Pregled bibliografske jedinice broj: 651943
Ironijsko podrivanje kanona: nacerena bablja lica
Ironijsko podrivanje kanona: nacerena bablja lica // Peti hrvatski slavistički kongres : zbornik radova, knjiga 2 / Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines (ur.).
Rijeka, 2012. str. 781-787 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 651943 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ironijsko podrivanje kanona: nacerena bablja lica
(Ironing undermining of the canon: old women's grinning faces)
Autori
Korljan, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres : zbornik radova, knjiga 2
/ Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines - Rijeka, 2012, 781-787
ISBN
978-953-6104-83-3
Skup
Peti hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
postmoderna; ironija; kanon;
(postmodern; canon; irony; women's writing; positioning of femininity)
Sažetak
Izraženija prisutnost ženskog usijecanja u hrvatsku proznu književnost od kasnih 70-ih godina oblikovala je niz novih tema i mogućih čitanja (obrada) pojedinih tematskih sklopova. Iz pregleda ovog kanona u radu se izdvaja Dubravka Ugrešić, koja postmodernom ironijskom taktikom odnošenja prema „zbilji“ podriva kanon i izvrće stvarnost. Svoje književno stvaralaštvo započela je bajkom, a danas se bavi „babljom internacionalom“, ironizirajući imidž sredine „novih“ bivših jugoslavenskih naroda, posebno u romanu kojim se ovaj rad bavi, Baba Jaga je snijela jaje. U radu se posebno proučava treći, pseudoznanstveni dio romana, i povezuje ga se s problematikom ženskog identiteta. Objasnit će se autoričin pristup ovoj problematici i njezina uloga u oblikovanju teksta te dokazati da je postupak koji autorica koristi izdvaja iz linije 'ženskih' tekstova te da posebnom vrstom ironije ruši kanon. Unutar problematike ženskog identiteta pojavljuje se problem odnosa majka-kći, provodan kroz cijeli Ugrešićkin opus, koji se u ovom radu preispituje i potkrjepljuje teorijskim postavkama L. Irigaray. 'Seciranjem' tijela teksta dolazi se do zaključka da se u tekst upisuje tijelo - provodnik promjena – izvanjskih i unutarnjih, fikcijskih i fakcijskih, koje se izmješta kako bi se na njemu moglo operirati oštrim skalpelom ironije. Rad će se zaokružiti vraćanjem izdvojenog u tkivo kanonske književnosti, iz kojeg će se sada bolje vidjeti kako strše oštri vršci ovoga romana s kojih sijevaju „nacerena bablja lica“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
