Naslov
Procjena hazarda pojave klizanja u flišu
(Landslide hazard assessment on flysch slopes)

Autori
Dugonjić Jovančević, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Građevinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
14.10

Godina
2013

Stranica
199

Mentor
Arbanas, Željko

Ključne riječi
hazard klizanja ; fliš ; središnja Istra ; deterministička metoda
(landslide hazard ; flysch ; central Istria ; deterministic method)

Sažetak
U ovom doktorskom radu prikazani su rezultati istraživanja hazarda pojave klizanja analizirane na području središnje Istre u naslagama fliša. Hazard pojave klizanja definiran je kao vjerojatnost pojave klizišta, kao potencijalno štetnog prirodnog procesa, koji može nanijeti štetu, gubitak i prouzrokovati druge nepovoljne efekte. Izražen je kao vjerojatnost pojave klizišta određenog intenziteta na određenom području, u određenom vremenskom razdoblju. Područje istraživanja nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Istre u području Pazinskog paleogenskog flišnog bazena koji se proteže od Tršćanskog zaljeva na zapadu do planine Učka na istoku, dok je na sjeveru ograničen masivom Ćićarije. Slične siliciklastične sedimente stijene paleogenske starosti rasprostranjene su gotovo u cijelom priobalnom području duž hrvatske obale Jadranskog mora, kao i u zaleđu. Na terenima izgrađenim od flišnih naslaga prisutni su intenzivni geomorfološki procesi, osobito erozija i pokreti masa na kosinama. Klizišta na flišnim kosinama Istre relativno su brojna, a tipovi, mehanizmi i uvjeti nastanka klizišta su slični. Provedena istraživanja obuhvatila su slijedeće faze: prikupljanje povijesnih podataka iz stručne dokumentacije i literature, pripremu i obradu podataka, izradu karte postojećih klizišta i karata uzročnika klizanja, laboratorijske analize fizičko-mehaničkih svojstava tla i stijena, prostorne analize uzročnih faktora klizanja, odabir ulaznih podataka i parametara za determinističke analize hazarda klizanja, procjenu hazarda klizanja, verifikaciju modela i diskusiju sa zaključnim razmatranjima. Provedena je deterministička 3D simulacija pokretanja klizanja zasnovana na modelu terena s debljinama pokrivača pretpostavljenim na temelju prethodnih istražnih radova, poznatim geotehničkim parametrima materijala tla/stijene i utjecaju podizanja razine podzemne vode uslijed infiltracije oborinskih voda. Model prikazuje fenomen progresivnog sloma, uzimajući u obzir veličinu pornog pritiska i širenje sloma od inicijalne zone u kojoj je prekoračena čvrstoća materijala, prema okolnom području, što povećava volumen klizišta i samim time ukazuje na područje u kojem je vjerojatna pojava klizanja pri određenim razinama podzemne vode u tlu. Deterministička analiza hazarda klizanja usvojena je kao pouzdana metoda procjene pojave hazarda klizanja u flišu jer omogućava modeliranje heterogenih uvjeta u kosinama u flišu uvjetovanim morfologijom terena, inženjerskogeološkim profilom, geotehničkim parametrima materijala u profilu, veličini pornog pritiska i dr., te daje objektivne i dovoljno precizne rezultate koji se mogu prikazati u obliku karte podložnosti klizanju ili karte hazarda, a koje se mogu koristiti u prostornom planiranju i korištenju zemljišta. Iz rezultata simulacije u determinističkom modelu razvijenom u programskom paketu LS-Rapid, vidljivo je da je područje s najvišom prostornom vjerojatnošću klizanja zona uz geološku granicu vapnenaca i fliša na sjeveroistoku područja istraživanja, što je potvrđeno postupkom validacije, a koji se sastojao od preklapanja karte hazarda klizanja s kartom postojećih klizišta. Područja visokog hazarda unutar kojih nije registrirano već postojeće klizište smatraju se potencijalno visoko podložna klizanju ukoliko se ostvare utvrđeni uvjeti potrebni za pokretanja klizišta. Kako bi se odredio povratni period, odnosno vremenska vjerojatnost pojave klizanja, osim prostorne analize faktora klizanja provedena je i analiza vremenske komponente hazarda. Analizirane su oborine koje su prethodile događajima klizanja i određene tromjesečne kumulativne oborine koje prelaze kumulativne vrijednosti koje su pokrenule određeno klizište u promatranom razdoblju. Povezivanjem rezultata prostorne determinističke analize s izračunatim povratnim periodima pojave dugotrajnih i kontinuiranih oborina koje su izazvale neka od analiziranih klizišta, omogućuje određivanje hazarda na određenoj lokaciji područja istraživanja. Primijenjena metodologija procjene hazarda klizanja može se koristiti na područjima slične geološke građe i sličnih značajki tla i stijena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA