Naslov
Upravljanje informacijama kao sredstvo kvalitativnog unapređenja hrvatskog turizma
(Information management as an instrument of a qualitative upgrade of Croatian tourism)

Autori
Bunja, Đani

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2006

Stranica
187

Mentor
Čorak, Sanda

Neposredni voditelj
Tuđman, Miroslav

Ključne riječi
upravljanje informacijama; hrvatski turizam; identitet; imidž; ugled; oglašavanje; krizno komuniciranje; destinacijski informacijski sustav; diseminacija informacija
(information management; Croatian tourism; identity; image; reputation; advertising; crisis communication; destinational information system; information dissemination)

Sažetak
Disertacija obrađuje problematiku upravljanja informacija kao sredstva kvalitativnog unapređenja hrvatskog turizma. U teoretskom dijelu bavi se stanjem i održivom perspektivom razvoja hrvatskog turizma te aspektima organizacijskog komuniciranja turističkih destinacija i upravljanja informacijama općenito, a posebno u turizmu. U empirijskom dijelu predstavljeni su rezultati istraživanja stavova hrvatskog turističkog menadžmenta o sadržaju komunikacijskih procesa, te o identitetu, imidžu, ugledu, oglašavanju i upravljanju komuniciranjem u krizama u hrvatskom turizmu, provedenog pomoću anketnog upitnika i dubinskog intervjua. Na temelju teoretskih eksplikacija i rezultata empirijskog istraživanja predložen je model upravljanja informacija koji može djelotvorno i učinkovito biti u funkciji unapređenja hrvatskog turizma, a što u aplikativnom smislu predstavlja najvažniji doprinos disertacije. Na temelju statističkih podataka određena je pozicija Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu te su analizirani recentni podaci o ostvarenom turističkom prometu. Upitna uspješnost Hrvatske kao turističke destinacije posljedica je neatraktivnosti naše ponude da privuče turiste izvan glavne sezone. Naime, struktura geografske i vremenske distribucije turističkog prometa ukazuje na činjenicu neadekvatne valorizacije ukupnih turističkih potencijala Hrvatske, kao i to da iskorištenost hrvatskih turističkih kapaciteta karakterizira izrazita sezonalnost. U disertaciji su obrađeni i teoretski aspekti organizacijskog komuniciranja turističkih destinacija. Utvrđeno je da su identitet, imidž, ugled, oglašavanje i upravljanje komuniciranjem u krizama važne kategorije organizacijskog komuniciranja i da su u izravnoj vezi s uspješnošću turističkih drestinacija. Informacije (i znanje) resursi su kojima treba upravljati. Pod upravljanjem podrazumijevamo donošenje odluka. Budući da odgovornost za donošenje odluka snosi menadžment, slijedi da hrvatski turistički menadžment, između ostalog, donosi i odluke o informacijama, tj. sadržaju komunikacijskih procesa u hrvatskom turizmu. Prema rezultatima empirijskog istraživanja proizlazi da hrvatski turistički menadžment ima ambivalentan stav u vezi s tim je li sadržaj komunikacijskih procesa u hrvatskom turizmu jasno utvrđen. U potpunosti se slažu i visoko procjenjuju važnost praćenja djelotvornosti i učinkovitosti komuniciranja, kao i povratne veze u odnosu na sadržaj komuniciranja. Provedenim empirijskim istraživanjem utvrđeno je da hrvatski turistički menadžment identitet, imidž, ugled, oglašavanje i upravljanje komuniciranjem u krizama smatra vrlo važnima kako za Hrvatsku kao turističku destinaciju, tako i za regionalne i lokalne razine turističkih destinacija. Međutim, ocjenjuju da su predmetne kategorije značajnije za Hrvatsku kao turističku destinaciju u odnosu na one regionalne i lokalne razine. Njihov je stav da su identitet, imidž i ugled važnije kategorije od oglašavanja i upravljanja komuniciranjem u krizama. Informacije koje se diseminiraju turističkom tržištu moraju biti cjelovite, relevantne i jasne. Prema tome, hrvatski turistički menadžment, tj. oni koji upravljaju razvojem hrvatskog turizma, moraju utvrditi ključne poruke koje će se prenositi turističkom tržištu. U tu svrhu konstruiran je model upravljanja informacijama koji se temelji na dva ključna elementa – destinacijskom informacijskom sustavu i strategiji diseminacije informacija. Hrvatski je turizam nužno unaprijediti u kvalitativnom smislu, odnosno potaknuti njegov razvoj u obliku koji dugoročno donosi koristi, a ne ugrožava resursnu bazu na kojoj se temelji. To moguće postići, između ostalog, primjenom modela upravljanja informacijama predloženog u ovoj disertaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA