Naslov
Sloboda volje i formalni sustav
(Freedom of the Will and the Formal System)

Autori
Pećnjak, Davor ; Jovčić, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Filozofija u dijalogu sa znanostima / Boršić, Luka ; Skuhala Karasman, Ivana - Zagreb : Institut za filozofiju, 2013, 279-290

ISBN
978-953-7137-25-0

Skup
Filozofija u dijalogu sa znanostima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2012. - 07.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sloboda volje; libertarijanizam; formalni sustav; teoremi nepotpunosti
(Freedom of the will; libertarianism; formal system; incompletness theorems)

Sažetak
U ovom tekstu razmotrili bismo neke posljedice koje može imati formalni sustav ako se primijeni na opis ljudskog mišljenja, odlučivanja i djelovanja u vezi problema slobode volje. Znanost poseže za što je moguće strožim i preciznijim opisom i objašnjenjem događaja i objekata. Paradigmatski primjer egzaktne znanosti jest matematika. Ukoliko bi se neki matematički ili fizikalni opis, koji rabi matematiku kao svoje osnovno oruđe teoretskog opisa i objašnjenja, mogao primijeniti na opis i objašnjenje mišljenja, volje i djelovanja, onda se čini kao da ne bi ostalo mjesta za slobodu u libertarijanskom smislu. Libertarijanizam tvrdi slijedeće: djelovatelj, u potpuno istoj situaciji koja prethodi trenutku t i djelovanju d u t, može učiniti i drugačije nego što je učinio u trenutku t ; odnosno, djelovatelj u trenutku t može učiniti i ne-d. U tom smislu mogu biti zanimljive implikacije Gödelovih dvaju teorema nepotpunosti koji se primijenjuju na formalne sustave koji su dovoljno jaki da sadrže npr. aritmetiku. Pitanje je, dakle, da li oni mogu dati jednu od podloga za konstrukciju argumenta da ljudi nisu strojevi te da tako ljudi imaju i slobodu volje. Razmotrit ćemo što o tom problemu kažu Lucas, Penrose, Feferman.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA