Naslov
Potrošačke navike na zagrebačkom tržištu hrane
(Consumers-habits on the zagreb food market)

Autori
Kovačić, Damir ; Kolega, Ante ; Radman, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma, zbornik sažetaka / Mustapić, Zvonko - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 207-208

Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagreb; potrošačke navike; zadovoljstvo
(Zagreb; consumer's habits; satisfaction)

Sažetak
U radu su izražene kupovne navike i prehrambene navike na Zagrebačkom tržištu hrane, zadovoljstvo potrošača ponudom hrane i prehrambenih statusom, te njihovi stavovi o hrani. Podaci su prikupljeni pomoću standardizirane upitnice, u lipnju 1997.m među 333 potrošača, kućanstva na Zagrebačkom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Izbor uzorka je bio namjeran. Prehrana pučanstva ima izrazito tradicionalna obilježja. Obrazac prehrambenog ponašanja "kuhanje" i potrošnja konvencionalnih proizvoda. Manjina redovito objeduje u ugostiteljskim objektima, u pravilu oni sa razmjerno visokim dohotkom. Potrošači za područja Grada Zagreba opskrbljuju se gotovo isključivo kroz distributivnu mrežu. Potrošači iz Zagrebačke županije razmjerno više troše proizvode iz vlastite proizvodnje, odnosno iz alternativnih izvora opskrbe (od rodbine i/ili prijatelja). Najznačajnije prodavaonice za kupnju voća i povrća su tržnice na malo, za meso i mesne prerađevine mesnice, za mlijeko i mliječne prerađevine supermarketi i trgovine na malo. Potrošači su "najzadovoljniji" proizvodima kupljenim u "inozemstvu" i "seljačkim" proizvodima. Najlošije su ocijenjeni proizvodi kupljeni u supermarketima i specijaliziranim trgovinama. Najlošije je ocijenjena usluga na tržnicama na malo. Potrošači su nezadovoljni brojem tržnica, a posebice su negativno ocijenili čistoću i udobnost kupovanja na tržnicama. S obzirom na buduću ponudu hrane želje potrošača kreću se od zahtjeva za većom kvalitetom i boljim očuvanjem ponuđenih proizvoda, do veće čistoće, većeg reda na prodajnim mjestima. Većina potrošača svoj prehrambeni status ocjenjuje "jako dobar" i "dobar". Međutim, više od polovice bi poboljšalo prehranu porastom dohotka. Pri odabiru poljoprivrednih proizvoda najvažnija obilježja su prirodni način proizvodnje, te organoleptička svojstva: okus, svježina i miris. Kao manje važno stupnjevani su: način izlaganja, štetnost po okolinu, te način pakiranja. Za većinu ispitanih su povrće i voće posebno dobri za zdravlje, a masna hrana, šećer i slatkiši kao posebice opasni. Od proizvoda koji debljaju najčešće se navode mast, slatkiši i jela od brašna. Mišljenja o kakvoći hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda su podijeljena. Potrošači drže da hrvatskim proizvodima najviše štete: nepovoljan odnos cijena/korist, neujednačena kakvoća i uzak asortiman ponuđenih proizvoda. Potrošači drže da je hrana na zagrebačkom tržištu "skupa". Rezultat ovog istraživanja, osim praktične primjene, poslužit će kao podloga za daljnje istraživanje međusobne povezanosti prehrambenih navika i potražnje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u Republici Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA