Naslov
Geneza pseudogleja kontinentalne Hrvatske
(Genesis of pseudogley in continental Croatia)

Autori
Rubinić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.10

Godina
2013

Stranica
248

Mentor
Husnjak, Stjepan

Ključne riječi
Pseudoglej; Les; Kontinentalna Hrvatska; Klimasekvenca; Pedogeneza
(Pseudogley; Loess; Continental Croatia; Climosequence; Soil formation)

Sažetak
Pseudoglej je tip tla koji se u sklopu klasifikacije u Hrvatskoj (Škorić i sur., 1985) razvrstava prema položaju u reljefu, dubini nepropusnog sloja te zasićenosti bazama. On je i genetski heterogen, jer nastaje kao primaran ili sekundaran (Ćirić, 1984 ; Škorić, 1986 ; Blume & Schlichting, 1985 ; Baize, 1998 ; Resulović et al., 2008). Stoga se u prvom slučaju građa njegovog profila uglavnom označava s A-Ig-IIg-C, a u drugom, kada se u pravilu razvija iz luvisola, s A-Eg-Btg-C. Pseudoglej se razvija i na različitim matičnim supstratima, od kojih Škorić (1986) nabraja les, pleistocenske ilovine (PI), starije aluvijalne nanose i lapor. Uzimajući u obzir raznovrsnost matičnih supstrata i reljefnih pozicija na kojima se pseudoglej nalazi, kao i činjenicu da se formira pri različitim količinama prosječne godišnje oborine (PGO), postavljene su hipoteze istraživanja da postoje bitne razlike u svojstvima između pseudogleja kontinentalne Hrvatske razvijenog na različitim matičnim supstratima i reljefnim formama te u različitim zonama oborina. Pritom je ključni zadatak istraživanja bio utvrditi koji su pedogenetski i geogenetski procesi dominantno utjecali na formiranje pseudogleja, a sporedni ispitati u kojoj je mjeri proučavanje pseudogleja u ovisnosti o gradijentu oborina na području kontinentalne Hrvatske izvedivo. Zato su istražene lokacije bile međusobno homogene u pogledu vegetacijskog pokrova i trajanja pedogeneze te pod minimalnim utjecajem čovjeka. Odabrane lokacije bile su uniformne i u pogledu nagiba terena, položaja pedoloških profila na nagibu te mikroreljefa. Pri ujednačenoj prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka, istraživano područje je temeljem PGO podijeljeno na tri oborinske zone: <800 mm, 800-900 mm i >900 mm. Svaka niža pedojedinica istražena je na po tri profila unutar svake lokacije. Kako se diferencijacija matičnih supstrata pseudogleja na les i PI nije pokazala opravdanom, oni su tretirani kao jedan supstrat, većinom temeljito modificiran pedogenezom (lesni derivat). Pritom je nepotpuna ujednačenost između supstrata protumačena kao posljedica poligenetskog postanka lesa. Utvrđeno je da je pseudoglej razvijen in situ iz lesiviranog tla normalnom pedogenezom pri recentnoj konstelaciji pedogenetskih faktora. Kao ključni pedogenetski procesi pritom su prepoznati debazifikacija i acidifikacija te lesivaža i pseudooglejavanje. Svojstva pseudogleja razvijenih u različitim zonama oborina načelno su se bitno razlikovala, s tim da ih je dio varirao primarno u ovisnosti o nepotpuno homogenom matičnom supstratu. Bitne razlike između svojstava pseudogleja na obroncima i zaravnima načelno nisu utvrđene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA