Pregled bibliografske jedinice broj: 648728
Tematizirati izazove zbilje – „zbiljatizirati“ izazove teme.
Tematizirati izazove zbilje – „zbiljatizirati“ izazove teme. // Krležini dani u Osijeku 2009 / Branko Hećimović (ur.).
Zagreb : Osijek: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010. str. 245-250 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 648728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tematizirati izazove zbilje – „zbiljatizirati“ izazove teme.
("Thematicalisation" of challange of reality - realisation of challenge of the theme)
Autori
Medve Zoltan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2009
/ Branko Hećimović - Zagreb : Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010, 245-250
ISBN
978-953-154-950-9
Skup
Krležini dani u Osijeku 2009
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 07.12.2009. - 10.12.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mađarska suvremena drama; zbilja; dramska komparatistika
(contemporary Hungarian drama; reality; comparatistics of dramas)
Sažetak
Novije hrvatske i mađarske drame većinom obrađuju trenutačno stanje društva, posljedice povijesti, politike, simptome koji se nalaze između svjedočenja i sjećanja danih trenutaka/razdoblja i koji potječu iz povijesti – bez traganja za konkretnim uzrocima. Zbilja se bilo direktno, ponekad čak i grubo (po mišljenju Sanje Nikčević kao utjecaj zapadnoeuropske in-yer-face-drame), bilo preko prepisivanja, travestija, pastichea već postojećih tekstova tematizira i obrađuje, autori se – uspoređujemo li dramske tekstove dviju država – u Hrvatskoj rjeđe, u Mađarskoj češće služe inter- i transtekstualnim kvakama. Razlika između hrvatskih i mađarskih drama leži u razmjeru korištenja dviju vrsta gore navedenih načina pisanja. Njih, u slučaju drama, više nego bilo kojeg književnog teksta, određuju izvanknjiževni entiteti, dani politički, društveni i povijesni trenutci. Hrvatski dramatičari devedesetih obično neposredno tematiziraju zbilju, izvanknjiževnu stvarnost, dok se u mađarskim dramama češće susrećemo s tekstovima koji posrednije predočuju zbilju danog trenutka. Čini se da je novija hrvatska drama – u odnosu na mađarsku - pretežno ontološke, dok je mađarska epistemološke naravi. Hrvatska novija drama radije tematizira izazove zbilje, dok mađarska – s obzirom na hrvatsku – radije „zbiljatizira“ izazove tema.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
