Naslov
Utjecaj bizmuta i brzine hlađenja na mikrostrukturu nodularnog lijeva
(Effect of bismuth and cooling rate on microstructure of ductile iron)

Autori
Kozina, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Metalurški fakultet

Mjesto
Sisak

Datum
25.09

Godina
2013

Stranica
82

Mentor
Glavaš, Zoran

Ključne riječi
nodularni lijev ; mikrostruktura ; brzina hlađenja ; bizmut
(ductile iron ; microstructure ; cooling rate ; bismuth)

Sažetak
U radu je analiziran utjecaj različitih udjela bizmuta pri različitim brzinama hlađenja na morfologiju grafita i strukturu metalne osnove u nodularnom lijevu. Različite brzine hlađenja ostvarene su lijevanjem stepenastih uzoraka sa 7 različitih debljina stijenki (3, 12, 25, 38, 50, 75 i 100 mm). Broj grafitnih čestica i nodula/mm2 povećavao se s povećanjem brzine hlađenja. Smanjenjem brzine hlađenja povećano je stvaranje raznih nepravilnih, odnosno degeneriranih oblika grafita. To je rezultiralo padom nodularnosti ispod donje granice za nodularni lijev (80, 0 %). Dobiveni rezultati pokazuju da suvišak elemenata rijetkih zemalja (RE) rezultira degeneracijom grafita, posebno u debelim stijenkama. Štetan učinak elemenata rijetkih zemalja može se potpuno neutralizirati bizmutom i time značajno smanjiti degeneracija grafita. Međutim, potreban dodatak bizmuta ovisi o debljini stijenke. U stijenkama debljine 3, 0 i 12, 0 mm nodularnost > 90, 0 % je postignuta bez dodatka bizmuta. Dodatci bizmuta od 3, 1 do 42, 0 ppm imali su štetan učinak u stijenci debljine 3, 0 mm, jer je došlo do stvaranja karbida. Nodularnost u stijenci debljine 25, 0 mm je povećana sa 81, 2 % na 88, 3 % dodatkom 5, 3 ppm bizmuta (omjer RE/Bi = 6, 1). U stijenkama debljine od 38, 0 do 100, 0 mm prihvatljiva nodularnost (> 80, 0 %) ostvarena je u uzorku koji sadrži 42, 0 ppm bizmuta (omjer RE/Bi = 0, 76). Povećanjem brzine hlađenja u stijenkama debljine 75, 0 i 100, 0 mm upotrebom hladila postignuta je nodularnost od 83, 2, odnosno 78, 0 %. Smanjenje brzine hlađenja rezultiralo je povećanjem udjela ferita u metalnoj osnovi. Dodatkom bizmuta povećan je broj grafitnih čestica/mm2, što je pospješilo stvaranje ferita. Udjeli bizmuta od 3, 1 do 10, 0 ppm nisu značajnije utjecali na metalnu osnovu analiziranih uzoraka. Međutim, udio bizmuta od 42, 0 ppm rezultirao je povećanjem udjela perlita u metalnoj osnovi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Metalurgija

POVEZANOST RADA