Pregled bibliografske jedinice broj: 647970
Pitanje narodne sebeidentifikacije u Preradovćevu Kraljeviću Marku - između utjecaja Mickiewiczeve slavenske drame i ilirske ideologije
Pitanje narodne sebeidentifikacije u Preradovćevu Kraljeviću Marku - između utjecaja Mickiewiczeve slavenske drame i ilirske ideologije // Etnicita slovanskeho arealu / Katerina Kedron i Marek Prihoda (ur.).
Prag: Filozofski fakultet u Pragu, 2011. str. 233-241 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 647970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pitanje narodne sebeidentifikacije u Preradovćevu Kraljeviću Marku - između utjecaja Mickiewiczeve slavenske drame i ilirske ideologije
(National Self-Identification in Preradović's Play Prince Marko - between the Impacts of Mickiewicz's Slavic Drama and Illyrian Ideology)
Autori
Perić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Etnicita slovanskeho arealu
/ Katerina Kedron i Marek Prihoda - Prag : Filozofski fakultet u Pragu, 2011, 233-241
Skup
Konferencija mladih slavista
Mjesto i datum
Prag, Češka Republika, 04.11.2010. - 05.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
nacionalni identitet; slavenska drama; Mickiewicz; Preradović; ilirski pokret
(national identity; slavic drama; Mickiewicz; Preradović; Illyrian movement)
Sažetak
Ovaj se rad bavi pitanjima nacionalnog identiteta u Preradovićevoj drami „Kraljević Marko“. Pitanje narodne sebeidentifikacije važno je u svim slavenskim zemljama i književnostima u periodu romantizma, pa tako i u Hrvatskoj, jer je to vrijeme razvoja brojnih nacionalnih pokreta (npr. ilirski pokret), te stvaranja nacionalnih ideologija i identiteta, najčešće pomoću književno-jezičnih praksi i strategija. Preradović je ključni pjesnik ilirskog pokreta, te svojim opusom, a posebno dramom „Kraljević Marko“ (napisanom 1847-48. a objavljenom 1852.) postulira ideologiju oslobođenja južnoslavenskih naroda, pa tako i hrvatskog, pod vodstvom mitske figure kraljevića Marka. Međutim, u duhu panslavizma i slavenske uzajamnosti, Preradović dramu piše i pod programatskim i ideološkim utjecajem Adama Mickiewicza i njegova projekta tzv. „slavenske drame“. Na programatskom planu pokušava ostvariti Mickiewiczeve poetičke, žanrovske i strukturne postulate „slavenske drame“, a na ideološkom preuzima Mickiewiczev koncept mesijanizma i profetsku dimenziju (odnosno romantički mit oslobođenja Poljske, ali i drugih slavenskih naroda), ali prilagođavajući ga okvirima „domaće“ ideologije ilirizma, tj. stvaranja nacionalnog identiteta i nacionalnih država unutar zajednice južnoslavenskih naroda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb