stvaralaatvu. Mnogi ljudi sviraju neki instrument amaterski i raduju se tome. Sviranje ih ini sretnima. Mogu li studenti biti sretni zbog svog sviranja? Koji put vodi studente do radosti sviranja? To su pitanja na koja profesor Sviranja tra~i odgovore. Nema sumnje da studenti mogu biti sretni uz glazbu i postoje putovi koji vode do radosti sviranja. Te su injenice izazovi profesoru tog kolegija, jer je on va~an faktor koji utje e na te procese kao i na na in na koji se postavlja prema studentima. Naravno, va~an faktor je i struktura studenata. Povoljna struktura studenata posti~e se njihovim izborom tijekom klasifikacijskog postupka. Ako kandidat nema elementarne predispozicije za uspjeh u u enju sviranja, ne treba mu omoguiti upis na studij. Prema tome elementarne predispozicije za u enje sviranja su jedan od odlu ujuih faktora koji utje u na upis studenata. Kad su studenti upisani, profesor Sviranja priprema program prema njihovom predznanju i sposobnostima i raspodjeljuje ih u primjerene grupe. U enje sviranja je individualan proces, stoga bi trebalo smanjiti broj studenata po skupinama sa sadaanjih 12 na 8. U po etnom semestru studente treba pozitivno poticati, hvaliti i zamjeivati svaki najmanji napredak. Nije realno za o ekivati da e svi studenti nabaviti instrument za vje~banje kod kue te im treba omoguiti odgovarajue prostorije i dovoljan broj instrumenata za vje~banje. Svi studenti u e svirati glasovir, ali onima koji ~ele ili ve znaju iz prethodnog akolovanja svirati neki drugi instrument treba omoguiti da sviraju i taj instrument. Studente, koji znaju svirati, treba aktivirati da poma~u svojim kolegama. Kad se ostvare ovi uvjeti, studenti e napredovati ovisno o svojim sposobnostima, predznanju, motivaciji, interesu i zalaganju. Sve e to utjecati na ja anje njihovog samopouzdanja, oslobaanje od straha, te na uspjeh i zadovoljstvo u radu. Tako e im sviranje postati radost. ZAKLJU AK Na temelju svega izlo~enog mo~e se zaklju iti da se mnogi studenti razredne nastave i predakolskog odgoja boje sviranja. Strah je prirodna emocija i javlja se kao osjeaj nesigurnosti. Posve je razumljivo da se student kao odrasla i kriti ka osoba osjea nesigurnim kad se prvi put nae pred glasovirom ili drugim instrumentom. Individualna istupanja pred  publikom , bila ona ispitiva ka komisija, skupina kolega ili djece donosi svakome odreenu tremu, nesigurnost ili strah. Vjeatina suzbijanja ili ubla~avanja tih ometajuih faktora mo~e se razviti vje~banjem. Prvo je svakodnevna vje~ba i osobno zalaganje kojim stje emo potrebna znanja i vjeatine, a zatim ponavljanje situacije  nastupa u kojoj se svaki put iznova susreemo s nelagodom i u imo kako je prevladati i pozitivno razmialjati. Sviranje je kolegij u kojem profesor ima priliku pribli~iti se studentu i individualno pristupiti rjeaavanju odreenih problema napredovanja i razvijanja sposobnosti te prilagoditi nastavu studentu i dovesti ga do znanja i vjeatina onim putem koji mu odgovara. Glazba je stapanje znanja i nadahnua, znanje mo~emo nau iti ali nadahnue ne mo~emo do~ivjeti ili prenijeti drugima ako ga i sami ne osjeamo. LITERATURA ANDREIS Josip, Vje ni Orfej, `kolska knjiga, Zagreb, 1968. ARAMBA`I Lidija, Anksioznost u ispitnim situacijama, Pregledni lanak, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, 1988. GRINDEA Carola, Napetosti u glazbenoj izvedbi, Music play, Zagreb, 1998. LUNDEBERG Ake, Trema, Music play, Zagreb, 2001. PETZ Boris, Psihologijski rje nik, Prosvjeta, Zagreb, 1992. ORLOFF-TSCHEKORSKY Tatjana, Mentalni trening u glazbenom obrazovanju, Music play, Zagreb, 1988. STRUGAR Vladimir, Biti u itelj, Hrvatski Pedagoako-knji~evni zbor, Zagreb, 1993. STRUGAR Vladimir, Nadareni u enici u procesu obrazovanja, Zavod za prosvjetno-pedagoaku slu~bu SR Hrvatske, Zagreb, 1988. TIMAKIN Evgenij Mihajlovi , Klavirska pedagogija, Ud~benici sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 1998. 1 Petz B. Psihologijski rje nik, Prosvjeta, Zagreb,1992. 2 Grindea C. Napetosti u glazbenoj izvedbi, Music play, Zagreb,1998. 3 Timakin E. M. Klavirska pedagogija, Ud~benici sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 1998.     S. `amani : Strah studenata kao ometajui faktor aktivnog sudjelovanja u realizaciji kolegija Sviranje PAGE   PAGE 6  PAGE 1 hDnppppNsPswwyzz|z~zzzzz.{0{4|6||^  S^$ Sa$  S^$a$ S S||,}.}}}j~l~ʀ̀΀@ʁtvz|$a$΀Ѐ@Bʁ́tvx|~rBDFHTVX\…ąƅʅ̅؅څ܅ޅľľľıľĚh<CJmHsHhrC0JmHnHujh<0JU*hrC0JmHnHu* h<0Jjh<0JUh<mHsHh<>*mHsHh<>*CJmHsHjh[_Uh[_h< h<0J(DFXZ\^ȅʅ$a$$a$]h]h&`#$q]q ? 0 00PBP/ =!"#$% Dp^ 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH8`8 Normal_HmH sH tH @@ Naslov 1$@&5mHsHuBB Naslov 2$@&CJmHsHuR@R Naslov 3$$@&^a$5CJmHsHuH@H Naslov 4$@&5CJ\mHsHuN@N Naslov 5$$@&a$5CJ\mHsHu>A`> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa 6@6  Tekst fusnote>&@> Referenca fusnoteH*dC@d Uvu eno tijelo teksta$^a$CJmHsHuNB@"N Tijelo teksta$a$5CJmHsHuPP@2P Tijelo teksta 2$a$CJmHsHu8 @B8 Podno~je  p#2)@Q2 Broj stranice:@b: Zaglavlje  p#,(q, Broj retkaPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 7 :9~:  ΀"EBh|#$%CDF!!!8@0(  B S  ?HDJE`-8888,9,9:88882929:8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace 'dg_`j "#+,1389:;CFOPWY^_abdejkst|}   ()*+789:BCLMQRTU]_ghijtv   &(23:;CDEFQRVWYZaejkmnvw &+,45>?ABEFMNOPZ[_`bcijpw 89` o ! "  l|0?Sbn} /U!!B&Q&((0(?(((~))))** ,,Z,[,c,d,~,,--....."/0/E0F0P0_011334444=5>5>5N5Y5[5555566d6e6666657677788e8g8i8m8q8~888888888888888888 9 999 9#9*9:9;9;9=9=9>9>9@9A9C9D9F9G9H9R9V9\999#:+:::::::f8;9;9=9=9>9>9@9A9C9D9F9G9:::::>5@5g8;9;9=9=9>9>9@9A9C9D9F9G9/::::g8:c|npWx^`o(.^`o(.C\C^C`\o(.0^`0o(..? 0? ^? `0o(...   ^ `o( .... w w ^w `o( ..... G`G^G``o( ...... `^``o(....... ^`o(........Wxc|nA5rC5[_<rg8i8@@:PPPP:PLUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * ArialACambria Math"1hiFiFrak/fk/f!4dK8K82HP? A2!xx MOGUNOSTI U SUZBIJANJU STRAHA OD SVIRANJA 1UF  Oh+'00<HTd p|     MOGUNOSTI U SUZBIJANJU STRAHA OD SVIRANJA 1NormalUF2Microsoft Office Word@@q@v?@ABCDEFGIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_abcdefgijklmnorRoot Entry FmUt1TableH?.WordDocumentASummaryInformation(`DocumentSummaryInformation8hCompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q