Pregled bibliografske jedinice broj: 650333
Neolithic economy of the East Slavonija and Baranja. The first steps
Neolithic economy of the East Slavonija and Baranja. The first steps // Zbornik radova / Mašek Tonković, Anka (ur.).
Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 14-21 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 650333 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neolithic economy of the East Slavonija and Baranja. The first steps
Autori
Šimić, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova
/ Mašek Tonković, Anka - Osijek : Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 14-21
Skup
2. međunarodni znanstveni simpozij Gospodarstvo istočne Hrvatske - jučer, danas, sutra
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 23.05.2013. - 25.05.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
neolithic; Starčevo culture; Sopot culture; neolithic agriculture; neolithic trade
Sažetak
Na temelju rezultata arheoloških istraživanja nekoliko naselja mlađega kamenog doba u istočnoj Slavoniji i Baranji: Čepin, Kneževi Vinogradi, Belišće i Osijek, moguće je steći uvid u početke prapovijesne ekonomije na području istočne Slavonije i Baranje. Prvu neolitičku populaciju na spomenutom prostoru nazivamo starčevačkom kulturom. Njezinom pojavom potkraj 7. tisućljeća, otpočinje gospodarstvo utemeljeno na zemljoradnji i počecima uzgoja pojedinih životinjskih vrsta, npr. goveda. Uspostavljaju se i prvi trgovački putevi kojima se nabavlja kvalitetan kamen za izradu različitih potrepština. Neolitička ekonomija u to vrijeme u svojim je začecima. Starčevačku kulturu u istočnoj Slavoniji i Baranji oko polovice 6. tisućljeća naslijedila je sopotska kultura, koja se na spomenutom prostoru zadržala do samoga kraja neolitika i prvih naznaka početka sljedećeg razdoblja – eneolitika ili bakrenog doba, oko 4300. godine. Sopotska populacija reprezent je razvijene neolitičke ekonomije, primarno zemljoradničke i s velikim udjelom stočarstva, prije svega uzgoja goveda. Na svim spomenutim nalazištima pronađene su pojedine vrste kamena importiranoga i s vrlo udaljenih područja, što podrazumijeva dobro organiziranu trgovinu/razmjenu i postojanje stalnih trgovačkih puteva. Primjer tome je opsidijan, vulkanski kamen što ga se može pronaći na mjestima negdašnje vulkanske aktivnosti. Ustanovljeno je da sav opsidijan pronađen na sjevernohrvatskim, pa tako i na spomenutim nalazištima, potječe sa sjevernih Karpata, što znači s udaljenosti od više stotina kilometara. Sopotske zajednice srednjega i kasnog neolitika imale su dovoljnu ekonomsku moć kako bi nabavile tu iznimno cijenjenu i skupu robu. Drugi primjer koji svjedoči o postojanju komunikacijskih i trgovačkih puteva jest spondylus gaederopus ili kopitnjak, vrsta školjkaša koji obitava u Jadranskom i Egejskom moru, te ponegdje u Sredozemnom moru. Nakit izrađen od njegovih ljuštura pronađen je na gotovo svim lokalitetima sopotske kulture. Na samome kraju neolitika, u vrijeme kasne sopotske kulture pojavljuje se već i elementarna uporaba bakra, kovine koja je obilježila sljedeće prapovijesno razdoblje. Cilj rada jest pokazati kako već na početku neolitika na području Slavonije i Baranje nastaje začetak ekonomije čije pojedine aspekte možemo pratiti do danas, kao što su zemljoradnja i stočarstvo, proizvodnja najrazličitijih proizvoda namijenjenih svakodnevnim potrebama ili razmjeni, trgovina (možemo je nazvati unutarnjom i vanjskom) pa čak i najraniji počeci metalurgije. Također, krenuvši od općih činjenica o neolitičkoj ekonomiji, na nekoliko primjera sa spomenutih istraživanh lokaliteta, pokazat će se njezin razvitak tijekom neolitika i neke specifičnosti vezane za područje o kojemu je riječ.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Arheologija
