Naslov
Natpisi Prve kohorte Belgâ iz Salone
(Inscriptions of the cohors I Belgarum from Salona)

Autori
Matijević, Ivan

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (1845-7789) 104 (2011); 181-207

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Salona ; kohorta ; nekropola ; stela ; ara ; centurion ; dekurion ; veksilarij ; vojnik ; cursus honorum ; strator consularis
(Salona ; cohort ; necropolis ; stela ; altar ; centurion ; decurion ; vexillary ; soldier ; cursus honorum ; strator consularis)

Sažetak
Salonitanski natpisi ove rimske pomoćne postrojbe sačuvali su imena sedmorice njezinih pripadnika. Najstariji natpis pripada Gaju Valeriju Prokulu zapovjedniku turme, odnosno odjeljenja od 32 konjanika, smještenog u logoru u Tiluriju. U Saloni je još za života u prvoj polovici 2. stoljeća dao pripremiti mjesto ukopa za svoju suprugu i oslobođenike. Prokulov epitaf koncipiran je poput niza legionarskih nadgrobnih natpisa tog doba i odlikuju ga neke posebnosti. Iako je imao civitet prijavio se u peregrinsku postrojbu, na natpisu je naveo podrijetlo i vrlo značajan cursus honorum koji opisuje njegovo napredovanje kroz ovu i još jednu kohortu. Razumijevanje i datiranje njegova natpisa upotpunjuje drugi natpis jednog vojnika iz Tilurija u kojemu se izričito navodi da je služio u turmi Valerija Prokula. Od sredine 2. stoljeća jasno se zamjećuje prisutnost aktivnih vojnika ove kohorte u Saloni, što pokazuje sadržajno vrlo skroman natpis Murkuja, sina Jadijina koji je možda čak bio Delmat iz okolice Salone. Otprilike u isto vrijeme datira i natpis centuriona Kvinta Servilija Statijana o čijoj službi nema nikakvih podataka. Žrtvenik nimfama posvetio je centurion Kvint Silvije Sperat u Škripu na Braču tijekom 2. stoljeća. Natpis pokazuje da su časnici ove kohorte uživali povjerenje kad je trebalo nadzirati radove u kamenolomu vezane za izgradnju ili obnovu jedne javne građevine u Saloni - u ovom slučaju teatra. Moglo bi se reći da je od kraja 2. stoljeća prisutnost pripadnika kohorte još izraženija, što pokazuju tri natpisa. Od njih je posebnog isticanja vrijedan natpis vojnika Statilija Pulhera koji je prije nego je imenovan za duplikarija u kohorti bio strator u namjesnikovu uredu. Istu službu izvršavao je i Aurelije Hilarijan čija je stela pronađena u istraživanjima bazilike na Kapljuču. Iz ovog dijela tzv. Sjeverne salonitanske nekropole potječe i ulomak stele vojnika Licinija Kapitona pa se može reći da je tradicija vojničkih ukopa na ovoj nekropoli započeta u 1. stoljeću nastavljena i kasnije. Posljednji natpis obrađen u ovom radu je fragmentiran i pruža najmanje podataka za poznavanje nekoga novog pripadnika postrojbe i njegove službe.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA