Naslov
Hitna laboratorijska dijagnostika (Laboratorij uz samog bolesnika)
(Emergency laboratory testing (bed-side patients laboratory))

Autori
Topić, Elizabeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1. hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem-Knjiga sažetaka / Jasprica-Hrelec, Vlasta - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 1999

Skup
1. hrvatski kongres hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.10.1999. - 15.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
laboratorij; hitni bolesnik; POCT
(laboratory; emergancy patient; POCT)

Sažetak
Tehnološki razvoj analitičkih metoda i instrumenata trajno usmjeren prema bržem i za bolesnika što je moguće bezbolnijem dobivanju rezultata analize, doveo je do razvitka novog područja u laboratorijskoj medicini pod nazivom “point of care testing” (POCT). Pojam POCT odnosi se na hitnu laboratorijska dijagnostika (HLD) koja suvremenom tehnologijom i metodama omogućuje izradu vitalno važnih analiza uz vitalno ugroženog bolesnika. Analitički sustavi koji omogućuju dobivanje brzog i pouzdanog rezultata te omogućuju medicinsko laboratorijsku dijagnostiku uz samog bolesnika, vrlo su pogodni za potrebe hitne laboratorijske dijagnostike u jedinici intenzivne njege, operacione dvorane, liječničkoj ordinaciji i u službi hitne pomoći. Takva analiza provodi se uglavnom izvan laboratorijskog prostora, prije ili tijekom hitne medicinske intervencije a prednost takva pristupa laboratorijskoj analitici je što se rezultat dobiva odmah Ťna licu mjestať pa se može odmah započeti s daljnjim dijagnostičkim postupcima i terapijom. Pretrage za kojima postoji realna potreba izrade izvan laboratorijskih prostora, a za potrebe hitnog zbrinjavanja, predstavljaju one pretrage koje čine osnovu za hitnu liječničku intervenciju (plinske analize, elektroliti, glukoza u krvi i mokraći, hemoglobin, troponin T ili troponin I, pretraživanje mokraće na droge). Danas dostupni sustavi koji osiguravaju izradu nebrojenih analiza mogu se prema načelu i tehnologiji razvrstati u tri skupine: sustavi razvijeni tehnologijom Ťsuheť odnosno Ťmokreť kemije te sustavi neinvazivne senzorske tehnologije. Objektivna procjena laboratorijskog nalaza općenito, a posebice hitnog laboratorijskog nalaza, moguća je samo ako se razumiju svi biološki i metodološki čimbenici koji djeluju na njihovu promjenljivost. Pri tome treba razlučiti čimbenike čiji utjecaj nema kliničkog značaja od onih koji su značajni za donošenje kliničke odluke. Činioci o kojima treba naročito voditi računa pri interpretaciji nalaza hitnog bolesnika, a koji mogu dovesti do pogreške, mogu se svrstati u tri kategorije: greške predanalitičkog (sam bolesnik, odnosno uzorak za analizu), analitičkog (analitički postupak) ili poslijeanalitičkog (interpretacija nalaza) porijekla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA