Pregled bibliografske jedinice broj: 648386
Iso Kršnjavi i Društvo hrvatskih umjetnika "Medulić"
Iso Kršnjavi i Društvo hrvatskih umjetnika "Medulić" // Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj / Matijević, Zlatko ; Kraševac ; Irena, Mance, Ivana (ur.).
Zagreb, 2012. str. 16-16 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 648386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iso Kršnjavi i Društvo hrvatskih umjetnika "Medulić"
(Iso Kršnjavi and "Medulić", the Association of Croatian Artists)
Autori
Bulimbašić, Sandi
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj
/ Matijević, Zlatko ; Kraševac ; Irena, Mance, Ivana - Zagreb, 2012, 16-16
ISBN
978-953-7840-14-3
Skup
Znanstveni skup Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.11.2012. - 23.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Iso Kršnjavi; Društvo hrvatskih umjetnika “Medulić”; Društvo umjetnosti; Ivan Meštrović;
(Iso Kršnjavi; “Medulić”; the Association of Croatian Artists; Society of Art; Ivan Meštrović; “national” style; exhibitions; art and politics)
Sažetak
Osnivanje Društva hrvatskih umjetnika „Medulić“ prvi je ozbiljniji raskol na hrvatskoj umjetničkoj sceni koja je do tada bila prilično jedinstvena i okupljena u Društvu umjetnosti na čelu s I. Kršnjavim. Za razliku od konzervativnog i apolitičnog Društva umjetnosti, medulićevci sa školovanja u inozemstvu donose nove impulse, a osim zaštite staleških interesa svojih članova, imali su i jasno određen politički cilj - suprotstavljanje politici Austro-Ugarske Monarhije i ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Za Kršnjavoga je, sukladno njegovim oportunim političkim opredjeljenjima, zagrebocentrizmu i neprihvaćanju nove umjetnosti, osnivanje „Medulića“ značilo separatizam i prijetnju kulturnom i političkom jedinstvu Hrvatske. „Nacionalni“ stil medulićevaca s tematskim uporištem u junačkoj narodnoj pjesmi bio mu je ideološki i umjetnički neprihvatljiv. Temeljem istraživanja onodobnog tiska i arhivske građe, u izlaganju su predstavljeni stavovi Kršnjavoga prema pojedinim ključnim zbivanjima u povijesti Društva „Medulić“: Prvoj dalmatinskoj umjetničkoj izložbi u Splitu, natječaju za spomenik Strossmayeru, Izložbi Meštrović-Rački, izložbi Nejunačkom vremenu u prkos, te izlaganju medulićevaca u Paviljonu Kraljevine Srbije na Međunarodnoj izložbi u Rimu 1911. godine. Posebna pozornost posvećena je do sada neobjavljenoj arhivskoj građi – njegovim nedovršenim bilješkama o izložbi Nejunačkom vremenu u prkos i izvješću banu Josipu Tomašiću u kojemu mu podnosi zaključke sa sjednice Društva umjetnosti o (ne)izlaganju hrvatskih umjetnika u Rimu, oštro optuživši dalmatinske umjetnike. Završetak Prvog svjetskog rata i osnutak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca označili su kraj vladavine Ise Kršnjavoga na čelu Društva umjetnosti, a važne pozicije u novom ustrojstvu umjetničkog života zauzimaju upravo medulićevci.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti