Pregled bibliografske jedinice broj: 651362
Participijalne konstrukcije u funkciji dodatka u njemačkom i hrvatskom ili srpskom jeziku
Participijalne konstrukcije u funkciji dodatka u njemačkom i hrvatskom ili srpskom jeziku // Strani jezici : časopis za unapređenje nastave stranih jezika, 3-4 (1978), 182-189 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 651362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Participijalne konstrukcije u funkciji dodatka u njemačkom i hrvatskom ili srpskom jeziku
(Participial Constructions as Supplements in German and Serbo-Croatian)
Autori
Petrović, Velimir
Izvornik
Strani jezici : časopis za unapređenje nastave stranih jezika (0351-0840) 3-4
(1978);
182-189
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatski ili srpski jezik; njemački jezik; participijalna konstrukcija; dodatak; kontrastivna analiza
(Serbo-Croatian; German language; participial construction; supplement; contrastive analysis)
Sažetak
Njemačke participijalne konstrukcije u funkciji dodatka mogu biti rečenični član ili atribut. Hrvatskosrpski ekvivalenti njemačkih konstrukcija u funkciji atributa su različite gramatičke kategorije: glagolski prilog sadašnji (erschwerende Umstände – otežavajuće okolnosti), radni glagolski pridjev (angekommene Gäste – prispjeli gosti), trpni glagolski pridjev (gelöste Aufgaben – riješeni zadaci), pridjev (tränende Augen – suzne oči), imenica (forschende Studenten – studenti-istraživači), prepozicijalna grupa (die untergehende Sonne – sunce na zalasku) i atributivna rečenica (nicht in Betracht kommende Kandidaten – kandidati koji ne dolaze u obzir). Upotreba prva četiri ekvivalenta u uskoj je vezi s glagolskim vidom hs. ekvivalenta za određeni njemački glagol od koga je stvorena participijalna konstrukcija. Hrvatskosrpski ekvivalent ima oblik atributivne rečenice u sljedećim slučajevima: 1. kad atribut u vidu participa sadašnjeg uvjetuje dopunu (ins Bewusstsein des Verbrauchers dringende Werbung – reklama koja prodire u svijest potrošača) 2.kad je konstrukt u vidu participa prošlog opisan s „von“ (vom Lehrer getadelte Schüler – učenici koje je ukorio učitelj) 3. kad se particip sadašnji nalazi u sastavu gerundiva (das zu lösende Problem – problem koji valja riješiti). U ostalim slučajevima atributivne upotrebe participijalnih konstrukcija pridjev je najčešći oblik ekvivalenta u hrvatskom ili srpskom jeziku (reizende Mädchen – dražesne djevojke) Za slučajeve upotrebe participijalnih konstrukcija u funkciji rečeničnog dodatka vrijedi sljedeće: particip sadašnji ima ekvivalent u vidu glagolskog priloga sadašnjeg (vor dem Herd kniend – klečeći kraj ognjišta), a participu prošlom odgovaraju glagolski prilog prošli (aus dem Gestrüpp aufgetaucht– izronivši iz grmlja) ili trpni glagolski pridjev (seines Talents versichert, schrieb er unaufhörlich – uvjeren u svoj talent, pisao je neprestano).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija