Naslov
Provjera primjenjivosti teorije vidik-zaklon u određivanju privlačnosti javnih prostora
(Exploring the applicability of the prospect-refuge theory in determining the appeal of public spaces)

Autori
Šeruga, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2013

Stranica
27

Mentor
Jelić, Margareta

Ključne riječi
Teorija Vidik–Zaklon; vidik; zaklon; preferencije; okoliš; oblikovanje
(Prospect-refuge theory; prospect; refuge; preferences; landscape; design)

Sažetak
Teorija Vidik-Zaklon (Appleton, 1975) temelji se na pretpostavci da estetski doživljaj krajobraza odražava naše evolucijom određene preferencije ka staništima koja nam pružaju sigurnost te govori kako je sposobnost da promatramo (vidik) bez da budemo primijećeni (zaklon) osiguravala evolucijsku prednost kod preživljavanja. Teorija Vidik–Zaklon pretpostavlja kako će krajobraz koji zadovoljava navedene kriterije biti percipiran kao privlačniji, ugodniji i sigurniji. Teorija je do sada primijenjena na arhitekturu (Hildebrand, 1999), dizajn interijera (Scott, 1993) te na studije percepcije sigurnosti javnih prostora (Luymes i Tamminga, 1995, Petherick, 2010), no još uvijek se malo zna o učinkovitosti primjene postavki teorije na krajobraz. Cilj ove studije bio je provjeriti u kojoj mjeri su zakonitosti teorije Vidik-Zaklon (Appleton, 1975) primjenjive kod oblikovanja otvorenih javnih prostora, te ispitati utječe li dodavanje komponenti vidika i zaklona pri oblikovanju prostora, na percepciju privlačnosti i ugodnosti tog prostora. Za oblikovanje anketnog ispitivanja izabrana su dva javna prostora: park Bundek i park Maksimir. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 10 stranica vizualnih prikaza, 5 stranica parka Bundek i 5 parka Maksimir, koji su bili modificirani na način da se svaki vizualni prikaz sastojao od 3 fotografije istog područja, a na svakoj od fotografija bila je naglašena jedna od komponenti (vidik, zaklon, vidik-zaklon). Anketiranje je provedeno putem interneta i socijalnih mreža i sudjelovalo je 263 sudionika. Od ukupno 10 vizualnih prikaza ispitanici su na 6 prikaza preferirali prostore koji su sadržavali komponente vidik–zaklon, no u samo 4 slučaja razlike između fotografija koje sadržavaju vidik–zaklon i ostatka su se pokazale dovoljno značajne. U preostala dva slučaja sudionici su podjednako preferirali opciju vidik-zaklon i opciju samo zaklon. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da dobiveni rezultati samo djelomično potvrđuju postavke teorije Vidik-Zaklon.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA