Pregled bibliografske jedinice broj: 650000
Arhivistika u 21. stoljeću. Procvat, izumiranje, transformacija?
Arhivistika u 21. stoljeću. Procvat, izumiranje, transformacija? // Pedagoški i naučni rad prof. dr. Azema Kožara zbornika radova / Užičanin, Salkan (ur.).
Tuzla: Društvo historičara Tuzlanskog kantona, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, 2012. str. 357-368 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 650000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhivistika u 21. stoljeću. Procvat, izumiranje, transformacija?
(Archival science in the XXI century. Flourishing, disappearance, transformation?)
Autori
Heđbeli, Živana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Pedagoški i naučni rad prof. dr. Azema Kožara zbornika radova
/ Užičanin, Salkan - Tuzla : Društvo historičara Tuzlanskog kantona, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Arhiv Tuzlanskog kantona, Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, 2012, 357-368
ISBN
978-9958-0945-0-7
Skup
Pedagoški i naučni rad prof.dr. Azema Kožara
Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 19.11.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Arhivi; elektronički zapisi; definicija arhivskog gradiva; standardizacija; arhivska etika
(Archives; electronic records; definition of archival records; standardization; archival ethic)
Sažetak
Rano 21. st. pokazuje kako je ljudska vrsta i nadalje ista kakva je i bila, ogromnu većinu ljudi i dalje pokreću uobičajeni pokretači: seks, novac i moć. Uloga, razvoj i budućnost arhiva u današnjem društvu tema je mnogih recentnih radova. Elektronički zapisi, definicija arhivskog gradiva, standardizacija profesije, komu arhivi služe, arhivska etika, samo su neka od pitanja koja privlače pažnju: gradivo bi bilo daleko lakše i jednostavnije sačuvati i zaštiti ukoliko bi postojala egzaktna definicija gradiva, što bi olakšalo njegovo prepoznavanje, posljedično čuvanje i zaštitu ; arhivisti trebaju odrediti svoju najvišu etičku vrijednost, a ne deklarirati temeljnu zadaću struke. Kroz dugo razdoblje povijesti čovječanstva arhivisti su služili posjednicima i vlasti. Arhivisti korisnicima trebaju pružiti informacije, a prepustiti im njihovo vrednovanje, interpretaciju, ocjene, donošenje ovakvih ili onakvih zaključaka. Za struku bi bilo ljekovito kada bi svaki arhivist/ica, prvenstveno sam sebi, priznao što mu/joj je najvažnije, je li to uistinu zaštita, čuvanje, obrada i davanje gradiva na korištenje, ili sigurnost, redovita primanja, kontakt s ljudima … Glavno je pitanje, koje će odrediti budućnost struke, pitanje hoće li arhivi i arhivisti i nadalje biti vezani uz najviše vrijednosti danog društva, ili ne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
