Pregled bibliografske jedinice broj: 651132
Govorne interpretacije Šegrta Hlapića
Govorne interpretacije Šegrta Hlapića // "Šegrt Hlapić" od čudnovatog do čudesnog / Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić Kralj, Sanja (ur.).
Zagreb : Slavonski Brod: Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, 2015. str. 303-318 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 651132 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Govorne interpretacije Šegrta Hlapića
(Speech interpretations in "Hlapić the Apprentice")
Autori
Vlašić Duić, Jelena ; Pletikos Olof, Elenmari
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
"Šegrt Hlapić" od čudnovatog do čudesnog
/ Majhut, Berislav ; Narančić Kovač, Smiljana ; Lovrić Kralj, Sanja - Zagreb : Slavonski Brod : Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti ; Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, 2015, 303-318
ISBN
978-953-57604-1-2
Skup
Od čudnovatog do čudesnog
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 17.04.2013. - 20.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Brlić-Mažuranić; čitanje naglas; dječja književnost; emocije; govorna interpretacija; interpretativno čitanje; prozodija
(Brlić-Mažuranić; children's literature; read-aloud; reading style; interpretative reading; speech expressivity; emotions; prosody)
Sažetak
U radu analiziramo interpretativna čitanja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića. Ulomke iz snimki dvadesetero interpretatora (dvaju glumaca i 18 studenata) prezentirali smo slušateljima koji su procjenjivali koliko su pojedini interpretatori izražajni, imaju li ugodan glas, imaju li razgovijetnu dikciju te sviđa li im se izvedba. U radu uspoređujemo na koji način interpretatori ostvaruju tekstualno jaka afektivna mjesta koja izražavaju emociju radosti i bijesa. Interpretatori čija je govorna interpretacija ocijenjena vrlo izražajnom, tekstualno afektivna mjesta ostvaruju koristeći znatno dulje stanke razdvajanja te stanke isticanja, što rezultira ukupno sporijim tempom. Najbolje ocijenjeni interpretatori imaju kraće sintaktičko- logičke cjeline te se koriste tonskim i intenzitetskim gradacijama. U intonacijskim jedinicama većinom imaju silazne tonske obrasce, ali ih poetiziraju: na posebno afektivnim mjestima disritmiziraju ih visokim ili ravnim tonom. Govorne interpretacije koje slušači ocjenjuju nižim ocjenama nemaju stanke isticanja, imaju kraće stanke razdvajanja, brži tempo te znatno manje tonske i intenzitetske varijacije. Analiza pokazuje da se slušačima više sviđa i tzv. "lažna izražajnost" koju karakteriziraju visoki intonacijski početci, nego neizražajno, neangažirano, distancirano čitanje malih intonacijskih raspona. Analiza prozodijskih sredstva upućuje na zaključak da neprofesionalni interpretatori lakše stvaraju govornu sliku radosti, nego sliku bijesa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0745 - Slobodne i uvjetovane izgovorne mijene jezičnih čestica u općem hrvatskome (Lazić, Nikolaj, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb