Naslov
Odrednice reakcija na prekid ljubavne veze na prelasku u odraslu dob
(Determinants of reactions to relationship breakup in emerging adulthood)

Autori
Čorić, Marija ; Babić, Katarina ; Krešić, Nikolina ; Kamenov, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Naučno-stručni skup Savremeni trendovi u psihologiji Knjiga sažetaka / - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013, 20-21

Skup
Savremeni trendovi u psihologiji

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 11.10.2013. - 13.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prekid ljubavne veze; strategije prekida; poteškoće nakon prekida; osobni rast nakon prekida; prijelaz u odraslu dob
(relationship breakup; breakup strategies; distress after breakup; personal growth after breakup; emerging adulthood)

Sažetak
Prekid ljubavne veze, posebno na prelasku u odraslu dob kada je uspostavljanje i održavanje bliskih odnosa s drugima izuzetno važno, često je dramatičan događaj koji ostavlja trag u životu pojedinca. Reakcije na prekid vrlo su raznolike i nisu uvijek samo negativne kako većina ljudi misli. Osim poteškoća koje se javljaju nakon prekida, pokazalo se da ljudi mogu doživjeti i osobni rast kao posljedicu psihološke borbe sa stresnom situacijom u kojoj su se našli. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu roda i inicijatora prekida, različitih karakteristika veze, strategija koje ljudi koriste za prekid ljubavne veze, uvjerenja o ljubavnim vezama te privrženosti u objašnjenju reakcija na prekid. U istraživanju je sudjelovalo 445 sudionika (197 muškaraca i 228 žena) u dobi između 18 i 30 godina. Primijenjeni su Upitnik osobnog rasta nakon prekida, Skala teškoća nakon prekida, Upitnik strategija prekida, Skala uvjerenja o bliskim vezama, Modificirani Inventar iskustava u bliskim vezama, te su prikupljeni opći podaci o sudionicima, njihovoj vezi i prekidu. Rezultati pokazuju kako će više poteškoća nakon prekida vjerojatnije doživjeti osobe koje su bile ostavljene, za razliku od onih koji su inicirali prekid ili zajednički s partnerom odlučili prekinuti. Očekivano, više poteškoća se doživljava što je prošlo manje vremena od prekida, te što je emocionalna angažiranost u prekinutoj vezi bila veća. Također u skladu s očekivanjima, sudionici čija je veza prekinuta neizravnim strategijama eskalacije i manipulacije, koje uključuju manje brige prema partneru, imaju više poteškoća nakon prekida. Kognitivna uvjerenja o vezama nisu se pokazala značajnim prediktorom, međutim više izražena anksioznost kao dimenzija privrženosti značajno povećava razinu doživljenih poteškoća nakon prekida. Za doživljaj osobnog rasta nakon prekida nije se pokazalo značajnim tko je inicirao prekid, ali mu značajno doprinosi rod sudionika. Žene izvještavaju o većem osobnom rastu nakon prekida. Što je dulji vremenski odmak od prekida, te što je emocionalna angažiranost u vezi bila veća, osobe će doživjeti i više osobnog rasta po prekidu. Zanimljivo je kako manipulativne strategije prekida osim do više poteškoća dovode i do većeg osobnog rasta nakon prekida. Osobe će doživjeti i veći osobni rast ukoliko je veza prekinuta strategijama izbjegavanja. U slučaju ovog kriterija kognitivna uvjerenja o vezama pokazala su se značajnim prediktorima. Osobe koje vrednuju bliski, intimni aspekt veze, poput ljubavi, poštovanja i vjernosti, doživljavaju veći osobni rast nakon prekida. Anksiozna privrženost pokazala se značajnim prediktorom i ovog kriterija. Čini se da visoko anksiozne osobe prekid veze najviše uznemiri, ali i potakne na pribjegavanje različitim strategijama u svrhu osobnog rasta nakon prekida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA