Naslov
Laboratorijska dijagnostika moždanog udara
(Laboratory diagnostic of stroke)

Autori
Topić, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi kongres Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara-zbornik radova,Acta clinica Croatica,Supplement l / Demarin, Vida ; Šerić, Vesna ; Trkanjac, Zlatko - Zagreb : KB "Sestre milosrdnice", 1999, 37-8

Skup
Prvi kongres Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.10.1999. - 24.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
laboratorijske pretrage; moždani udar
(laboratory tests; stroke)

Sažetak
U nastajanju cerebrovaskularnih bolesti (CVB) ključnu ulogu imaju krvne žile mozga odnosno protok krvi u mozgu. Iako su poznati mnogi etiološki i patofiziološki činioci kompleksna slika nastajanja i razvoja CVB nije još potpuno razjašnjena. Činjenica je da su CVB odnosno moždani udar treća dijagnoza po učestalosti smrtnosti u svijetu i u nas. Laboratorijska dijagnostika moždanog udara uključuje pretrage krvi, likvora i mokraće, na temelju kojih je moguće razlučiti o vrsti i jačini moždanog udara te pratiti tijek bolesti. Analize prvog reda hitnosti u hitnog neurološkog bolesnika predstvaljaju pretrage kompletne krvne slike, glukoze, elektrolita i kreatinina u serumu, protrombinsko i parcijalno trombinsko vrijeme te pretrage mokraće i likovora. Pretraga likvora, koju je neophodno načiniti u što je moguće kraćem vremenu, uključuje fizikalni pregled likvora, određivanje sadržaja proteina, broj i vrstu stanica, te bakteriološku analizu. Daljnji program analize likvora uključuje određivanje glukoze i laktata, određivanje aktiviranih B-limfocita, izoelektrofokusiranje seruma i likvora, određivanje albuminskog omjera te diferencijaciju IgG u likvoru. Prošireni program laboratorijske dijagnostike koji uključuje određivanje specifičnih antitijela, neuron specifičnu enolazu te pretrage na virusne čestice vezuje se na osnovni programa i upotpunjuje diferencijalnu dijagnozu neuroloških bolesti. Međutim laboratorijska dijagnostika neuroloških bolesnika sve više je usmjerena na otkrivanje rizičnih čimbenika, kako bi se njihovim smanjenjem i kontrolom prevenirala CVB i izbjegao moždani udar. U 90 % bolesnika uzrok CVB su aterosklerotske promjene moždanih arterija. Ateroskleroza kao tipični predstavnik patoloških procesa u krvno žilnim bolestima ima u patobiokemijskom supstratu izražene genetske predispozicije. Iako je poznat niz genetskih uzroka ateroskleroze, nedostatno je poznavanje doprinosa pojedinih ili skupine gena na razvoj procesa ateroskleroze. Polimorfizam gena uključenih u metabolizam lipida, lipoproteina i homocisteina, te polimorfizam gena renin-angiotenzinskog sustava, tromboze, adhezijskih molekula i antioksidacijskog sustava sve više se povezuje s aterosklerozom u cerebrovaskularnim bolestima. Poznavanje genetskih čimbenika kao i otkrivanje čimbenika rizika za razvoj CVB važno je za prepoznavanje i procjenu ugroženosti pojedinca ili skupina što omogućuje ranu prevenciju a time i značajnu redukcija pobola, invaliditeta i smrtnosti od CVB.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA