Pregled bibliografske jedinice broj: 649254
Polne razlike i korelati percipirane popularnosti u ranoj adolescenciji
Polne razlike i korelati percipirane popularnosti u ranoj adolescenciji // Savremeni trendovi u psihologiji: Knjiga sažetaka
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013. str. 194-195 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 649254 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Polne razlike i korelati percipirane popularnosti u ranoj adolescenciji
(Gender differences and correlates of perceived popularity in early adolescence)
Autori
Putarek, Vanja ; Keresteš, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Savremeni trendovi u psihologiji: Knjiga sažetaka
/ - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013, 194-195
Skup
Savremeni trendovi u psihologiji
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 11.10.2013. - 13.10.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
percipirana popularnost; rana adolescencija; spolne razlike; usamljenost; relativni pubertalni status
(perceived popularity; early adolescence; gender differences; loneliness; relative pubertal status)
Sažetak
Socijalni status u grupi vršnjaka predstavlja primarni interes i izvor zabrinutosti u životima mladih u ranoj adolescenciji. Tradicionalno se položaj pojedinca u grupi vršnjaka određivao metodom afektivne sociometrije kojom se procenjuje stepen u kojem se osoba sviđa ili ne sviđa ostalim članovima određene grupe. Pojedince koji dobijaju veće procene sviđanja od nesviđanja istraživači su definisali kao popularne. U novije vrijeme pokazala se potreba za razlikovanjem popularnosti definisane afektivnom sociometrijom od percipirane popularnosti. Određivanje percipirane popularnosti sprovodi se metodom prosudbene sociometrije kojom pojedinci direktno procenjuju popularnost ostalih članova određene grupe. Pojedinci određeni kao popularni ovom metodom iskazuju poželjna ponašanja, ali i nepoželjna, poput hostilnosti i agresivnosti. Dok o polnim razlikama u tradicionalnoj popularnosti, kao i njenim korelatima postoje brojna istraživanja, činioci povezani s percipiranom popularnošću slabo su istraženi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio da se utvrde polne razlike u percipiranoj popularnosti i povezanost percipirane popularnosti s polom procenjivača i procjenjivane osobe. Također, istražen je odnos između percipirane popularnosti i usamljenosti te relativnog pubertalnog statusa uz pol kao moderator tih odnosa. U istraživanju je učestvovalo 290 učenika šestih i sedmih razreda osnovne škole. Podaci su prikupljeni Sociometrijskim upitnikom percipirane popularnosti, UCLA skalom usamljenosti (Verzija 3) i Skalom pubertalnog razvoja. Pokazalo se da mladići procenjuju druge mladiće popularnijima nego devojke, a devojke procenjuju druge devojke popularnijima nego mladiće. Takva polna pristranost izraženija je u grupi mladića. Naime, vršnjačke grupe najčešće su polno segregirane i obeležava ih polno stereotipna kultura. Stoga mladi, provodeći više vremena s vršnjacima istog pola, bolje uočavaju njihov socijalni status, dok je socijalni status vršnjaka suprotnog pola manje uočljiv i potcenjen. Međutim, devojkama interakcije s mladićima postaju zanimljive i privlačne ranije nego mladićima interakcije s devojkama. Uz to, devojke su osetljivije na socijalne odnose i imaju sofisticiranije načine percipiranja socijalnog statusa vršnjaka istog i suprotnog pola. Dobiveno je i da su nisko popularni učenici oba pola usamljeniji od srednje i visoko popularnih učenika, a između srednje i visoko popularnih nije bilo razlike u usamljenosti. Dakle, za pojedinca nije važno da bude visoko popularan da bi bio manje usamljen, već je dovoljno da bude barem srednje popularan. Devojke su bile usamljenije od mladića. Učenici različitog relativnog pubertalnog statusa ne razlikuju se u popularnosti. Pol se nije pokazao moderatorom odnosa između percipirane popularnosti i usamljenosti te relativnog pubertalnog statusa. Dobijeni rezultati mogu da se ugrade u preventivne programe i time doprinesu boljem psihičkom zdravlju i subjektivnoj dobrobiti mladih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301683-1400 - Ličnost roditelja i roditeljstvo tijekom tranzicije djeteta u adolescenciju (Keresteš, Gordana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb