Naslov
Floristička istraživanja na planini Svilaji (1508 m), Dalmacija
(Floristic investigation on the Mt. Svilaja (1508 m a.s.l.), Dalmatia (South Croatia))

Autori
Milović, Milenko ; Pandža, Marija ; Jasprica, Nenad ; Tafra, Damira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka Četvrtog Hrvatskog Botaničkog Simpozija s međunarodnim sudjelovanjem / Alegro, Antun ; Boršić, Igor - Split : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2013, 118-119

ISBN
978-953-99774-6-5

Skup
Četvrti Hrvatski Botanički Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.09.2013. - 29.09.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
flora; planina Svilaja; Dalmacija; Hrvatska
(flora; the Svilaja mountain; Dalmatia; Croatia)

Sažetak
Tijekom proljeća i u ljeto 2013. intenzivno smo istraživali floru na planini Svilaji (1508 m n.v.). Svilaja je planina u Dalmatinskoj Zagori i sastavni je dio NATURA 2000 mreže s vrijednim ilirskim bukovim šumama (Aremonio-Fagion (Horvat 1938) Törek et al. 1989), istočnomediteranskim suhim travnjacima (Scorzoneretalia villosae Horvatić 1975) te mnogim špiljama i jamama. Planina je floristički još uvijek slabo istražena. Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine su većinom obrasle šumama bukve (Fagus sylvatica L.) i planinskog javora (Acer obtusatum Waldst. et Kit. ex Willd.), koje su dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su mozaično prekriveni šikarama crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) i niskim kamenitim travnjacima. Cilj našeg rada bio je detaljnije floristički istražiti područje od Štikova do Maovica na sjeveru te od Sinjskog Zelova do iznad planinarskog doma Orlove Stine (1139 m) na jugu. U visinskom rasponu istraživano područje obuhvaća pojas od 400 do 1150 m. Floristička istraživanja provedena su standardnom metodom (Nikolić et al. 1998). Podaci su pohranjeni u bazu podataka Flora Croatica Database. Analiziran je taksonomski sastav, životni oblici i florni elementi biljaka te fitocenološka pripadnost. Flora je istraživana na različitim tipovima staništa: u šumama i šikarama medunca te crnog graba (sveze Aremonio-Fagion i Ostryo carpinifoliae-Carpinion orientalis Horvat 1959) i u zajednicama kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka (Scorzoneretalia villosae Horvatić 1975). Tijekom proljeća utvrđena su brojna nalazišta proljetnica, kao što su Fritillaria orientalis Adams, Narcissus radiiflorus Salisb., Hyacinthella dalmatica (Baker) Chouard, Pulsatilla grandis Wender., Tulipa sylvestris L. i dr. U šumskoj vegetaciji to su bile sljedeće vrste: Erythronium dens-canis L., Anemone nemorosa L., Corydalis solida (L.) Swartz, i dr. Preliminarna istraživanja su pokazala veliku raznolikost flore s nizom vrijednih endemičnih, ugroženih i zaštićenih vrsta. Rezultati istraživanja prilog su poznavanju flore na planini te, istovremeno, korologiji biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA