ࡱ>    >|bjbjww 7|p[, y`  8%!% ʢ&Y*o*$++n,4..D$Bxם .n,n,..ם ++kkk.*" + +k.kk6{+p< &Qj0ʢ``8{{n ..k.....םם4cn...ʢ............. :SVEU ILI`TE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA HUNGAROLOGIJU, TURKOLOGIJU I JUDAISTIKU KATEDRA ZA TURKOLOGIJU Diplomski rad POKU`AJI USPOSTAVE DIPLOMATSKIH ODNOSA NEZAVISNE DR}AVE HRVATSKE I REPUBLIKE TURSKE (1941-1944) Student: ANELKO VLA`I Mentor: EKREM AU`EVI ZAGREB, RUJAN 2013. SADR}AJ  TOC \o "1-3" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc366233081" 1. Uvod. Vojnopoliti ka situacija na Balkanu 1941.  PAGEREF _Toc366233081 \h 3  HYPERLINK \l "_Toc366233082" 2. Podrijetlo ideje o uspostavi hrvatsko-turskih diplomatskih odnosa  PAGEREF _Toc366233082 \h 8  HYPERLINK \l "_Toc366233083" 3. Prva turska misija listopad i studeni 1941.  PAGEREF _Toc366233083 \h 10  HYPERLINK \l "_Toc366233084" 4. Prva hrvatska misija studeni 1941.  PAGEREF _Toc366233084 \h 11  HYPERLINK \l "_Toc366233085" 5. Druga hrvatska misija lipanj 1942.  PAGEREF _Toc366233085 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc366233086" 6. Trea hrvatska misija  srpanj 1942.  PAGEREF _Toc366233086 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc366233087" 7. etvrta hrvatska misija  studeni 1942.  PAGEREF _Toc366233087 \h 17  HYPERLINK \l "_Toc366233088" 8. Peta hrvatska misija  studeni 1942.  PAGEREF _Toc366233088 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc366233089" 9. Promid~bene akcije i osnivanje asopisa  Dou ve Bat1  PAGEREF _Toc366233089 \h 23  HYPERLINK \l "_Toc366233090" 10. Druga turska misija  srpanj i kolovoz 1943.  PAGEREF _Toc366233090 \h 29  HYPERLINK \l "_Toc366233091" 11. Kontakti hrvatskih i turskih diplomata u Njema koj  PAGEREF _Toc366233091 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc366233092" 12. Reakcije bosansko-hercegova kih muslimana na etni ke napade  PAGEREF _Toc366233092 \h 32  HYPERLINK \l "_Toc366233093" 13. Nastavak turskog zanimanja za NDH (1943-1944)  PAGEREF _Toc366233093 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc366233094" 14. Odustajanje od ishoenja diplomatskog priznanja NDH  PAGEREF _Toc366233094 \h 36  HYPERLINK \l "_Toc366233095" 15. Zaklju ak  PAGEREF _Toc366233095 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc366233096" 16. Izvori i literatura  PAGEREF _Toc366233096 \h 40  UVOD. VOJNOPOLITI KA SITUACIJA NA BALKANU 1941. Nezavisna Dr~ava Hrvatska (dalje: NDH) nastala je 10. travnja 1941. uz potporu Njema ke i Italije, odnosno sila Osovine, koje su zajedno s NDH i desetak drugih dr~ava u Drugom svjetskom ratu ratovale protiv Saveznika, odnosno Velike Britanije, Sjedinjenih Dr~ava, Sovjetskog Saveza i brojnih drugih dr~ava. Dvanaest je zemalja meunarodno priznalo NDH, meutim sve su te dr~ave bile lanice sila Osovine, odnosno Trojnog i Antikominternskog pakta, pa je legitimnost tih priznanja bila upitna. Saveznici nisu htjeli priznati NDH jer su je smatrali kvislinakom tvorevinom Osovine, pa se NDH trudila ishoditi meunarodno priznanje od neutralnih dr~ava, meu ostalim i od Republike Turske. Hrvatski politi ar Ante Star evi krajem 19. stoljea razvio je koncept prema kojem je u Bosni i Hercegovini (dalje: BiH) sa uvan supstrat hrvatstva, a predstavljaju ga bosansko-hercegova ki muslimani, koji su po Star eviu  hrvatsko, najstarije i naj istije plemstvo sablje u svoj Europi . Star eviev koncept preuzeo je ustaaki pokret i uklju io ga je u dr~avnu politiku NDH. Poglavnik NDH Ante Paveli u lanku Pojam Bosne kroz stoljea, objavljenom u o~ujku 1942. u ustaakom glasilu Spremnost, naziva bosansko-hercegova ke muslimane, kao i itavu BiH, dijelom hrvatske nacije i dr~ave. U svojem govoru u Hrvatskom dr~avnom saboru 28. velja e 1942. Paveli je izjavio da je  muslimanska krv naaih muslimana (...) hrvatska krv. Ona je hrvatska vjera, jer su na naaoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.  U obraanju muslimanskom izaslanstvu BiH 7. kolovoza 1941. Paveli je izjavio da  muslimani nisu samo dio hrvatskog naroda, oni su jedinstvena sastavna sr ika hrvatskog naroda i Nezavisne Dr~ave Hrvatske . Na temelju te politi ke ideje vlasti NDH razvile su airoku promid~bu s ciljem dokazivanja hrvatstva bosansko-hercegova kih muslimana. Njima je kao islamskom dijelu hrvatskog naroda pripisivana zna ajna uloga spone s islamskom, poglavito turskom i arapskom, kulturom i civilizacijom. Naglaaavalo se i kako NDH ima va~nu meunarodnu ulogu povezivanja europskog Zapada s islamskom civilizacijom. Takva je propaganda inila pozadinu svih nastojanja diplomacije NDH da od Turske ishodi meunarodno priznanje. Neki su muslimanski politi ki predstavnici, okupljeni uglavnom oko bivae jugoslavenske politi ke stranke pod imenom Jugoslavenska muslimanska organizacija (dalje: JMO), te pojedini pripadnici bosansko-hercegova kog begovata, izrazili lojalnost prema NDH. Uz njihovu su pomo vlasti NDH pokuaavale ishoditi tursko diplomatsko priznanje. Promid~bene akcije usmjerene prema bosansko-hercegova kim iseljenicima u Turskoj trebale su poslu~iti za oblikovanje ideje o potrebi politi kog, kulturnog i gospodarskog zbli~avanja dvije dr~ave, ije je stanovniatvo vezano povijesnim, etni kim i vjerskim vezama, u iju duboku povezanost vlasti NDH nisu sumnjale. Slu~beno priznanje NDH od jedne neutralne dr~ave, a usto muslimanske, trebalo je imati barem dva pozitivna rezultata. Jedan bi bio da bi ustaaki re~im time stvorio osnovu za proairivanje broja pristaaa meu muslimanskim stanovniatvom, koje je u ustaakom pokretu i dr~avi sudjelovalo u vrlo ograni enom broju, preko spomenutih pripadnika bivaeg JMO-a i begovata. Drugi rezultat bilo bi u vraenje meunarodnog polo~aja NDH, iji je polo~aj bio iznimno nepovoljan jer neutralne zemlje, ne ra unamo li faaisti ku `panjolsku, nisu priznavale NDH kao neovisnu dr~avu. Eventualni uspjeh ishoenja diplomatskog priznanja imao bi zna ajan u inak ne samo na poboljaanje meunarodnog polo~aja NDH, ve i na njema ko nastojanje da Tursku pribli~i silama Osovine. Takvo pribli~avanje otvorilo bi put Njema koj da preko Kavkaza vojnim djelovanjem prie Sovjetskom Savezu s lea te bi naruailo vojni polo~aj Saveznika na Bliskom istoku. Turska je tijekom Drugoga svjetskog rata imala za cilj osigurati svoj teritorijalni integritet i gospodarsku sigurnost pomou  aktivne neutralnosti . Taj su izraz koristili turski diplomati za svoje djelovanje tijekom Drugoga svjetskog rata, a ono je ozna avalo te~nju za zadr~avanjem ravnote~e izmeu dviju zaraenih blokova, kao i istovremeno odr~avanje politi kog saveza i trgovine i s Velikom Britanijom i s Njema kom i njezinim satelitima. Saveznici su se pak trudili prevesti Tursku na svoju stranu i uklju iti je u rat protiv sila Osovine jer je Turska zbog svoga geostrateakog smjeataja na pomorskim tjesnacima Bospora i Dardanela imala veliku vojnopoliti ku va~nost. Turska je nakon izbijanja Drugoga svjetskog rata 1. rujna 1939. zadr~ala neutralan polo~aj naspram Saveznika i sila Osovine. Dana 19. listopada 1939. sklopila je s Velikom Britanijom i Francuskom Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoi, koji je Turskoj dopuatao da ostane neutralna  ako bi njezino stupanje u rat izazvalo opasnost od strane Sovjetskog Saveza . Meutim, proglasila se nezaraenom stranom 26. lipnja 1940., odnosno nedugo nakon ato se Francuska predala Njema koj, i to tako ato se pozvala na one klauzule ugovora koje su joj dopuatale takav postupak. Turski ministar vanjskih poslova ^kr Saracolu izjavio je 24. velja e 1941. da Turska ~eli prijateljstvo sa svim zemljama, a naro ito sa svojim susjedima, ali da e se oru~jem u ruci suprotstaviti svakom napadu. Zato je ulazak njema ke vojske 1. o~ujka 1941. u turskog susjeda Bugarsku vjerojatno unio nemir u redove turskog politi kog vodstva. Njema ki je kancelar Adolf Hitler tri dana kasnije umirio Turke osobnim pismom upuenim turskom predsjedniku Ismetu Innu. Hitler je u pismu zajam io tursku nezavisnost u tekuem ratnom sukobu. Zadovoljna tim garancijama, Turska je 20. o~ujka 1941. nanovo proglasila neutralnost. Svoju namjeru da ostane u dobrim odnosima s obje zaraene strane potvrdila je Ugovorom o prijateljstvu s Njema kom 18. lipnja 1941., koji je trebao vrijediti deset godina. Tim su ugovorom zemlje potpisnice potvrdile integritet turskih granica i dogovorile meusobno nenapadanje. Velika Britanija i Sjedinjene Dr~ave takve turske poteze nisu smatrale problemati nima i prihvatile su tursku neutralnost, ponajviae zbog njezine tadaanje vojne i gospodarske slabosti. Zato su odlu ile vojno i gospodarski pomagati Turskoj da ostane neutralna sve dok ne bude spremna pridru~iti se Saveznicima. Premda je Turska 25. o~ujka 1941. potpisala Deklaraciju o prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom, nije reagirala na njema ki napad na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941. Izostanak reakcije mo~e se objasniti stavom turskog vodstva da je mogunost airenja sovjetskog utjecaja na Balkanu opasna za turske interese, opasnija ak i od airenja njema kog utjecaja. Naime, unato  iskazivanju neutralnosti, Turska je preko svojih diplomata izra~avala i ~elju da se barem na Balkanu nakon rata uspostavi predratni odnos snaga i obnovi stari balkanski skup manjih neovisnih dr~ava koji bi odbijao prodor sovjetskog i drugih utjecaja prema Turskoj i prema njezinu povoljnom, ali krhkom polo~aju na razmei Europe i Azije. Taj turski stav iznio je Ismet Inn u govoru u turskom Parlamentu u svibnju 1941. Ilija `umenkovi, jugoslavenski kraljevski poslanik u Turskoj, prenio je sadr~aj Innovog govora Mom ilu Nin iu, ministru vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije, u brzojavu od 21. lipnja 1941. Da je turska diplomatska podvojenost bila poznata u diplomatskim krugovima svjedo i izjava Adolfa Beckerlea, njema kog poslanika u Bugarskoj od 1941. do 1944. Beckerle je 5. sije nja 1942. u razgovoru s Vladimirom }idovcem, poslanikom NDH u Bugarskoj od kolovoza 1941. do srpnja 1943., izjavio da smatra da dr~anje Turske ovisi o ishodu rata izmeu Njema ke i Sovjetskog Saveza i da bi Turska  smjesta po ela pregovarati s Amerikancima i Englezima u slu aju da Njema ka po ne gubiti rat. Doista, turska je politika prema dvama zaraenim savezima, a shodno tome i prema NDH, uvelike ovisila o stanju na svjetskim bojiatima. Turska se ustru avala povui bilo koji potez koji bi se bio mogao protuma iti kao priznanje NDH i time kao napuatanje neutralnosti. Zbog toga je morala zanemariti postojanje povijesnih, kulturnih i vjerskih veza izmeu dviju dr~ava. Ako se uzme u obzir samo aspekt vjerske povezanosti, treba navesti da je na prostoru NDH ~ivjelo otprilike 700 000 ~itelja islamske vjere. Turska je bila previae oprezna da bi pregovorima i priznavanjem pojedinih zaraenih dr~ava riskirala gubitak relativno lagodnog polo~aja neutralne zemlje za iju su se naklonost otimali suprotstavljeni vojni blokovi. Eventualno priznanje NDH bilo bi uzdrmalo tursku ravnote~u i zapravo bi bilo zna ilo da se Turska svrstala uz sile Osovine. Kao ato je ranije spomenuto, Turska je u sovjetskom nadiranju na Balkan vidjela najveu opasnost za svoje interese na Balkanu. Zato je glavna karakteristika turske politike spram balkanskih zemalja bila hrabrenje protusovjetskih, odnosno protukomunisti kih stavova u tim zemljama, kao i pokuaaj njihova okupljanja oko Turske u bloku balkanskih dr~ava koji bi bio dovoljno sna~an da odoli pritisku Sovjetskog Saveza i komunizma. Tu je svoju politiku Turska provodila preko poslanstva u Sofiji, gradu u kojem su poslanstva brojnih svjetskih dr~ava i njihovi agenti stvarali airoku informacijsku mre~u. Poslanik }idovec obilato je izvjeatavao Ministarstvo vanjskih poslova NDH (dalje: MVP NDH) o svojim razgovorima s turskim diplomatima i o svojim saznanjima o turskim diplomatskim stremljenjima. Kako je Turska bila zainteresirana za stvaranje protusovjetskog bloka, tako nije ni kanila potpuno odbiti NDH od sebe. Pojedini razgovori hrvatskih i turskih predstavnika pokazali su da Turska nije potpuno hladna na hrvatska potra~ivanja. I poslanstvo NDH u Sofiji je prigodu za pribli~avanje Turskoj vidjelo u njezinoj protukomunisti koj politici, koju je vodstvo NDH takoer provodilo. Naime, NDH je 25. studenoga 1941. supotpisala revidirani Antikominternski pakt, usmjeren protiv Sovjetskog Saveza, dok je Turska slu~beno bila promatra  toga pakta. Rad diplomacije NDH ote~avale su objektivne gospodarske i prometne prilike prouzro ene europskim ratnim zbivanjima, kao i oatri prosvjedi i ometanja jugoslavenske i britanske diplomacije. Osim toga, i njema ka je diplomacija, iako nominalno saveznik NDH, uzrokovala probleme, jer je negodovala prigodom svakoga hrvatskog  o ijukanja s neutralnim dr~avama i smatrala ga sumnjivim. Tako su njema ki diplomati, meu ostalim, sna~no ometali bilo kakvu trgovinsku razmjenu NDH s Turskom, isti ui kako se ne radi o savezni koj dr~avi. Takav stalni pritisak slu~benog Berlina, a i Rima, utjecao je na smanjenje djelatnosti hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavniatava. Kako emo kasnije vidjeti, to nije spre avalo njema ke diplomate da pred hrvatskim kolegama iskazuju srda nost i ~elju da budu na usluzi u svim njihovim nastojanjima. Podrijetlo ideje o uspostavi hrvatsko-turskih diplomatskih odnosa Poslanstvo NDH u Sofiji igralo je jednu od klju nih uloga u akciji ishoenja turskog priznanja NDH jer je bilo nezaobilazna postaja na putu svih emisara. Geopoliti ka situacija na Balkanu tijekom Drugoga svjetskog rata uvjetovala je da su svi putnici iz NDH u Tursku morali putovati preko Maarske, Rumunjske i Bugarske, s time da je put bio nemogu bez odgovarajuih putnih isprava koje je morao izdati MVP NDH. Osim toga, za ulazak u Tursku moralo se pribaviti vizu u turskom poslanstvu u Sofiji. U tom je trenutku na scenu stupalo sofijsko poslanstvo NDH, bez ijeg se posredovanja kod njihovih turskih kolega niata ne bi moglo postii. Va~nu je ulogu igrao poslanik }idovec sa svojim dobrim vezama kako s turskim, tako i sa svim drugim stranim diplomatima u Sofiji. }idovec je bio iznimno koristan i zbog velikog obujma informacija koje je skupljao kao poslanik, a koje je slao u redovitim poslani kim izvjeatajima MVP-u NDH. }idovec je odmah nakon svog dolaska u Sofiju u kolovozu 1941. stupio u kontakt s turskim diplomatima, meu ostalim s Alijem ^evkijem Berkerom, turskim poslanikom, te je MVP-u NDH poslao prva zapa~anja o pozitivnim posljedicama koje bi uspostava odnosa s Turskom mogla imati na meunarodni polo~aj NDH. Njegovi su zaklju ci bili potaknuti razgovorom s Berkerom 11. listopada 1941. Tom se prigodom Berker raspitivao o polo~aju muslimanske zajednice u NDH i o gradnji d~amije u Zagrebu, ija je gradnja najavljena dva mjeseca ranije. }idovec je MVP-u NDH javio da je Berker meu ostalim izjavio da je Turska bila voljna priznati NDH i da e  prije ili kasnije biti uspostavljeni normalni odnosi izmeu dviju dr~ava. Mo~e se zaklju iti da je Turska doista htjela prihvatiti politi ko stanje koje bi nastalo (bolje rei ostalo) na Balkanu u slu aju da Osovina pobijedi u ratu, uklju ujui i hrvatsku dr~avu s velikim postotkom muslimanskog stanovniatva. U izvjeataju od 10. studenoga 1941. }idovec je naveo da je nastupio pogodan meunarodnopoliti ki trenutak za takvu akciju jer Turska  definitivnim porazom boljaevika [odnosno tadaanjim naglim povla enjem sovjetskih snaga pred njema kom vojskom na isto nom bojiatu, op. A.V.] sve viae obraa o i na Evropu, a nedavno sklopljeni trgovinski ugovori [s Njema kom u listopadu 1941. kada je Njema ka dobila kromit za vojne potrebe, a Turska ratnu opremu, op. A.V.] te naro ito zna ajan govor i manifestacije von Papenu [njema kom poslaniku u Turskoj, op. A.V.] u Smirni [turski grad Izmir, op. A.V.], pokazuju put koji je Turska po ela slijediti. im Turska dobije ispravne podatke o Hrvatskoj dr~imo da nee biti veih zapreka uspostavljanju kulturnih i gospodarskih, a nakon toga i politi kih veza. }idovec je predlo~io da se uspostavi kontakt s bosansko-hercegova kim iseljeniatvom u Turskoj i da se ondje posjeti  one gradove gdje ima iseljenika Hrvata a koji zauzimaju vidne polo~aje u Turskoj jer bi time NDH mogla  dobiti veu susretljivost i slu~bene Turske . Sve to bi bilo potrebno podr~avati stalnom promid~benom akcijom, smatrao je }idovec, a takvu su akciju predstavnici NDH u Sofiji ve poduzimali, ali u malom obujmu i na svoju ruku, pokuaavajui uspostaviti vezu s turskim proosovinskim tiskom. Vlasti NDH o ito su prihvatile te prijedloge, jer su sve misije poslane u Tursku djelovale u skladu sa }idov evim prijedlozima. Ovdje treba obrazlo~iti kakvu e ulogu imati jugoslavenska kraljevska izbjegli ka vlada u pokuaajima uspostave hrvatsko-turskih odnosa. Kako je osnivanje NDH bilo izravna posljedica ratnog poraza Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., bilo je logi no da e sva kasnija diplomatska djelatnost jugoslavenske vlade u izbjegliatvu biti usmjerena na ometanje rada hrvatske diplomacije. Turska je Kraljevinu Jugoslaviju i dalje priznavala kao jedinog predstavnika jugoslavenskih naroda i kao saveznika na osnovi Balkanskog pakta iz 1934. izmeu Gr ke, Turske, Rumunjske i Jugoslavije. Jugoslavija je prihvatila tursku neutralnost kao svraenu injenicu i zadr~ala je srda ne odnose s Turskom, opse~no koristei njezinu neutralnost. Naime, preko svoga poslanstva u Ankari, a posebno preko generalnoga konzulata u Istanbulu, odr~avala je veze s douanicima u Sofiji i Beogradu, a preko njih i s Dra~om Mihailoviem, voom Jugoslavenske vojske u otad~bini, odnosno etni kih snaga na prostoru tadaanje Srbije, NDH i Crne Gore. Srda ne odnose s turskim diplomatima jugoslavenska je kraljevska vlada koristila, kako je spomenuto, i za osujeivanje pokuaaja diplomacije NDH da uspostavi diplomatske odnose s Turskom. Jugoslavenski kraljevski diplomati i agenti pozorno su pratili kretanje diplomata NDH u Turskoj i utjecanjem na turske kolege, npr. ocrnjivanjem diplomata NDH, pripomogli su neuspjehu diplomatskih nastojanja NDH. Takve radnje nisu bile ograni ene na Tursku jer su jugoslavenski kraljevski diplomati diljem Europe i svijeta javnim i tajnim djelovanjem ote~avali rad diplomacije NDH. Prva turska misija  listopad i studeni 1941. }idovec je u svom izvjeataju MVP-u NDH 21. studenoga 1941. naveo da se u listopadu ili studenom iste godine u Sofiji sastao s Fursanom Selukom, na elnikom u turskom Ministarstvu vanjskih poslova (dalje: turski MVP). Seluk je do travnja 1941. nekoliko godina bio inovnik turskog poslanstva u Beogradu i vjerojatno je zbog tog iskustva bio odabran da se obrati poslaniku NDH. Seluk je imao zadau uspostaviti kontakt s predstavnicima NDH i izlo~iti neslu~beni stav Turske prema hrvatskoj dr~avi. Izjavio je da je njegova vlada ve poduzela korake za upoznavanje sa stanjem u NDH i istaknuo je da su se u to vrijeme u Hrvatskoj nalazila dva turska diplomata koja su trebala ispitati tamoanju situaciju  u pravcu uspostavljanja diplomatskih odnosa izmeu obih dr~ava , naveo je }idovec,  makar oni imaju prividno samo misiju za voditi trgova ke pregovore . Seluk je drugu stranu pozivao da bude strpljiva, iznosei mialjenje da e do uspostave slu~benih odnosa vjerojatno doi. Iz }idov eva se izvjeataja mo~e shvatiti da je turska vlada bila prili no dobro upoznata sa stanjem u Hrvatskoj, jer je Seluk tijekom razgovora kritizirao talijansku vanjsku politiku prema NDH. Svoje je podatke turska strana mo~da dobivala od svojih predstavnika u Beogradu, koji su ostali ondje i nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije i prekida rada tamoanjeg turskog poslanstva. Polo~aj snaga Osovine u tom je razdoblju bio izvrstan, a poraz Sovjeta izgledan, pa je mo~da zato turska diplomacija u gore prikazanom slu aju otvoreno pristupila predstavniku jedne dr~ave lanice sila Osovine, iako je razgovor }idovca i Seluka bio neslu~ben. Kako nema podataka o rezultatima turske misije u NDH, mo~e se pretpostaviti da ona nije imala uspjeha. Meutim, hrvatska nastojanja u smjeru ishoenja turskog diplomatskog priznanja nastavila su se prema }idov evim prijedlozima. Prva hrvatska misija  studeni 1941. Munir `ahinovi Ekremov (1910-1945), bosansko-hercegova ki muslimanski novinar i publicist, nedugo nakon uspostave NDH zaposlio se na mjestu predstojnika ureda Osmana Kulenovia, potpredsjednika Vlade NDH. Tijekom druge polovice 1941. radio je na tom polo~aju, a 13. prosinca 1941. imenovan je nadstojnikom sarajevske podru~nice Dr~avnog izvjeatajnog i promid~benog ureda NDH. `ahinovi je 30-ih godina 20. stoljea na publicisti kom podru ju meu muslimanskim stanovniatvom BiH zastupao na elo pripadnosti muslimana hrvatskoj naciji. U knjizi Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave (1939.) pokuaao je spojiti islam i hrvatski nacionalizam. U knjizi je naveo brojne podatke o ~ivotu iseljenih bosansko-hercegova kih muslimana u Turskoj. Zbog svoje upuenosti u tursku politiku, a vjerojatno i zbog svoje islamske vjeroispovijesti, `ahinovi je bio odabran za odlazak u Tursku u svojstvu izaslanika MVP-a NDH. Vjerojatno je bio pogodna osoba za takvu misiju i zbog toga ato je godinama ranije novinarski djelovao na promicanju hrvatskih nacionalnih ideja, meu ostalim i ustaakih ideja, posebice one o hrvatstvu muslimana BiH. U Sarajevskom novom listu, ustaakom dnevnom glasilu i glavnom listu za BiH (1941-1945), za `ahinovia je pisalo da  do u tan ine poznaje ~ivot i prilike u BiH i da je  jedan od najizrazitijih hrvatskih nacionalnih boraca koji se  godinama i pod najte~im prilikama perom i djelom borio za Ustaaku Hrvatsku . Tako se `ahinovi krajem listopada 1941. uputio preko Sofije u Tursku da pokuaa, kako je u svom izvjeataju iz studenog 1941. naveo }idovec, pribaviti tursko priznanje NDH ili da barem zapo ne trgovinske pregovore. Iz toga se mo~e zaklju iti da je `ahinovi dobio airoka ovlaatenja ili punomo za eventualno sklapanje bilo kakvih sporazuma s Turskom. Svi su dotadaanji, a i kasniji trgovinski poslovi izmeu dviju dr~ava bili voeni privatno, odnosno kao poslovi izmeu dviju tvrtki, a ne kao trgovina izmeu punopravnih dr~ava. Zato se smatralo da bi ishoenje trgovinskih pregovora i eventualni dogovori, kao i trgovinska djelatnost koja bi iz njih proizaala, u neku ruku zna ili i de facto tursko priznanje NDH. Diplomacija NDH je i u drugim slu ajevima pokuaavala na ovaj na in pribaviti diplomatsko priznanje, npr. u pregovorima sa `vicarskom 1941. kada je diplomacija NDH sklapanje gospodarskog sporazuma izmeu dviju dr~ava 10. rujna 1941. po ela smatrati avicarskim de facto priznanjem NDH. `ahinovi je ujedno trebao izvidjeti mogunost prebacivanja hrvatskih radnika iz Irana preko Turske i Bugarske u NDH. }idovec je naveo da su te radnike Britanci htjeli  povui u Palestinu i tamo ih organizirati u takozvane jugoslavenske legije . `ahinovi je takoer trebao ispitati raspolo~enje turskih graana hrvatskog, odnosno bosansko-hercegova kog podrijetla  prema ustaakoj dr~avi , zatim kontaktirati Franza von Papena, njema kog poslanika u Turskoj, te uspostaviti veze s nekim svojim suradnicima,  pa i s nekim lanovima jugoslavenskog konzulata koji joa postoji u Carigradu, odnosno jugoslavenskog poslanstva (& ) u Ankari . Nije poznato kakva je poznanstva ili suradnike `ahinovi imao meu jugoslavenskim diplomatima u Turskoj. Postoje naznake da se radi o douaniku ili douanicima koje je NDH imala u spomenutim uredima. `ahinovi je u Sofiju doputovao 30. listopada i u razgovoru sa }idovcem je izjavio da u Tursku putuje  neslu~beno, ali ako bude imao uspjeha bit e to slu~beno . Razgovarao je i s turskim poslanikom Berkerom i upoznao ga sa svojom misijom, a Berker je tom prigodom izjavio da  dr~i potrebitim da se urede konzularni odnosi izmeu NDH i Turske, jer svi putovi iz Turske u Europu vode preko Hrvatske . Tursko poslanstvo u Sofiji izdalo je 31. listopada 1941. `ahinoviu tursku vizu. Turska je vlada provodila strog nadzor svih stranaca koji su ulazili u Tursku ili izlazili iz Turske, o emu svjedo i `ahinovi u svojoj knjizi Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave (1939) kad opisuje svoje putovanje u Tursku 1930-ih, kao i hrvatski publicist Vlaho Rai u svojim memoarima, kad opisuje svoje putovanje u Tursku 40-ih godina proalog stoljea. `ahinovi je pak u svojem izvjeataju za MVP NDH naveo da je njema ki poslanik Beckerle bio upoznat s detaljima `ahinovieve misije i da je Beckerle izvijestio MVP Njema ke o tome. Baa uz dopuatenje Berlina je `ahinovi i mogao putovati u Istanbul. }idovec je zbog `ahinovieve misije posjetio Berkera, koji je izjavio da  Tursku zanimaju muslimani u Hrvatskoj i privredne veze , ali je `ahinoviu pristao izdati vizu tek nakon ato je telefonski zatra~io odobrenje svoje vlade. `ahinovi je izvijestio da se iz njegova razgovora s Berkerom mo~e zaklju iti da u turskim slu~benim krugovima postoji veliko zanimanje za zbivanja u NDH, posebno za  etni ko-komunisti ku djelatnost u Bosni . Bio je uvjeren da e njegova misija imati pozitivan ishod i smatrao je da e, osim ato e stvoriti preduvjete za prijateljske veze dvije dr~ave, moi upoznati vodee turske krugove  s pravim stanjem stvari u NDH jer  jugoslavensko poslanstvo i konzulati (& ) razvijaju ~ivu djelatnost, koja ide na atetu dr~avnih probitaka [NDH, op. A.V.]. U prvom redu to je promi ba o teakom stanju u Hrvatskoj uope, a posebno o  muslimanima u Bosni . Zatim je u izvjeataju naveo da e pokuaati sprije iti te pojave i da e u krajnjem slu aju potra~iti pomo poslanika von Papena. `ahinoviev put u Tursku pokazao se uzaludnim. Koliko je turski predstavnik u Sofiji bio srda an, toliko su njegovi kolege u Turskoj bili suzdr~ani, a `ahinovi je bio pod stalnom prismotrom. Saracolu je u viae navrata odbio primiti `ahinovia, ponajviae zbog energi nih napora jugoslavenskog poslanika `umenkovia, koji je spre avao `ahinovia u bilo kakvim pothvatima u korist NDH. `umenkovi je u brzojavu MVP-u Kraljevine Jugoslavije javio da je, saznavai za dolazak ustaakog predstavnika, zatra~io primanje kod Saracolua i kod njega prosvjedovao zbog `ahinovieva boravka u Turskoj. Saracolu je jugoslavenskog poslanika umirio obeanjem da hrvatskog predstavnika nee primiti, ali da e ga uputiti na nekog od svojih ni~ih slu~benika kako bi saznao koji je pravi razlog posjeta. Djelomi no time umiren, `umenkovi je svoju agresivnu reakciju opravdavao time ato su propagande NDH i Njema ke svaki kontakt hrvatskih diplomata s bilo kojim turskim slu~benim imbenikom mogle tuma iti kao uspostavu diplomatskih odnosa ili kao nekakav drugi diplomatski uspjeh. `umenkovi je inzistirao da `ahinovi za svaki slu aj bude protjeran i vjerojatno ga je tu~io turskoj policiji, jer je `ahinovia policija optu~ila da je ranije pisao protiv prvoga turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatrka i protiv turskog re~ima. Saracolu je, vjerojatno se bojei negativne njema ke reakcije, bio protiv protjerivanja, opravdavajui svoj stav strahom da e promatra i stvoriti dojam da se turski re~im osveuje nad pojedincima. Ipak je istaknuo, kako tvrdi `umenkovi, da je svjestan da ustaaki re~im iskoriatava muslimane dajui im odreene vjerske povlastice, ali da Turska  nema nikakvog interesa za njih . `ahinovi je nakon svega bio protjeran iz Turske i 3. studenoga 1941. je Paveliu poslao posebni izvjeataj o svojem boravku u Turskoj. Mo~e se rei da `ahinovi nije bio najpogodnija osoba za odaailjanje kao predstavnika NDH jer je razlog njegova protjerivanja iz Turske bila njegova spomenuta knjiga koja je u Turskoj izazvala odreene rezerve i nedoumice. Nije poznato je li `umenkovi bio prva osoba koja je turske dr~avne organe i javnost upoznala s tom knjigom. Prema }idov evu izvjeataju, sadr~aj `ahinovieve knjige neki su turski novinari ak proglasili uvredljivim za Turke, smatrajui da bi njezinim povla enjem iz prodaje Hrvatska sama sebi u inila uslugu. `ahinovi je u knjizi odao priznanje Turskoj za uvoenje radikalnih politi kih reformi, ali nije preautio loae strane njezine unutarnje politike, kao ato su loaa socijalna politika, nebriga za radniatvo, sustav policijskog nadzora i politi ka represija. S jedne strane, `ahinovi je u knjizi Tursku nazvao  vodeom dr~avom u islamskom svijetu , ali se s druge strane nije libio zaklju iti da ona joa nije postala  moderna europska dr~ava i da je  policijska dr~ava, akolski primjer takve dr~ave , ato se zacijelo nije svidjelo spomenutim turskim novinarima. `ahinovievu knjigu smatrali su opskurnom osobito zbog njegova stava da je Turska zapravo autsajder Europe u demokratizaciji javnog ~ivota. Druga hrvatska misija  lipanj 1942. Neuspjeh `ahinovieve misije nije prekinuo nastojanja MVP-a NDH, koji potkraj svibnja 1942. u Tursku aalje Muhameda Mujagia, aerijatskog suca u mirovini i bivaeg predsjednika Visokog aerijatskog suda, te Hivziju Koaaria, inovnika konzulata NDH u Mariboru, u tadaanjoj Njema koj. Njih su dvojica boravili u Turskoj kao privatne osobe od 30. svibnja do 10. srpnja 1942. Slu~beni cilj njihove misije bilo je skupljanje priloga za gradnju d~amije u Zagrebu. Putovali su preko Sofije, gdje ih je primio Abdullah ef. Sidki Deveciolu, glavni muftija muslimanske zajednice u Bugarskoj. Stigavai u Tursku, Koaari i Mujagi po eli su se raspitivati o stavu turskih vlasti o NDH i stekli su turobne dojmove. U izvjeataju MVP-u NDH zaklju ili su da se turska vlada strogo dr~i stava neutralnosti, a da u turskome javnom mnijenju  prevagu ima britanska promid~ba . Turske su vlasti i javnost dogaaje u NDH uglavnom prosuivali na temelju tuma enja koja bi im podastrli predstavnici jugoslavenskoga kraljevskoga konzulata u Istanbulu. U Turskoj je vladala potpuna nestaaica tiskovina iz NDH. Ipak, u jednoj knji~ari u Istanbulu mogao se nabaviti Hrvatski narod, slu~beni dnevni list NDH, koji je u Tursku stizao u vrlo malenom broju primjeraka. Koaari je procijenio da u Turskoj ~ivi izmeu 350 000 i 400 000  Hrvata islamske vjere , a neki su meu njima stekli visoke polo~aje u javnom ~ivotu. Koaari navodi podatak da je u turskoj vojsci bilo  aest generala Bosanaca . Ali svi su ti ljudi bili posve neinformirani o dogaajima u Hrvatskoj. Koaari i Mujagi relativno su lako uspjeli doi u kontakt s turskim vjerskim uglednicima, ali nisu uspjeli ostvariti nijedan susret sa slu~benim turskim predstavnicima, izuzmemo li susret s Nevzet-begom Naderizoviem (tursko mu je ime Nevzat Tandoan), gradona elnikom Ankare, koji je bio podrijetlom iz BiH. Turski vjerski krugovi mnogo su otvorenije izra~avali pozitivne stavove prema NDH nego ato su to inili turski diplomati. Koaaria i Mujagia primio je Hasan ef. Fenmi, glavni istanbulski muftija, koji je osobito pozitivno reagirao na vijest o gradnji d~amije u Zagrebu. Susreli su se i sa ^erafettinom Yaltkayom (1879-1947), turskim ministrom za vjerske poslove od 1942. do 1947. i sveu ilianim profesorom, koji se  liepo izrazio o NDH . Vladimir Peri, jugoslavenski kraljevski obavjeatajni asnik u Turskoj, u brzojavu upuenom 6. kolovoza 1942. Zapovjedniatvu jugoslavenskih kraljevskih snaga na Bliskom istoku naveo je da su Mujagi i Koaari obiali bosansko-hercegova ke iseljenike u Turskoj i kod njih  hvalili ustaae i Pavelievu dr~avu ali bez ikakvog rezultata i da su Tursku napustili  veoma nezadovoljni boravkom . Sveukupno gledajui, misija Koaaria i Mujagia iz lipnja 1942. nije imala rezultata glede pokuaaja pridobivanja turskog priznanja NDH, a niti meu bosansko-hercegova kim iseljenicima u Turskoj nije imala odjeka. Trea hrvatska misija  srpanj 1942. Ve idueg mjeseca s Mujagiem je na isti put krenuo Ismet Mufti (1876-1945), tadaanji zagreba ki muftija i jedan od najistaknutijih muslimanskih predstavnika u javnom ~ivotu NDH. Slu~beni cilj njihove misije bilo je skupljanje priloga za ratom postradale bosansko-hercegova ke muslimane i pokuaaj ostvarivanja slu~benog prijema kod predsjednika Inna. Saznavai za njihove namjere, `umenkovi je opet prosvjedovao kod Saracolua, tada predsjednika turske vlade (na taj je polo~aj doaao 9. srpnja 1942., dakle nakon tog datuma treba smjestiti dolazak hrvatske misije u Tursku). Turski je premijer obeao `umenkoviu da e hrvatskim predstavnicima biti uskraena mogunost dolaska u kontakt sa slu~benim turskim predstavnicima. Jugoslavenski je poslanik u svom izvjeataju od 6. kolovoza 1942. naveo da je Saracolu istaknuo da turska vlada ne ~eli imati bilo kakve veze s neprijateljima Jugoslavije. Nakon ato je zahtjev Mujagia i Muftia za prijemom kod predsjednika Inna bio odbijen, turski ih je premijer uputio na vjerske du~nosnike jer je Turska, navodi `umenkovi, lai ka dr~ava i zbog toga se ne mo~e osobama iji je dolazak  verske prirode ukazivati mogunost slu~benog prijema. `umenkovi takoer navodi da su hrvatski predstavnici pokuaali ispuniti svoju misiju obraanjem istanbulskom gradona elniku (tadaanji gradona elnik Istanbula bio je  HYPERLINK "http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=L%C3%BCtfi_Kirdar&action=edit&redlink=1" \o "Ltfi Kirdar (page does not exist)" Ltfi K1rdar), ali da je i on odbio sve njihove molbe. Treba napomenuti da je gore opisani postupak turskih vlasti u skladu s principom laicizma, koji je jedan od temeljnih principa Republike Turske, i po kojem dr~ava treba odlu no odbaciti svako manipuliranje religijom u politi kom kontekstu. `umenkovi je naveo da se i Saracolu pozvao na taj princip i izjavio da je Turska uskratila azil Eminu el-Huseiniju, jeruzalemskom muftiji, koji je svoju protubritansku politiku uvelike zasnivao na vjerskom aspektu. Kako je ve spomenuto, misija Mujagia i Muftia bila je povezana sa skupljanjem priloga za gradnju d~amije u Zagrebu. U tu su svrhu dobili  nekoliko vrijednih knjiga kao poklon turskog reis-ul-uleme  za biblioteku zagreba ke d~amije . Osim toga, osobe iz Mujagieve pratnje imale su zadau da za MVP NDH prikupe podatke o  razvoju i ~ivotu hrvatskih muslimana iseljenika u Turskoj kako bi se njihove usluge mogle nekom prigodom iskoristiti za NDH. }idovec u svojim izvjeatajima spominje da je u ono vrijeme sli nu misiju u Turskoj imao i novinar Hasan `uljak, a nakon njega i ranije spomenuti Vlaho Rai, novinar kojeg je MVP NDH uputio u Tursku  da potra~i veze s engleskim agentima i ljudima iz HSS-a [Hrvatske selja ke stranke, op. A.V.]  Rai je u svojoj knjizi Saveznici i N.D.H. Dokumenti iz `vicarske (1960) napisao da mu je Stijepo Peri, du~nosnik MVP-a NDH, sredio putne isprave da kao trgovac pamukom otputuje preko Maarske, Rumunjske i Bugarske u Istanbul. Problem predstavlja to ato Rai u svojoj knjizi ne navodi kada je onamo putovao. Peri je bio du~nosnik MVP-a tijekom skoro cijelog razdoblja NDH, a ministar vanjskih poslova NDH od 5. studenoga 1943. do 28. travnja 1944., pa je mo~da u tom razdoblju doalo do Raieva putovanja, jer mu je Peri tada mogao vrlo lako srediti putne isprave. No, Rai navodi da je putovao s ciljem da za HSS preko savezni kih povjerenika u Istanbulu dozna kako Saveznici gledaju na pripreme za Pu  Lorkovi-Voki, tj. pokuaaj prevrata u NDH. Rai ne objaanjava je li i Peri znao za pripreme za Pu , ve samo navodi da je Peri, kako bi Raievo putovanje proalo ato neupadljivije, Raia priklju io nekom Reuteru, sveu ilianom profesoru koji je za Dunavsko trgova ko druatvo putovao poslovno u Istanbul. Rai uope ne spominje da se ikako trebao obraati turskim vlastima glede priznanja NDH ili ega sli nog. Zbog toga se jedino mo~e zaklju iti da je broj osoba koje je MVP NDH slao u Tursku mo~da i mnogo vei od onoga koji se mo~e nai u slu~benim izvjeatajima. etvrta hrvatska misija  studeni 1942. Misija koja je imala najviae preduvjeta za uspjeh bila je ona koju je sofijsko poslanstvo samo iniciralo i provelo. Iz tog je poslanstva u studenom 1942. na put u Tursku otiaao Stjepan Mosner (1912-1972), izaslanik za tisak i kulturne veze poslanstva NDH u Bugarskoj. Mosner je na putovanje u Istanbul i Ankaru krenuo uz suglasnost Mladena Lorkovia, ministra vanjskih poslova NDH, a zadatak mu je bio ispitati turski stav o NDH i promid~beno djelovati airenjem pozitivnih vijesti o stanju u domovini. S tim u vezi trebao je pripremiti teren za poja an promid~beni rad, kao i ispitati i omesti  proturanje i plasiranje najnevjerojatnijih la~i koje se tamo (& ) aire o Hrvatskoj , a koje su proizvod promid~bene djelatnosti jugoslavenskih diplomatskih predstavniatava koja  joa uvijek rade punom parom i  velikog broja srpskih novina iz Kaira koje su se prodavale u Turskoj. Pripremajui se za svoju misiju, Mosner je otputovao u Zagreb i ondje se obilno opskrbio promid~benim materijalom namijenjenim za dijeljenje uredniatvima turskih novina. Zahvaljujui vezama koje je uspostavio u Sofiji, Mosner je tijekom boravka u Istanbulu i Ankari uspio ishoditi slu~beni prijem kod svojeg poznanika, bivaeg poslanika Alija ^evkija Berkera, koji je u ono vrijeme bio na polo~aju glavnog tajnika turskog MVP-a. }idovec je 2. prosinca 1942. MVP-u NDH proslijedio Mosnerov izvjeataj u kojem stoji da je turski MVP izjavio da turska vlada  pristaje na kulturnu suradnju, dok u danaanjim prilikama ~ali ato joa ne mo~e uspostaviti konzulat u Zagrebu niti pristati na osnutak hrvatskog u Carigradu . Nije mogue odrediti ato je podrazumijevalo  pristanak na kulturnu suradnju i je li Mosnerovo raspa avanje promid~benog materijala po uredniatvima turskih novina jedini korak na koji je turska vlada pristala, ili je pak dogovorena i nekakva aira kulturna suradnja. U izvjeatajima o tome ne piae, kao ni o tome je li Mosner samo zbog poznanstva s Berkerom uspio prodrijeti u visoke turske diplomatske krugove, ili je turska diplomacija ve ranije odlu ila dopustiti pribli~avanje hrvatskoj strani. Mo~e se jedino sa zadrakom zaklju iti da je turska diplomacija za cijelo vrijeme rata htjela stupiti u meudr~avne odnose s NDH, ali da se oko toga ustru avala zbog provoenja politike neutralnosti. Mosner se u njema kom poslanstvu u Ankari sastao s von Papenom, koji mu je rekao da je  vrlo dobro ato netko dolazi obii slu~bene turske krugove, da ih uputi donekle o stanju u Hrvatskoj, jer do sada imaju samo vijesti iz neprijateljskih izvora . Von Papen je izrazio i stav njema ke diplomacije izjavljujui da bi uspostava diplomatskih odnosa izmeu NDH i Turske u bilo kojem obliku bila po~eljna, makar se radilo samo o sporazumu o uzajamnoj djelatnosti, naro ito u kulturnim odnosima. Naglasio je da bi  svaki uspjeh Hrvatske na ovom polju zna io uspjeh i za Njema ku . Ponudio je svoju pomo i rekao Mosneru da se slobodno obrati njema kom poslanstvu. Smatrao je, navodi Mosner,  neophodno potrebnim da hrvatska vlada svaka tri do etiri mjeseca aalje kojeg svog izaslanika u Tursku (ali ne previae napadno) koji treba obii kako turske vlasti, tako i inozemna predstavniatva, osvje~iti zanimanje za Hrvatsku, razdijeliti novije gradivo itd. Preporu io je da ta osoba bude sposobna i dr~ao je da je i bolje da ne bude islamske vjeroispovijesti. Njema ki je poslanik izjavio i da bi Turska  mogla priznati Hrvatsku de facto time da se otvori hrvatska konzularna agencija u Istanbulu i turska u Zagrebu . Smatrao je da bi Turska to mogla provesti ato prije, jer ionako priznaje okupirane zemlje poput Gr ke i Srbije i s njima odr~ava diplomatske veze. Preporu io je Mosneru da se izbjegava napadno naglaaavanje  rodbinskih ili povijesnih veza izmeu islamskog stanovniatva NDH i Turaka podrijetlom iz BiH, a na kojima su (i pored jasno izra~ene averzije turskih vlasti) bili zasnovani svi dotadaanji pokuaaji NDH. Izjavio je da se sla~e sa svim temama koje je Mosner htio iznijeti pred turskim predstavnicima, jedino je zamolio  da se niata ne spominje o eventualnom preseljenju Hrvata, doseljenika iz Bosne jer  Turska zazire od sli nih pitanja jer se time  dopuata mogunost postojanja neke druge muslimanske narodne manjine (u ovom slu aju to bi bila hrvatska manjina), a to Turska nikako nee dopustiti . Von Papen je dr~ao da bi Turska teako pristala na iseljavanje spomenutih doseljenika jer su oni zauzimali zna ajne uloge u javnom i gospodarskom ~ivotu Turske. Mosner je i von Papenu, kao i svim turskim predstavnicima s kojima je razgovarao, uru io  cijelu zbirku gradiva o Hrvatskoj, veinom na njema kom jeziku . Napomenuo je da je njema ki poklisar pohvalio  visoku razinu hrvatskih izdanja . Urednici raznih turskih listova prihvatili su Mosnerovu ponudu da tiskaju gradivo o NDH. Tursko Ravnateljstvo za tisak u Istanbulu prihvatilo je Mosnerov prijedlog da se u Turskoj raspa ava hrvatski muslimanski asopis koji bi bio podvrgnut turskoj cenzuri. Tako se doalo na ideju o tiskanju hrvatskog asopisa na turskom jeziku, o kojem e kasnije biti rije . Za razliku od von Papenua, bugarski predstavnici u Turskoj  Sava Kirov, bugarski poslanik u Ankari, i Stefan Biserov, bugarski generalni konzul u Istanbulu  sumnjali su u mogunost pozitivnog ishoda u pokuaaju uspostave odnosa NDH i Turske. Tursko odbijanje objaanjavali su ~eljom turske diplomacije da izbjegne negativnu reakciju jugoslavenske izbjegli ke vlade i strahom da bi bilo kakvim diplomatskim odnosima s NDH mogli naatetiti svojoj politici neutralnosti. Mosner je obiaao uredniatva proosovinski usmjerenih turskih listova (Cumhuriyet, Beyolu i La Rpublique) nudei im promid~beni materijal i informacije o stanju u NDH. Mosnerov razgovor s Yunusom Nadijem Abal1oluom, ravnateljem i glavnim urednikom lista Cumhuriyet i istog izdanja na francuskom jeziku, La Rpublique, najbolje pokazuje kakva je bila perspektiva hrvatsko-turskih odnosa. Abal1olu je  s velikim simpatijama govorio o NDH, ali nije mnogo znao o njoj. Istaknuo je zadovoljstvo time ato su muslimani zauzimali vidno mjesto u javnom ~ivotu NDH i time ato je NDH sudjelovala u borbi protiv Sovjetskog Saveza, a na to Turska  vrlo povoljno gleda , izjavio je Abal1olu,  jer ~eli poraz boljaevizma . Na~alost, navedene simpatije nisu mogle dobiti odraz u slu~benim odnosima dvije dr~ave jer je Turska morala provoditi politiku neutralnosti i poativati stanje prije rata. Ipak je bio spreman objavljivati vijesti o Hrvatskoj i zatra~io je gradivo, naro ito zemljopisne karte i kulturno-promid~beno gradivo. Mosner je razgovarao i s Gilbertom Primijem, novinarom i izdava em lista Beyolu na francuskom jeziku. Primi je pristao pisati o NDH i preuzeo je od Mosnera  mnogo gradiva . Mosner je zatim posjetio Selima Raufa Sarpera, glavnog ravnatelja turskoga Glavnog ravnateljstva za tisak, sa sjediatem u Ankari. Sarper je zatra~io da hrvatski izaslanici dostavljaju promid~beno gradivo Ravnateljstvu, u kojem je postojao posebni odjel koji je obraivao novine iz balkanskih dr~ava. Pregledi koji bi sastavljao taj odjel slali bi se na koriatenje turskoj vladi. Mosner je razgovarao i s Kemalom Alt1nkayom, na elnikom spomenutog odjela za tisak balkanskih zemalja, koji je govorio srpski jer je dulji niz godina slu~bovao u turskom poslanstvu u Beogradu. Alt1nkaya je zatra~io slanje ato viae hrvatskoga gradiva, a predlo~io je da se svakako uredi hrvatski radio-program koji bi se emitirao do Turske i koji bi radio promid~bu za NDH, jer su se  sve inozemne emisije vrlo rado sluaale u Turskoj a emitiranje toga programa, dodao je turski slu~benik,  najzgodnije bi bilo nave er iza 20 sati, kada su svi kod kue . Alt1nkaya je odbio uzeti `ahinovievu knjigu Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave jer ju je imao otprije, a i smatrao je da tu knjigu ne treba dijeliti po Turskoj jer je  uvredljiva . Na taj je na in Mosner saznao i zaato su prethodne hrvatske misije imale negativan u inak. Naime, Turci su posebno nepovoljan stav imali o `ahinoviu zbog njegove spomenute knjige u kojoj je `ahinovi, navodi Mosner u svom izvjeataju,  ~elei biti navodno objektivan, prikazao (& ) mnoge stvari u ravom svjetlu . Mosner je stoga smatrao da bi  Hrvatska u inila uslugu Turskoj da ovu knjigu zabrani i da bi tako ostavila dobar dojam na tursku vladu. Mosner je po povratku u Zagreb pred Paveliem i Lorkoviem iznio opairan strateaki plan borbe protiv promid~be usmjerene na podrivanje ugleda NDH u Turskoj, kao i razraen spisak prijedloga konkretnih protumjera. Istaknuo je da je, isklju ujui `vicarsku, Turska jedina zemlja u relativnoj blizini NDH u kojoj se svim sredstvima airi protuustaaka propaganda, a koja ima odjek i u dijelu turskog tiska. Naveo je da su za tu promid~bu krivi  Srbi i njihovi saveznici i da  turske novine donose esto nepovoljne vijesti o Hrvatskoj, govore joa uvijek o postojanju Jugoslavije, objavljuju slike emigrantske vlade i srbskog kralja Petra, no ovo se mo~e opravdati injenicom da Turska joa uvijek priznaje Jugoslaviju . Zbog toga je istaknuo da je  pridobiti turske novine da piau o Hrvatskoj jedan od glavnih zadataka naae promi be . Smatrao je neophodnim slati nekoliko puta godianje posebnog izaslanika  koji bi obiaao sva turska slu~bena mjesta i inozemna predstavni tva i osvje~io zanimanje za Hrvatsku (& ) ato je sve preporu eno i od samog njema kog poklisarstva u Ankari g. von Papena . Smatrao je da u sustavni rad na propagandnom utjecanju na tursko javno mnijenje u korist NDH treba organizirano uklju iti sve snage za to sposobne: radio, tisak kojem je potrebno omoguiti razgranatu mre~u za raspa avanje po Turskoj, kao i dopisnike, sportske susrete itd. Mosner je takoer ukazao na obavjeatajnu aktivnost jugoslavenskih povjerenika u Turskoj i njihovu suradnju s britanskom obavjeatajnom slu~bom. Dakle, tek je etvrta hrvatska misija polu ila rezultate, barem ato se ti e zaklju aka o tome kako bi trebalo pospjeaiti diplomatska nastojanja prema Turskoj. MVP NDH je svejedno inzistirao na ato br~oj uspostavi diplomatskih odnosa, pa se preko }idovca i sofijskog poslanstva u lipnju 1942. obratio turskim kolegama s ciljem sklapanja hrvatsko-turskoga trgovinskog ugovora. Turski je otpravnik poslova u Sofiji izvijestio }idovca da  turska vlada za sada ne bi htjela odustati od dosadaanjeg na ina trgovanja, tj. od posve privatnog poslovanja pojedinih trgovaca na temelju kompenzacije, jer smatra taj na in u sadaanjim prilikama najprimjerenijim. Zbog toga turska vlada dr~i da joa nije doaao as za izravne tursko-hrvatske trgovinske pregovore.  Peta hrvatska misija  studeni 1942. Ubrzo nakon Mosnerova odlaska u Tursku njegovim je stopama krenulo novo hrvatsko izaslanstvo. Sredinom studenoga 1942. u Istanbul su stigli Hasan `uljak, novinar Glavnog ravnateljstva za promid~bu NDH i nadzornik Dr~avnog izvjeatajnog i promid~benog ureda NDH, te Vinko Mandeki, novinar Novinskog odsjeka MVP-a NDH i bivai izvjestitelj iz Turske. Vladimir Peri je u svom izvjeataju upuenom u Kairo 30. prosinca 1942. naveo svoje mialjenje da je slanje navedene dvojice izaslanika bilo promialjeno, jer je Mandeki Hrvat  koji je proveo viae godina u Turskoj i koji govori turski jezik , a `uljak je musliman  koji bi trebalo da kao predstavnik bosanskih muslimana bude tuma  kod Turaka  brae po veri  da je sav muslimanski svet Bosne, Hercegovine i drugih pokrajina pod danaanjom hrvatskom dr~avom, danas za novu hrvatsku nezavisnu dr~avu i da su o i svih velikohrvata  muslimana uprte u Zagreb kao i na Tursku!  `uljak i Mandeki posjetili su ured turskoga Dr~avnog ravnateljstva za tisak u Istanbulu i uredniatva najutjecajnijih turskih listova. Takoer su doali u kontakt s bosansko-hercegova kim iseljenicima u Turskoj nudei povlastice eventualnim povratnicima. Prema }idov evu izvjeataju, `uljak je  muslimane Hrvate, koji ~ive u Turskoj , nazvao  elementom koji e se u budunosti moi pridobiti za Hrvatsku, makar danas kod njih nije razvijen nacionalni osjeaj i makar su oni potpuno izvrgnuti neprijateljskoj promid~bi . `uljak je izvijestio da su spomenuti  Hrvati-muslimani poduzimali akcije za pomo postradalima u BiH, posebice djeci, i da je  izaslanstvo ovih naaih ljudi otputovalo u Ankaru, da od turskih vlasti dobije dozvolu za to . `uljak je u istanbulsko ravnateljstvo za tisak iaao s namjerom ishoenja dozvole za slobodan ulazak i raspa avanje u Turskoj za list koji je hrvatska dr~avna promid~ba namjeravala tiskati u NDH na turskom jeziku. Naveo je da su strojevi za tiskanje lista trebali stii iz Njema ke. Turski su slu~benici za tisak brzojavno dobili dozvolu iz ankarske sredianjice za primanje takvog lista, ali su tra~ili da oni prethodno vide taj list i da se list podvrgne njihovoj cenzuri. Nakon toga je `uljak s jednim privatnikom zaklju io ugovor o prodaji hrvatskog tiska u Turskoj. Zaklju ci hrvatskih emisara o politi kom stanju u Turskoj i izgledima za uspjeh hrvatskih te~nji k ishoenju diplomatskog priznanja od Turske bili su negativni: `uljak je }idovcu kazao da je  openit utisak koji ovjek dobiva boravei u Turskoj vrlo mu an i da vjeruje da e Turska  biti nagnana na rat protiv Osovine . Mandeki je pak izjavio da bosansko-hercegova ki iseljenici u Turskoj  plove posve u jugoslavenskim vodama, a i drugi naai ljudi koji ~ive u Turskoj takoer su Jugoslaveni. Osim toga, u Hrvatskoj se pogreano misli da je pametno ako mi u Tursku aaljemo muslimane. To je naprotiv posve krivo, jer Turska ~eli biti moderna i europska dr~ava, a ne muslimanska dr~ava. Npr. doi u Tursku s fesom na glavi  to je provokacija za Tursku.  Prema Perievu izvjeataju, `uljak i Mandeki tra~ili su povjerenike voljne prihvatiti se osnivanja  hrvatsko-ustaakog kluba u Turskoj i airenja tiska i promid~benog materijala. Daljnji ih je razvoj dogaaja sprije io u njihovim nakanama: njihovu je djelatnost budno pratila turska policija, vjerojatno ne samo zato ato je turska policija i ina e nadgledala kretanje svih stranaca, ve i zato ato je protiv Mandekia 1934. u Turskoj, navodi Peri, voena istraga zbog sumnje da je sudjelovao u organiziranju ubojstva jugoslavenskoga kralja Aleksandra Karaorevia 9. listopada 1934. u Marseilleu. I ova je misija zavraila protjerivanjem jer je Vladimir Peri dostavio turskoj policiji Mandekiev lanak u kojem je autor kritizirao turski kazneni sustav. Promid~bene akcije i osnivanje asopisa  Dou ve Bat1 Neuspjeh hrvatskih misija i inzistiranje turske diplomacije da se hrvatsko-turski odnosi zadr~e samo na kulturnoj i promid~benoj razini potaknuo je MVP NDH krajem 1942. i tijekom 1943. na organiziranje sna~nije promid~bene jezgre koja bi svojim radom pospjeaila pokuaaje meunarodne emancipacije NDH. Ve od samog po etka rata izvjeatajni su organi NDH propagirali razumijevanje za tursku politiku neutralnosti u svjetskom ratnom sukobu. Tisak NDH pozitivno je pisao o odlu nosti Turske da oru~jem  brani slobodu i sigurnost tjesnaca [Bospora i Dardanela, op. A.V.] , da se pridr~ava meunarodnih ugovora i da ne popuata pred ikakvim pritiscima zaraenih strana. Novinska je promid~ba konstantno uvjeravala hrvatsku javnost da se Turska dugoro no opredijelila za neutralnost i prijateljstvo s Njema kom. Na tursko se javno mnijenje pokuaalo izravnije utjecati emitiranjem programa na turskom jeziku preko stanice Radio Zagreb, ali zbog slabog dometa stanice taj program nije polu io nikakav uspjeh. Zbog toga je te~iate preba eno na tisak. Odlu eno je da se pokrene asopis na turskom jeziku, u koji su polagane velike nade i oko ijeg su se izla~enja anga~irali muslimanski sljedbenici ustaake politike, uglavnom osobe okupljene oko Hakije Had~ia, opunomoenog ministra i izvanrednog poslanika u MVP-u NDH od o~ujka 1942. do srpnja 1944. Had~i je bio jedan od najistaknutijih muslimanskih predstavnika u vladajuoj strukturi NDH i djelovao je naro ito na kulturnom polju, preko tiska namijenjena islamskom stanovniatvu NDH. Slu~beni pokreta  asopisa bio je MVP NDH i njegov Odsjek za Balkan  Istok, na iji je prijedlog u Zagrebu u travnju 1942. pokrenuta Hrvatska muslimanska naklada Zagreb  Sarajevo. U Planu za poboljaanje propagandnih akcija u Turskoj i Albaniji, koji je izradio MVP NDH u lipnju 1943, isti e se dotadaanji slab u inak promid~be namijenjene zemljama s muslimanskim stanovniatvom, iako su MVP NDH i njegov Odsjek za Balkan  Istok imali dovoljan broj slu~benika koji su dobro poznavali islam i Istok. Naklada Europa preuzela je posao oko Muslimanske naklade u Zagrebu, a objavljivanje promid~benog materijala za Istok preuzelo je uredniatvo sarajevskog lista Osvit, koji je u Turskoj imao dobro razvijenu pretplatni ku mre~u. Postojala je i ideja o spajanju Osvita i Muslimanske naklade Zagreb  Sarajevo u jedinstveno promid~beno srediate, no ona nije ostvarena. Veliki nesrazmjer izmeu truda i u inka koji je promid~bena akcija imala na terenu pokazuje u kolikoj su mjeri ambicije tih krugova bile bez ikakve realne podloge. O ito je ~elja za uspostavljanjem veza i za postizanjem meunarodnog priznanja NDH bila vea od razumijevanja za tadaanje tursko vanjskopoliti ko stajaliate i stavove i osjeaje tamoanje bosansko-hercegova ke manjine. Sastavlja i izvjeataja o spomenutoj promid~benoj aktivnosti ~alili su se da je zanimanje za njihove publikacije nikakvo. Zato su predlagali da se ato je viae mogue izbjegava  politi ka tematika NDH i da se posveti viae mjesta kulturnim i povijesnim, a manje  politi kim stvarima i  pozitivnom propagandnom iznoaenju uspjeha u organizaciji hrvatske dr~ave i veli anju starih veza . S druge strane, posebno se podvla i da se  u stvaranju veza, odnosa i propagande (& ) ukoliko se radi preko hrvatskih muslimana, da se tom prilikom ne upuuje nikakva izri ita pa~nja naaim iseljenicima muslimanima (& ) ve da se oni u svim naaim akcijama smatraju obi nim turskim dr~avljanima, bez naglaaavanja nacionalne pripadnosti, jer se Turci boje iredente. Oni su svakako naai pa stvarno i ne treba nikakva propaganda meu njima. Proturje nost tih zaklju aka donekle pokazuje kvalitetu i uspjeanost promid~bene akcije. Utemeljitelj spomenute Hrvatske muslimanske naklade bio je bosansko-hercegova ki novinar, pisac i publicist Abdurezak Hifzi Bjelevac. Naklada je preko Hakije Had~ia podr~avana iz fondova MVP-a NDH s ciljem promid~benog djelovanja na razvitku politi kih, kulturnih i drugih odnosa s Turskom, npr. objavljivanja djela o islamskoj kulturno-civilizacijskoj problematici te prijevoda hrvatskih pisaca na turski, arapski i perzijski jezik. Naklada se nalazila u Berislavievoj ulici u Zagrebu i do 1945. objavila je tek Bjelev eva djela Istambul, grad na obalama Mramorskog mora (1944) i Carica Azher, pjesma iz Irana (1944). Najzna ajniji poduhvat Naklade bilo je izdavanje lista Dou ve Bat1. Kltr, iktisat, sosyal ve siyas1 mecmua (Istok i Zapad. Kulturni, gospodarski, druatveni i politi ki asopis). Bio je to hrvatski list na turskom jeziku koji je izlazio istovremeno u Zagrebu i Sarajevu od 1943. do 1944. i bio je namijenjen bosansko-hercegova kim muslimanskim iseljenicima u Turskoj. Vlasnik i izdava  lista bila je Hrvatska muslimanska tiskara u Ulici Petra Berislavia u Zagrebu, a list je tiskan u Tipografiji d.d. u Zagrebu. U apelu za pretplatu u prvom broju lista navedeno je da e list njegovati viaestoljetne prijateljske veze hrvatskog i turskog naroda. List je u potpunosti bio objavljivan na turskom jeziku i tiskan na formatu A4, na 8-12 stranica. Objavljivao je lanke, npr. opairni nekrolog arheologu iri Truhelki (1865-1942), arheologu i povjesni aru umjetnosti te predsjedniku Druatva bosansko-hercegova kih Hrvata, zatim reporta~e (npr. o gradnji zagreba ke d~amije) te vijesti iz Turske i NDH. Prvi broj izaaao je 6. travnja 1943. a zadnji, osmi broj, 15. kolovoza 1944. Bjelevac je bio glavni urednik lista. lanke u listu na turski su jezik prevodili Adem Sokolovi i D~emal Katana, aerijatski sudac. U listu su objavljivanjem tekstova suraivali Hakija Had~i, Salih Balji, Kasim Guji, Latif Mufti, Hamdija Kreaevljakovi, Salih Ali, Vinko Nikoli i Ivan Esih. Kako je ranije re eno, Munir `ahinovi je u knjizi Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave (1939) pokuaao spojiti islam i hrvatski nacionalizam i naveo brojne podatke o ~ivotu iseljenih bosansko-hercegova kih muslimana u Turskoj. Ti su podaci zacijelo dobar odraz stava koji su pokreta i asopisa Dou ve Bat1 mogli imati kada su zamialjali profil budue itala ke publike tog asopisa. `ahinovi je u knjizi ustvrdio da se skoro 300 000  hrvatskih muslimana iz Bosne, Hercegovine i Sand~aka od 1878. do 1939. iselilo u Tursku:  Ra una se da se je iz Herceg-Bosne i Sand~aka kroz zadnjih aezdeset godina iselilo barem 200.000 muslimana hrvatskog porijekla. Austrijske statistike iskazuju mnogo manji broj, no one su nepouzdane i nemjerodavne. Turskih pak statistika u ovom pogledu u ope nema. Naai intelektualci u Turskoj uvjeravaju nas da danas ima u republici [Turskoj, op. A.V.] 250 do 300 tisua ljudi hrvatske krvi. Openito se dr~i da je taj broj prekora io dvije stotine tisua. Ne samo da `ahinovi tvrdi da su svi muslimani BiH listom Hrvati, ve i naglaaava neugasive veze izmeu Hrvatske i navedenih iseljenika:  I kad bi ti svi iseljeni Hrvati postali u najkraem vremenu potpuni Turci putem duhovne i krvne asimilacije, naa interes za njih bi bio opravdan i ne bi nam se na njemu moglo zamjeravati. Ovi naai ljudi, ak i u treem pokoljenju, govore hrvatskim jezikom, to je jezik njihove porodice, oni se i danas ~ivo s nekim ponosom osjeaju 'Boanjacima' a ne Turcima, oni ~ive u svojim porodicama u atmosferi naaeg narodnog ~ivota, kog su sa sobom donijeli u tuinu, misle na stari kraj, na ozelenjelu Herceg-Bosnu, i snivaju kroz sjetnu nostalgiju o jednom dalekom povratku, kog  vjerovatno  najvei broj njih nee do ekati. Takva motivacija vjerojatno je stajala i iza pokretanja asopisa na turskom jeziku. Muslimanski iseljenici iz BiH, zapisao je `ahinovi, nakon 1912. preselili su se u Istanbul, Ankaru i zapadnu Anadoliju, dok ih je vrlo malen broj ostao u europskom dijelu Turske. `ahinovi je naveo da  Bosanaca ima zaista posvud po Turskoj, na svakom kraju, u svakom gradskom naselju, esto i po selima. (...) Dr~i se da ih u Istanbulu ima trideset tisua. Gusta naselja naaih ljudi su naro ito u vilajetima Bursa, Biled~ik, Kutahija, Balikesir, anakkale, i Izmir. U mjestima Bursa, Inegl, Arifije, Biga, Karamursel ili Kutahija izgleda vam da je hrvatski jezik drugi slu~beni jezik. (...) Nema grada i kasabe u kom ne bi bilo naaih ljudi, koji su posvud poznati pod popularnim imenom 'Boanjak'. U Istanbulu u etvrti Fatih, Hrkai-`erif ili Edirne-kapu postoje itave bosanske mahale, selo Rami kod Istanbula ima viae Boanjaka nego Turaka. U Ankari ih ima velik broj, u Kilikiji, kako nam ka~u, ~ivi osam tisua Boanjaka, koji su zapravo Hercegovci... (...) Pri zadnjem popisu stanovniatva jedva trideset tisua ozna ili su hrvatski jezik kao materinji. Ostali su zabilje~ili turski. Nije naime uputno isticati se Netur inom. Republika ne pravi nikakvu pa ni najmanju razliku izmedju Boanjaka i Turaka, Boanjak mo~e postati sve ato i Tur in, ali, na drugoj strani, republika ne priznaje postojanje nikakve 'bosanske' nacionalne manjine. (...) Dr~ava nerado gleda isticanje svoje strane narodnosti i napadnu uporabu svog materinjeg jezika. Uz sve obzire i opreznosti mi dr~imo da ne grijeaimo ako broj naaih ljudi u Turskoj ozna imo cifrom od 220.000. (...) U akolama se predaje samo turski, a manjinskih akola u ope nema. (...) Veze s domovinom su minimalne, tek po koji putnik iz naaih krajeva osvje~ava uspomenu na stari kraj, tek po koji bogatiji naa ovjek i Turske dodje u Bosnu da provede koji tjedan, da kasnije pri a drugim o zelenoj zemlji Bosni. Rijetko kad vidite po koju naau muslimansku novinu medju njima. (...) Prema onima koji dolaze iz Bosne susretljivi su do krajnje mjere. Ako ih pitate kazat e vam adrese Boanjaka i u najudaljenijim krajevima dr~ave. Oni se medjusobno poznaju i odr~avaju najbolje veze. (...) Naai se ljudi s nekim ponosom osjeaju 'Boanjacima', esto misle na stari kraj, sa suzom u oku vas pitaju ima li tko od njegove rodbine ~iv u Bosni ili Sand~aku, kako se kod nas ~ivi, je li joa uspravno njegova d~amija, tko ~ivi na zemlji ato je nekad davno bila njegova!  U `ahinovievim opisima mo~e se pronai profil, smjeataj i interesi moguih itatelja asopisa na turskom jeziku koji bi se bavio prilikama u muslimanskim krajevima NDH. `ahinovi je o tome pisao 1939., a dvije godine kasnije otiaao je u prvi od nekoliko svojih posjeta Boanjacima u Turskoj. `to nam danaanji podaci govore o boanja kim iseljenicima u Turskoj? Do iseljavanja bosansko-hercegova kih i sand~a kih muslimana u Tursku doalo je 1890-ih: austrougarska uprava u BiH (1878-1918) potakla je takvo negativno demografsko kretanje muslimanskog pu anstva. Nije poznat to an broj iseljenika tijekom etrdeset godina austrougarske uprave. Pretpostavke se kreu od 61 114 iseljenika, ato je slu~beni podatak austrougarskih vlasti, do 300 000, ato je podatak koji se spominje u bosansko-hercegova koj publicistici. Mo~da je najobjektivniji podatak o 150 000 iseljenika. Ti iseljenici, koji sebe nazivaju Boanjacima, veinom su se smjestili u sjeverozapadnoj turskoj pokrajini Marmara. Danas se najvea zajednica Boanjaka nalazi u Istanbulu, a vee se zajednice nalaze u gradovima 0zmir, Adana, Adapazar1, 0negl, Karamsel, Yalova, Bursa, Edirne i Sefaky. h   N n p r xaM&hij0JCJ\aJfHq ,hijhij0JCJ\aJfHq &hs0JCJ\aJfHq &hj0JCJ\aJfHq h*hxs5CJaJh*h[ o5CJaJ,h*hs0JCJ \aJ fHq h*hN 5CJaJh*h}Q5CJaJh*hCw5CJaJh*hs5CJaJ,T j l n p dhgd}Q $dha$gd}Q $dha$gdN $dha$gd}Q $dha$gdxsp r t s R j@:" ( dgdO ( dgdO$a$gdjgdij $dha$gdYdhgd}Q * , . 0 4 6 < | ɶti^O^=O^#j}hOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHuhO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u*jh hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu$jh hO0JUmHnHujhijUhij,hijh#0JCJ\aJfHq &h#0JCJ\aJfHq    Q R S m n o p q r s t u ݺݺȺ~ݺhݺȺ*jh hO0JUmHnHu#jwhOUmHnHuhOmHnHu*jh hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHujhOUmHnHu!     / 0 1 K L M O P Q R S T p q r s u v ~lV*jh hO0JUmHnHu#jkhOUmHnHu*jh hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHuhOmHnHujhOUmHnHu#jqhOUmHnHu! HJLmW*jh hO0JUmHnHu#j_hOUmHnHu*jh hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHu#jehOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHu"$&(\^`dfhjln246:<>@BD|~Ѱܔ~lܔ#jShOUmHnHu*jh hO0JUmHnHuhOmHnHu$jh hO0JUmHnHu#jYhOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u!~,.0468:<>vxz| "$&ɴɩ״iɴɩW״#jG hOUmHnHu*jh hO0JUmHnHuhOmHnHu#jMhOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH uh hO0JmHnHu$jh hO0JUmHnHu*jh hO0JUmHnHu"&^`bdjl  RTVX^`ҿ蟐~h蟐V#j; hOUmHnHu*j h hO0JUmHnHu#jA hOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHu*j h hO0JUmHnHuh hO0JmHnHuhOmHnHu!VZ\^`bdf$2((.`5HXPZ$dh`a$gdX$dh`a$gdz$dh`a$gd(AgdOgd[ odgdO ( dgdO "Z\^`fh  DFHJPRɪɟ~hɟV#j/ hOUmHnHu*j h hO0JUmHnHu#j5 hOUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHu*j h hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu$jh hO0JUmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u!:<>@FHZ\^HӾӰӰӾӰiӰ*jh hO0JUmHnHu#j)hOUmHnHu*j h hO0JUmHnHuhOmHnHuh hO0JmHnHu)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHujhOUmHnHuhOmHnHu"HJLPRTVXZfNTbDT,yeQeQ=Q=Q'hCw0J5B*fHphq 'hTG0J5B*fHphq 'hY0J5B*fHphq h#h?!0J5\h#hxs0J5\ h[ otHh#h[ o0J5\jhijU)hOCJOJQJaJmHnHsH tH u$jh hO0JUmHnHuhOmHnHujhOUmHnHu#j#hOUmHnHu,DRTl~B  J묘ìk׬׬W'hhA0J5B*fHphq 0jhP0JB*U\fHphq 'h(A0J5B*fHphq 'hY0J5B*fHphq -h,hP0J5B*fHphq 'hq0J5B*fHphq 'hTG0J5B*fHphq 'hP0J5B*fHphq JTbr"$Jfhj P T b !|||x||n||j|`[|ShEh2j6 hx]h(Ah2j6]hhAjh2j0JUhCwh2jh(A'h2j0J5B*fHphq 'h(A0J5B*fHphq 'h_F0J5B*fHphq -h,hP0J5B*fHphq 'hTG0J5B*fHphq 'hCw0J5B*fHphq !! !!(!*!z!|!~!!!!!!!!!!!!|#~###### $%%:%N%~%%%%.(0(2())D*^*b*h******* ++$+*+4+8+ηηΰηη'hF%"0J5B*fHphq hd: h,hd:-h,hP0J5B*fHphq 'hd:0J5B*fHphq h(AhCwjh2j0JUh`Ah2jhx88+J+L+r+++++,,4-6--$.&.(.mmY@,'h(A0J5B*fHphq 0jh%0JB*U\fHphq 'h%0J5B*fHphq 'hCw0J5B*fHphq -h,h(0J5B*fHphq 'h2j0J5B*fHphq 'h(0J5B*fHphq 'hq0J5B*fHphq -h,hP0J5B*fHphq 'hP0J5B*fHphq (.J.....^00001"1v11111222243:3N3P33333334424B4H4j444455$585\5^5`5ڲڲڲڲڞڞڲڲڲڲڞڂvh2jhq0J5\6jh,hd:0JB*U\fHphq 'hCw0J5B*fHphq 'hx0J5B*fHphq 'hd:0J5B*fHphq -h,hd:0J5B*fHphq hCwhd: h,h";.`5t5555L6\6j6l6666667 7"7@7J7N7V7l777778(8>8L8f8n888899999::4:6:^:::վ'h>0J5B*fHphq 'hCw0J5B*fHphq 'ho30J5B*fHphq -h,ho30J5B*fHphq h>nHtHhCwnHtHhxnHtHho3nHtHh,ho3nHtH.:::::: ;*;`;d;p;;;;;;;0<2<><@<<<dzǟdzLjt`YUJBJ>hAhfTMnHtHh,hfTMnHtHhfTM h,htR'hfTM0J5B*fHphq 'h[C0J5B*fHphq -h,h1Q0J5B*fHphq 'hA0J5B*fHphq 'hx0J5B*fHphq -h,hz0J5B*fHphq hxnHtHho3nHtH!jh,ho30JUnHtH<|=~=========>n>x>>>??? ?^?`????@־֭ΖhQQ-h,h+(0J5B*fHphq -h,hYJ0J5B*fHphq -h,h80J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq !jh,hfTM0JUnHtHh4$*nHtHhxnHtHhfTMnHtHh,hfTMnHtHhfTMjh,hz0JU h,h1Q h,hz@@@@A,ALA\AAAAAAABB:BTBrBBBBBTJTPTbTnTtTxTTTTT:UBVѫ{gPgPPPPP-h,h0J5B*fHphq 'hh0J5B*fHphq 'hE0J5B*fHphq 6jh,h+0JB*U\fHphq -h,h+0J5B*fHphq hzh}5 h,h}5-h,hU<0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq BVVVVW W WWWWW X"X$X&XYYZZZt]I]5]'hF%"0J5B*fHphq 'hz0J5B*fHphq -h,hq0J5B*fHphq 0jh 0JB*U\fHphq -h,h f0J5B*fHphq 6jh,hU<0JB*U\fHphq 'h 0J5B*fHphq -h,hU<0J5B*fHphq 'hvr0J5B*fHphq ZZZ [[]],].]^_______` ` ````I`Q```bb$b&bbм||ob[[ h,hsjh,hwF0JUjh,hc0JUhz h,hBUI h,h Ph:h}5hI"jhp0 h,hwF-h,hBUI0J5B*fHphq 'hF%"0J5B*fHphq 'hq0J5B*fHphq 6jh,hq0JB*U\fHphq bbc6cFcHcccccccc0d2d`d~dddddhh$h*hii"k:k@kBkHkZk~kkkkл{ohzhD m0J5\hzhz0J5\h8mh0J5\hzh0J5\hzh#d0J5\hzh1L0J5\h_Fjh,h_F0JUh|hI"j h,h_Fhshzh:hp0h}5 h,hsjh,hs0JU$Zd"kkr\zbޠ*^y$dh`a$gd}iU$dh7$8$H$`a$gd|gde[$dh`a$gde[$dh`a$gdFZ$dh`a$gd1L$dh`a$gdl.gd#$dh`a$gd|$dh`a$gdskkllooooppppnq~qqqrhrrrrrhsrstssѽѩѽѽѕѽ~~bKKK-h,h|0J5B*fHphq 6jh,h&A0JB*U\fHphq -h,h9@0J5B*fHphq 'h#d0J5B*fHphq 'hI"j0J5B*fHphq 'h O0J5B*fHphq -h,h 0J5B*fHphq -h,hl.0J5B*fHphq s0t2t@tBt^t`tJuuu*vxxxxZz\z{N{{뾧맓qUqq>-h,h`V0J5B*fHphq 6jh,h1L0JB*U\fHphq -h,h1L0J5B*fHphq h1L h,h1L'h1L0J5B*fHphq -h,h|0J5B*fHphq 'h O0J5B*fHphq 0jh#d0JB*U\fHphq 'h+40J5B*fHphq {l|n|v||||},}.}P}`}r}v}}}}}}b~~~~vohohoh[hWhWhPWPhI h,hIJ" h,hJbh| jh,hH 0JU h,hzA h,hH -h,hH 0J5B*fHphq -h,hzA0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq 'h| 0J5B*fHphq 6jh,hb0JB*U\fHphq -h,hL[0J5B*fHphq "FNTք؄b|Hjlhzʶww`-h,h=0J5B*fHphq 'h4}0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,hFZ0J5B*fHphq 'hFZ0J5B*fHphq hBOh4} h,h| jh,hzA0JU h,hoh| hI"j h,hIJ"h#d  @DFln0ZP\@FbйuaUIUh#h0J5\h#he[0J5\'h8m0J5B*fHphq 'h4}0J5B*fHphq 'hFZ0J5B*fHphq 6jh,hFZ0JB*U\fHphq -h,hFZ0J5B*fHphq 'h=0J5B*fHphq 6jh,h=0JB*U\fHphq bԒؒ^dĔ  "BFHV\8J^`d "(>Z~ʚΚԚԬԬԬԐԐ6jh,he[0JB*U\fHphq 'h4}0J5B*fHphq 'h#0J5B*fHphq -h,he[0J5B*fHphq 'he[0J5B*fHphq 4ܠޠ(*tBZ\r¢8pv8@BRZlܥN¶ª£xoh,h4,PJh,h4,PJ]h,h4,6jh,h4,0JUh#h4}h4, h,h4,h#hs0J5\h#h4,0J5\h#hR10J5\he[he[tH'he[0J5B*fHphq 'hdn00J5B*fHphq +Nʦ̦Ч*nШΩީ"Pp̪Ϊެ*ݾݾզxa-h,hP0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,h`0J5B*fHphq 'h4,0J5B*fHphq hyjh,h-0JUh,h-6]h-h# h,h-h4,jh,h4,0JUh4} h,h4,$* 468J|HJѺѺѦђybbK/6jh,h`0JB*U\fHphq -h,h*0J5B*fHphq -h,hgg0J5B*fHphq 0jh',0JB*U\fHphq 'h4,0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq -h,h#0J5B*fHphq -h,h`0J5B*fHphq -h,hh0J5B*fHphq JLNTZntVhxԽԽ{{{{dP9-h,h4,0J5B*fHphq 'h4,0J5B*fHphq -h,hKD,0J5B*fHphq -h,h5T0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq -h,hh0J5B*fHphq -h,h 40J5B*fHphq 'h1'0J5B*fHphq -h,hdY0J5B*fHphq  Xbh $<,DjԳԒ{{d{d{d{YN{Nh,h~,nHtHh,h9nHtH-h,hKD,0J5B*fHphq -h,h~,0J5B*fHphq 'h1'0J5B*fHphq 3h,h4,0J56B*]fHphq 'h|0J5B*fHphq 'h4,0J5B*fHphq -h,h4,0J5B*fHphq *:<PXZ\ztζì~gP9-h,h0J5B*fHphq -h,h}iU0J5B*fHphq -h,hgg0J5B*fHphq -h,h3V0J5B*fHphq -h,h`0J5B*fHphq -h,h 40J5B*fHphq !jh,h90JUnHtHh,h9nHtHh,h~,6]nHtHh,h~,nHtHh4,nHtH6fRT6޺Fr&(<BJpԽԦv_____K_'h#0J5B*fHphq -h,hdY0J5B*fHphq 6jh,h}iU0JB*U\fHphq 'h0J5B*fHphq -h,h}iU0J5B*fHphq -h,hgg0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq 'hy0J5B*fHphq  nƿ68F͹͹͹͚͢~o~ogN0h,h`W$0J5B*]fHphq h,h]jh,h4D0JU] h]h,hM]h,h4D] h,h4Dh,h4D6-h,hM0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,h4D0J5B*fHphq 6jh,h0JB*U\fHphq nfJF ^"}n$dh`a$gdRgdYg$dh`a$gdy33$dh`a$gd=f:$dh`a$gdG$dh`a$gd.6gd)p$dh`a$gdm$dh`a$gdVv$dh`a$gd`W$$dh`a$gdM :JL*:>Xl&ѻѻѥьvv]]G]*h,0J5B*]fHphq 0h,hi _0J5B*]fHphq *h;0J5B*]fHphq 0h,hpU`0J5B*]fHphq *h#0J5B*]fHphq *h.D0J5B*]fHphq 0h,h`W$0J5B*]fHphq *h0J5B*]fHphq  jlnѸlU>'-h,h\0J5B*fHphq -h,hk`0J5B*fHphq -h,h`0J5B*fHphq 0h,hq0J5B*]fHphq 9jh,hi _0JB*U\]fHphq *h,L0J5B*]fHphq 0h,h`W$0J5B*]fHphq 0h,hi _0J5B*]fHphq *hB0J5B*]fHphq @V p~:Խ{gPgP9g9-h,hT<0J5B*fHphq -h,h*0J5B*fHphq 'hx0J5B*fHphq -h,h+(0J5B*fHphq 'h}H0J5B*fHphq -h,hk`0J5B*fHphq -h,hA,0J5B*fHphq -h,h\0J5B*fHphq 'hg0J5B*fHphq :Tt"D(*V~뒩~gSg'h}H0J5B*fHphq -h,h*0J5B*fHphq 'h)p0J5B*fHphq -h,hT<0J5B*fHphq -h,hr}0J5B*fHphq -h,h\0J5B*fHphq 'hx0J5B*fHphq 'hg0J5B*fHphq >DTZ "$&(Zѽv_K_K_4_4_4-h,hT<0J5B*fHphq 'h)p0J5B*fHphq -h,h90J5B*fHphq -h,h`0J5B*fHphq 6jh,h*0JB*U\fHphq 'hx0J5B*fHphq 'hg0J5B*fHphq -h,hAt0J5B*fHphq -h,hm0J5B*fHphq Zvx  "4N^`lp"2HJe6jh,h90JB*U\fHphq 'h)p0J5B*fHphq -h,hT<0J5B*fHphq 'h}H0J5B*fHphq -h,h90J5B*fHphq 'h<0J5B*fHphq 'hZy0J5B*fHphq !Jbdfpr"&.<Zz踡mVmVmV?m?-h,hOv0J5B*fHphq -h,hy0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq h v0J5h,hR10J5h,hR10J5\-h,hm0J5B*fHphq 6jh,h|h0JB*U\fHphq 'hZy0J5B*fHphq -h,h|h0J5B*fHphq JVXhjnV @BDѺѺѺѺѺѺ{{_H-h,hF!0J5B*fHphq 6jh,h"0JB*U\fHphq 'h v0J5B*fHphq 'h)@0J5B*fHphq -h,h"0J5B*fHphq -h,hy0J5B*fHphq -h,hOv0J5B*fHphq -h,hV0J5B*fHphq <>@ "fƪƓhhQhQh=hhhh'h)p0J5B*fHphq -h,h80J5B*fHphq -h,hah0J5B*fHphq 'h v0J5B*fHphq -h,h@0J5B*fHphq 6jh,hF!0JB*U\fHphq -h,h$b0J5B*fHphq -h,hF!0J5B*fHphq h,hF!0J 6]RZ04z| &xdMM9M9MM'h30J5B*fHphq -h,h&0J5B*fHphq 'h)p0J5B*fHphq 3h,h80J56B*]fHphq -h,h80J5B*fHphq -h,h@0J5B*fHphq 'h 0J5B*fHphq -h,hah0J5B*fHphq 'h(#0J5B*fHphq &,6<v \fԽԽԽԽԽԽԽoUo3jh,h.60JB*UfHphq 0h,h00J5B*\fHphq h,h.6-h,h.60J5B*fHphq -h,h00J5B*fHphq -h,hy0J5B*fHphq -h,h&0J5B*fHphq 'h)p0J5B*fHphq f~йййХЎw`wYw`wBwB-h,hF0J5B*fHphq h,h-h,h0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,h&0J5B*fHphq 'h)p0J5B*fHphq -h,h.60J5B*fHphq -h,h00J5B*fHphq 0h,h.60J5B*\fHphq  PR$ԽԽԦnWP9-h,h'0J5B*fHphq h,h*-h,hy0J5B*fHphq 6jh,h00JB*U\fHphq 6jh,hF0JB*U\fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,h{}0J5B*fHphq -h,hF0J5B*fHphq 'h 0J5B*fHphq TVFHJVht빵}}qZC-h,hOv0J5B*fHphq -h,h!0J5B*fHphq h` $hR10J5\h` $0J5\hhR10J5\ h,h3.6jh,h'0JB*U\fHphq h\ h,h*'h\0J5B*fHphq -h,h'0J5B*fHphq 'h*0J5B*fHphq ",2Dh>@v\6ѺѣyyyuyqyjyS-h,hW0J5B*fHphq h,hWh,h U h,hR1jh,hM0JUh)p h,hrh%ZM h,hM-h,hM0J5B*fHphq -h,h!0J5B*fHphq -h,hOv0J5B*fHphq -h,hR10J5B*fHphq 6fBPh&FHbhR^d|tԽԩԩԩԩԩԩԩ~ԽԽgggg-h,hR10J5B*fHphq 'h'qX0J5B*fHphq -h,h%ZM0J5B*fHphq 'h%ZM0J5B*fHphq -h,h -0J5B*fHphq -h,hW0J5B*fHphq 'hYg0J5B*fHphq ! .0>@XZ^`b ѺѺzszslUAU'hYg0J5B*fHphq -h,hJ6U0J5B*fHphq h,hJ6U h,h56 h,h=f:h5w h,hDRjh,h&0JUh,h&0J>*B*ph h,h&jh,h&U-h,h&0J5B*fHphq -h,hDR0J5B*fHphq -h,h'0J5B*fHphq  6 B D F        0 P            J x z     ѺѺѺѺѣѣѣѣѣчѺѺs\-h,h 70J5B*fHphq 'h U0J5B*fHphq 6jh,hy330JB*U\fHphq -h,hy330J5B*fHphq -h,h!0J5B*fHphq 'hF0J5B*fHphq jh,hJ6U0JU h,hJ6U h,h56  (Df2:$ԩjN70 h,hv!O-h,hv!O0J5B*fHphq 6jh,h 70JB*U\fHphq -h,h#DL0J5B*fHphq 'h"0J5B*fHphq 'h&0J5B*fHphq -h,h 70J5B*fHphq 'h U0J5B*fHphq -h,hX0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq $0L&@rhlt@L.h 6<H 0<ŶŶ򙐙h|0J5\hh`E0J5\jh,hv!O0JUh2j h,h#h UhYg h,h>W h,h< uh| h,hJbh,hJb6]h,hv!O6] h,hv!O h,h(8<\^FLZ\^`pt{dMd{F?F h,h h,h2-h,h0J5B*fHphq -h,hOv0J5B*fHphq -h,h20J5B*fHphq -h,hP0J5B*fHphq -h,hd0J5B*fHphq -h,hR0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq h|h`E0J5\h|0J5\tvX   !4!"""########$R$t$뜈t``L'ha0J5B*fHphq 'h d60J5B*fHphq 'h{ 0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,hk7H0J5B*fHphq jh,htNX0JU h,hk7Hh,c h,htNXh{ h,h* h,hL~ h,hN h,hdjh,h20JUt$$$$$$$$$$8%N%Z%%%%f&p&&&&詒~~gggK4-h,h-J0J5B*fHphq 6jh,h-J0JB*U\fHphq -h,hE"0J5B*fHphq 'hv0J5B*fHphq -h,hF0J5B*fHphq -h,h\?_0J5B*fHphq 'h d60J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,hNl0J5B*fHphq &&b'j'j(l(|(((D)))*****++++++8,:,<,,,Z...릏{dM-h,h0J5B*fHphq -h,hIL0J5B*fHphq 'h-Y0J5B*fHphq -h,hBE0J5B*fHphq -h,h<0J5B*fHphq -h,h70J5B*fHphq -h,h-J0J5B*fHphq 'hv0J5B*fHphq "<,D=AEN@V^[ glHm~p$dh`a$gdCb{gd#$dh`a$gd|$dh`a$gd+5E$dh`a$gdP' $dha$gdP' $dha$gdS $dha$gdQx$dh`a$gd&$dh`a$gdMZT$dh`a$gdF ../J/^///00000.121t113>4N4X4p4r4t4444444Ѧя{d{d{d{M{M{M-h,h0J5B*fHphq -h,ht0J5B*fHphq 'hyB0J5B*fHphq -h,hIL0J5B*fHphq -h,h80J5B*fHphq 'h{ 0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,hBE0J5B*fHphq 45666666777,8.88888899<>=мРuaJ-h,hK0J5B*fHphq 'h{ 0J5B*fHphq 'h,0J5B*fHphq -h,hMZT0J5B*fHphq 6jh,hMZT0JB*U\fHphq 'hyB0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq 0h,h0J56B*fHphq >=@=B=D=X=\=z>|>>>>??x???>@P@d@f@*A̵vvb[W[@b@b@-h,hP0J5B*fHphq h= h,h='h=0J5B*fHphq 'h d60J5B*fHphq 'hyB0J5B*fHphq -h,hL0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq 6jh,h^0JB*U\fHphq -h,h^0J5B*fHphq *ARA`AbAdAxAAAAAAAB"B$B(BfBlBtB뾡q]]F/q-h,h270J5B*fHphq -h,hJb0J5B*fHphq 'h d60J5B*fHphq -h,h_ 0J5B*fHphq 0h,hP0J5B*]fHphq 9jh,hP0JB*U\]fHphq *h=0J5B*]fHphq -h,hP0J5B*fHphq 'h&0J5B*fHphq tBvBBBBB,C.C4CCCCCCCDѵ螂kT==-h,hY_0J5B*fHphq -h,hrQ0J5B*fHphq -h,h270J5B*fHphq 6jh,h@0JB*U\fHphq -h,h j0J5B*fHphq 6jh,h_ 0JB*U\fHphq -h,h_ 0J5B*fHphq -h,hJb0J5B*fHphq DDEEEE E"E$E,E2E4E6E@ELE`EnExE~EEEEE*FybKCh,h]-h,h$70J5B*fHphq -h,h<0J5B*fHphq 6jh,hjb0JB*U\fHphq 'h|0J5B*fHphq -h,hr 0J5B*fHphq -h,hjb0J5B*fHphq 'hQx0J5B*fHphq 'h=0J5B*fHphq *F>FBFJFPFVFpFFFG0G6GNGdGfGGGGGHHֿ֦ybNbybyby4y43h,h$70J56B*]fHphq 'h0J5B*fHphq -h,hS0J5B*fHphq -h,h$70J5B*fHphq *h0J5B*]fHphq 0h,h0J5B*]fHphq -h,h0J5B*fHphq 0h,h0J56B*fHphq h,h]h,h6HHHHHHH|JJJJJJL*MjMM&N.N4NN{g{gP6g3hQxhQx0J56B*]fHphq -hQx0J56B*]fHphq 'hQx0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,huJ0J5B*fHphq -h,h|0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq 'huJ0J5B*fHphq -h,h$70J5B*fHphq NNN4O@OxOOOOOP QQlS|S~SV@VPVRVVVV WмlSllKDK h,h+5Eh,h+5E60jhP'0JB*U\fHphq 'hP'0J5B*fHphq 'h+5E0J5B*fHphq 'hw0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq 'hQx0J5B*fHphq 'h$70J5B*fHphq 6jh,h0JB*U\fHphq  WWX XX$X>XPXXXYYY2Y:Y>Y@YYYYYYY40J5B*fHphq -h,hNl0J5B*fHphq -h,h H0J5B*fHphq 'h 0J5B*fHphq 'hW0J5B*fHphq ooppqq"qbqxtzt|ttttϸy]I2-h,h*0J5B*fHphq 'hc.0J5B*fHphq 6jh,h*yN0JB*U\fHphq 'h@0J5B*fHphq 'ht0J5B*fHphq -h,h*yN0J5B*fHphq -h,h}>40J5B*fHphq 6jh,hH 0JB*U\fHphq 'hg0J5B*fHphq ttttttttuuuu.u2uFuJuuuu8vBz{{{|~~~~~ì묕땬~~zp~fbhtjh#T0JUjhS0JUhCb{hZKh#ThShW h,h*-h,hK]H0J5B*fHphq -h,h*0J5B*fHphq 'hW0J5B*fHphq 'hxi0J5B*fHphq 'hS0J5B*fHphq &~>n<2F$dh`a$gd Sx$dh`a$gd@; $dha$gdeN$dh`a$gd_r$dh`a$gd&$dh`a$gdqgd#$dh`a$gd#T҄ v|Tdfއ (68ԈFH2<TӼzfzRz'hZK0J5B*fHphq 'hd70J5B*fHphq 'ht0J5B*fHphq -h,hBW0J5B*fHphq -h,h+0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,h*0J5B*fHphq h,h+h#ThS h,h* T^`np~*8HXdj~JLN:dzfR'h"Z0J5B*fHphq 0jh&0JB*U\fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 'hq0J5B*fHphq h_rh_r0J'h_r0J5B*fHphq jh,h3.0JU'ht0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq :<>Ƒԑ֑0rJ.4>@NT^`lnnږӿq]'hm=0J5B*fHphq jh,h_r0JPJU'hX0J5B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 'h&0J5B*fHphq 'hq0J5B*fHphq 0jhq0JB*U\fHphq ~PT ԜйййййqTйB#hFB*\fHphq 9jh,h_r0JB*U\]fHphq *h_r0J5B*]fHphq 0h,h_r0J5B*]fHphq 0h,h_r0J56B*fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq 6jh,h_r0JB*U\fHphq vx֠&(FHtʨ̨"<D`vxԬԐ|cLLL-hwh_r0J5B*fHphq 0jh_r0JB*U\fHphq 'h&0J5B* fHphpq 6jh,h_r0JB*U\fHphq 'h T0J5B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 'hF0J5B*fHphq ة&(j֫ث,0>@Rnܬ 뽤뽎u_uu_uF0hh_r0J56B*fHphq *h_r0J56B*fHphq 0hwh_r0J56B*fHphq *h T0J56B*fHphq 0jh_r0JB*U\fHphq -hwh_r0J5B*fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq $&*hjx|̲zcI2c-h_r0J56B*]fHphq 3hXUh_r0J56B*]fHphq -hXUh_r0J5B*fHphq ;h/Och_r0J56B*]fHmHphq sH3h/Och_r0J56B*]fHphq 2h_r0J56B*fHmHphq sH-hwh_r0J5B*fHphq 8hh_r0J56B*fHmHphq sH Įή֮ʳ̳zȵʵ̵Եֵƶȶ02NPjln뼸~~~~~~-hwh_r0J5B*fHphq 0jh_r0JB*U\fHphq jh_r0JUh`Ah_r'h T0J5B*fHphq -hXUh_r0J5B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq 0ƷԷDTdZ\|~ֺRz4\bhl$&BDv(h_r0JB*PJfHphq 0h,h_r0J56B*fHphq jh,h_r0JUh`A h_rPJh,h_rPJh,h_rPJ] h,h_rh,h_r6h_rhF/PZ\Zq[F(hF0JB*PJfHphq *jh,h_r0JUfHq hw{0JPJfHq 3jh,h_r0JB*UfHphq (h_r0JB*PJfHphq h_r0JPJfHq %h,h_r0JPJfHq (h`A0JB*PJfHphq .h,h_r0JB*PJfHphq `xzPVLNvz HV͸͸帶mmY&hgh_rB*fHphq *jh,h_r0JUfHq hF0JPJfHq h_r0JPJfHq %h,h_r0JPJfHq U(h_r0JB*PJfHphq .h,h_r0JB*PJfHphq 3jh,h_r0JB*UfHphq Povjesni ar Sreko M. D~aja smatra da je u Tursku imigriralo otprilike 60 000 muslimana iseljenika iz BiH, mahom pripadnika konzervativnog muslimanskog sloja koji je teako prihvaao proces modernizacije. U tom su slu aju ti iseljenici bili protiv hrvatskog, kao i svakog drugog nacionalizma, a taj se njihov zazor temeljio na principu islamske vjere prema kojem svaki nacionalizam predstavlja odstupanje od temelja vjere. To bi zna ilo da niti `ahinovi niti bilo koja misija NDH meu iseljenim Boanjacima u Turskoj nije mogla nai plodno tlo za airenje ideja o iznuivanju turskog priznanja NDH. Prema rije ima knji~evnika Murisa Idrizovia, koji je napisao knjigu o Bjelevcu, potonji je  bio uvu en u izdavanje asopisa Dou ve Bat1. Idrizovi nije pojasnio svoju tvrdnju, no mo~da je htio natuknuti da je ustaaka vlast inzistirala na tome da Bjelevac surauje na izdavanju asopisa. Idrizovi je takoer naveo da je asopis bio tiskan  starim turskim jezikom, kojim su Turci govorili i pisali prije reforme Kemala Atatrka i da zbog toga  nije privukao pa~nju Turaka . Reformirani turski jezik i pismo su Bjelevcu ina e zadavali problema, ustvrdio je Idrizovi, i zaklju io da je  zbog svega toga, a i zbog sadr~ine, list imao vrlo malo odjeka u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatskoj joa manje i za izla~enje tog lista gotovo se nije ni znalo . Mo~e se pretpostaviti da je Idrizovi do ovih podataka doaao kroz razgovor s Bjelevcem. U nekoliko se navrata pokuaalo zasnovati pretplatni ku i suradni ku mre~u u Turskoj, ali u inkom koji je asopis svojim prilozima i konceptom ostavljao nisu bili zadovoljni ni MVP niti autori asopisa. Poslanik }idovec izvijestio je MVP NDH 17. travnja 1943. da su predstavnici bugarskog tiska s kojima je doaao u kontakt i koji  vrlo dobro poznaju turski mentalitet, tursku politiku i danaanje dr~anje bili upoznati s radom asopisa i da su izjavili da tadaanje tursko  dr~anje pokazuje skepsu glede novog hrvatskog pokuaaja i da su uvjereni da je  unaprijed osuen na neuspjeh, tako da mo~e donijeti samo loae a ne dobre posljedice . Nepostojanje daljnjih podataka o tom asopisu navodi na zaklju ak da taj promid~beni pothvat doista nije pao na plodno tlo. Druga turska misija  srpanj i kolovoz 1943. Poslanik `umenkovi je u izvjeataju upuenom 26. travnja 1943. Slobodanu Jovanoviu, tadaanjem predsjedniku jugoslavenske izbjegli ke vlade, naveo da su na adresu turske vlade i turskog predsjednika tijekom 1942. i 1943. stizala brojna pisma bosansko-hercegova kih muslimana i njihovih roaka, turskih dr~avljana. Ta su pisma sadr~avala izvjeataje o polo~aju muslimanskog stanovniatva u NDH i o etni kim zlo inima nad muslimanskim stanovniatvom, te molbe za odgovarajuu materijalnu i politi ku pomo. `umenkovi navodi da je naj eai odgovor Ankare na takve molbe bio da turska vlada ne mo~e  niata preduzimati, poato ona ne odr~ava nikakve odnose sa hrvatskom dr~avom i ne priznaje je, a sem toga (...) ne ~eli da se uplie u poslove drugih dr~ava . Jugoslavenski je poslanik zatim naveo da su Osvit i neki drugi neimenovani bosansko-hercegova ki listovi koji su bili raspa avani meu bosansko-hercegova kim iseljenicima u Turskoj vrlo negativno pisali o politici jugoslavenske kraljevske vlade i o djelovanju Dra~e Mihailovia, tadaanjeg jugoslavenskog ministra vojske, mornarice i zrakoplovstva, ali i voe etnika koji su inili zlo ine nad muslimanskim stanovniatvom NDH. `umenkovi je tvrdio da Osvitov  o evidan cilj jeste uveriti s jedne strane narod u Bosni da se Turska naro ito interesuje za muslimane u Bosni (i stoga jednako objavljuje vesti o turskim pomonim akcijama za Bosnu, kojih u stvarnosti nema) a s druge strane davati Bosancima u Turskoj materijal za propagandu . Jugoslavenski je poslanik smatrao da bi takva promid~ba mogla imati po jugoslavensku vladu negativan odjek u turskom proosovinskom tisku. Navedeni karakter lanaka u Osvitu, spomenute pismene ~albe, vijesti koje su turskoj vladi stizale od njezinih konzula koji su ostali u Beogradu o etni kim zlo inima nad muslimanskim stanovniatvom u NDH, a mo~da i utjecaj koji su imale hrvatske misije, bile su poticaj opreznoj turskoj vladi da detaljnije ispita stanje u NDH. }idovec je u izvjeatajima od 5. rujna i 30. studenoga 1942. naveo da je 24. srpnja iste godine razgovarao s Hakirom  HYPERLINK "http://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info" eeneom, turskim novinarom, dopisnikom turskih listova Ulus i Ak_am. eene je namjeravao na desetak dana otputovati u NDH i pisati izvjeataje o NDH, te ih zatim objavljivati u turskim listovima. Nakon njegova odlaska je }idovec preko svojih veza iz redova dobro obavijeatenih bugarskih vladinih slu~benika doznao da je spomenuti eene navodno bio i povjerenik turske obavjeatajne slu~be i da je otputovao u Hrvatsku u obavjeatajnoj misiji. Hrvatski je poklisar tvrdio da je  HYPERLINK "http://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info" eene radio i za britansku tajnu slu~bu, za koju je trebao ispitati u inkovitost partizanskog pokreta otpora, kao i da je ispitivao mogunosti za poboljaanje odnosa izmeu etnika Dra~e Mihailovia i islamskoga stanovniatva, odnosno za suradnju njihovih predstavnika. Nadalje, }idovec je javio da je eene u Zagrebu razgovarao s Augustom Koautiem, potpredsjednikom HSS-a, najja e hrvatske stranke do njezine zabrane 1941., i da je od njega dobio neka obavjeatenja o politi kom stanju u NDH, no }idovec nije doznao o emu su to no razgovarali.  HYPERLINK "http://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info" eene se u Sarajevu raspitivao o polo~aju muslimana u Hrvatskoj, a glavni mu je izvor informacija bio Hakija Had~i i drugi ustaaki sljedbenici koji su prije rata imali dobre veze s Turskom, i koji pred turskim agentom nisu krili svoju razo aranost u ustaaki re~im. }idovec je takoer izvijestio da je  HYPERLINK "http://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info" eene trebao ispitati raspolo~enje muslimanskog stanovniatva i mogunosti da se pridru~e ratnom djelovanju protiv Osovine u slu aju da Turska zarati s Njema kom i Bugarskom. }elja turske diplomacije da izvidi mogunost  poboljaanja odnosa izmeu muslimana s jedne strane, te etnika i partizana s druge  bila je povezana s mogunoau otvaranja bojiata na Balkanu, ideje kojom su se Saveznici bavili od 1942. do 1944. }idovec je doznao da je  HYPERLINK "http://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info" eene, koji je ina e svoju misiju smatrao uspjeanom, stekao vrlo nepovoljne dojmove o ustaakom re~imu. Iako je nemogunost uvida u turske izvore veliki hendikep u pokuaaju provjeravanja tih navoda, mo~e se pretpostaviti da je zanimanje turske diplomacije za NDH bilo vee nego ato se na osnovu njezinih postupaka doimalo. Kontakti hrvatskih i turskih diplomata u Njema koj Tisak NDH neke je turske propuste (koji mo~da i nisu bili propusti) koristio za isticanje  bliskosti i dobrih odnosa NDH i Turske. Poslanik `umenkovi pa~ljivo je pratio takve propuste i zbog njih se ~alio turskome ministru vanjskih poslova. Tako je jugoslavenski poslanik MVP-u Kraljevine Jugoslavije 20. studenoga 1941. javio da je prosvjedovao kod Saracolua zbog kontakata koje je turski poslanik u Berlinu imao s tamoanjim predstavnicima NDH. Saracolu je navodno priznao `umenkoviu da je njegov poslanik u Berlinu pogrijeaio i prekraio instrukcije turskog MVP-a, po kojima su kontakti s predstavnicima nepriznatih dr~ava bili dopuateni samo  kada to potrebe prakti nog ~ivota zahtevaju , odnosno kada je tim osobama trebalo izdati vizu za put u Tursku. Posebno je bilo bitno da turski diplomati ni u kom slu aju ne u ine korak koji bi se mogao protuma iti kao bilo kakvo priznanje tih dr~ava jer bi takav postupak iaao na atetu turske neutralnosti. Vjerojatno u slo~enim meunarodnim odnosima u kojima se Turska nalazila tijekom Drugog svjetskog rata nije bilo mogue u svakom trenutku poativati precizne upute. O kontaktima hrvatskih i turskih diplomata u Berlinu pisao je i Luka Fertilio, novinski izaslanik pri poslanstvu NDH u Njema koj. U svojem eseju objavljenom u Hrvatskoj reviji 1974. napisao je da je Mile Budak, poslanik NDH u Njema koj od studenoga 1941. do travnja 1943, obi avao rei:  Privezati mali hrvatski amac za veliki brod Islama! Povezati interese NDH s interesima islamske velesile!  Takve Budakove izjave vjerojatno su proizlazile iz toga ato je u Berlinu odr~avao  srda ne (a ka~e se i va~ne) veze s turskim poslanikom Husrev-begom Sto eviem Rizvanbegoviem, s kojim je razgovarao na hrvatskom. Turski se poslanik  zauzimao, gdje je samo mogao, za NDH. Pratio je njezine borbe s najboljim ~eljama. Ali ~elje jednog vrlo uglednog i uplivnog poklisara, kao ato je bio Rizvanbeg, nisu mogle promijeniti politiku njegove dr~ave, koja je tra~ila saveznike na strani pobjednika.  Do dodira izmeu hrvatskog i turskog poslanstva u Njema koj doalo je barem joa jednom prilikom: turski je poslanik u Berlinu 1943, uzvraajui protokolarni posjet Stjepanu Ratkoviu, hrvatskom poslaniku u Njema koj (svibanj 1943.  o~ujak 1944.), poveo sa sobom savjetnika poslanstva da upozna hrvatskog poslanika koji je znao turski jezik. Diplomacija NDH nastavila je idealizirati sliku hrvatsko-turskih odnosa sve do kraja postojanja NDH. Takva propaganda mo~e se ia itati i iz Memoranduma NDH upuenog 4. svibnja 1945. feldmaraalu Haroldu Alexanderu, vrhovnom zapovjedniku savezni kih snaga na Sredozemlju. U njemu meu ostalim stoji:  Mi Hrvati [smo] jedini narod u Evropi koji ima velik dio svojih pripadnika islamske vjeroispovijedi. Veze islamskih Hrvata  njih oko milijun  s Turskom stare su i vrlo duboke. U Turskoj danas ~ivi oko 200.000 hrvatskih iseljenika od kojih velik broj govori kod kue hrvatski i pro~eti su dubokim osjeajem divljenja prema staroj domovini. (...) Razumljivo je ato se hrvatski doseljenici u Turskoj kao i njihovi mnogobrojni prijatelji zanimaju za polo~aj hrvatskih muslimana koje Hrvati smatraju najplemenitijim dijelom svog naroda, zbog ega je hrvatska politika prema muslimanima naiala na najljepai odjek u Turskoj...  Reakcije bosansko-hercegova kih muslimana na etni ke napade Muslimansko je stanovniatvo bosansko-hercegova kog dijela NDH u strahu od stalnih zlo ina koje su nad njima inili etnici, a nemajui zaatitu ustaakih vlasti, odlu ilo potra~iti zaatitu kod instanci ja ih od slabaane NDH. Iz tog je razloga delegacija uglednih muslimana Bosne i Hercegovine na elu s bivaim mostarskim muftijom Omerom D~abiem otiala u drugoj polovini listopada 1942. u Rim kako bi zamolila talijansku vlast da se zauzme za prestanak etni kih napadaja na muslimansko stanovniatvo u Hercegovini. U javnosti se vjerovalo da su u Rim putovali s ciljem postizanja autonomije BiH u okviru Njema ke, za ato nema dokaza. Vjerovalo se i da su putovali s ciljem susreta s Eminom el-Huseinijem, izbjeglim jeruzalemskim muftijom, i da je cijelo putovanje organizirano bez suglasnosti vlasti NDH, kojoj nije odgovaralo ni da oni posjeuju el-Huseinija, niti da se iz bilo kojeg razloga obraaju talijanskoj vlasti. I jedna i druga tvrdnja vjerojatno su istinite, ali su i dalje na razini indicija. Delegaciju je na njihov zahtjev primio turski poslanik u Rimu, krajem tog mjeseca. Mo~e se zaklju iti da je Turska u to vrijeme pokazivala zanimanje za polo~aj muslimana u BiH, alarmirana zlo inima koje su etnici po inili nad muslimanskim stanovniatvom BiH. S druge strane, muslimani BiH turskog su poslanika posjetili zbog tra~enja pomoi na svim stranama, a i nisu mogli zanemariti osjeaje vjerske povezanosti s turskim narodom ili sjeanja na pomirljivu politiku osmanskih vlasti u BiH do 1878. Da su navedeni osjeaji i sjeanja bili prisutni meu muslimanima BiH, isti e Edmund Glaise von Horstenau, njema ki opunomoeni general u Hrvatskoj (1941-1944), u izvjeataju upuenom Vrhovnom zapovjedniatvu njema ke vojske 25. velja e 1942. U izvjeataju navodi da je doalo do porasta nezadovoljstva stanovniatva i objaanjava ga  e~njom za poznatim bosanskim autoritetom joa iz doba Austrije (& ) mada s izvjesnim panturskim prizvucima . Daljnji potez muslimanskih uglednika bilo je obraanje vodstvu Njema ke. Skupina muslimanskih politi ara na elu s Uzeirom Had~ihasanoviem, utjecajnim sarajevskim trgovcem i politi arom, 1. studenoga 1942. poslala je Memorandum Hitleru. U tom su dokumentu tra~ili izdvajanje BiH iz okvira NDH i stvaranje muslimanskih oru~anih snaga. Ono ato je za naau temu va~no jest da je za Memorandum najviae zanimanja pokazao Heinrich Himmler, Reichsfhrer SS-a, nacisti ke strana ke vojske. On je po etkom 1943. imenovao Wernera Fromma, Oberfhrera SS-a, za vou SS-a i policije u Sarajevu (sije anj 1943.  travanj 1944.) s ciljem uspostavljanja vraih veza s pronjema kim muslimanskim politi arima. Frommov je zadatak bio i ispitati mogunost da se u BiH uspostavi neposredna njema ka uprava i, ako je mogue, da se postigne pribli~avanje Njema ke i Turske. Potonji se Frommov zadatak uklopio u sveobuhvatnu njema ku politiku privla enja Turske k silama Osovine. Zaatita muslimanskog stanovniatva od etni kih zlo ina pala je u drugi plan. Nastavak turskog zanimanja za NDH (1943-1944) Turska je vlada iskazivala stalno zanimanje za polo~aj muslimanskog stanovniatva u NDH, posebice zbog vijesti o pokoljima nad muslimanima koje su inili etnici. To su zanimanje vjerojatno poticali i bosansko-hercegova ki iseljenici u Turskoj, zabrinuti za sudbinu svojih sunarodnjaka u NDH, kao i njihovi zemljaci na visokim slu~benim polo~ajima turske dr~ave. etni ki su zlo ini tijekom 1942. i 1943. potakli slu~benu Ankaru da u proljee 1943. prosvjeduje pri vladama Velike Britanije i Kraljevine Jugoslavije. Porast turske anga~iranosti mo~e se dovesti i u vezu s promijenjenim odnosom snaga na bojiatima, odnosno njema kim porazima i povla enjem, te s time povezanim rastom turskog zanimanja za stanje na Balkanu, koji opet postaje dio turske interesne sfere. Britanska je vlada 1. svibnja 1943. brzojavom obavijestila Williama Beileyja, svog predstavnika u sto~eru Dra~e Mihailovia, da je turska vlada uznemirena zbog glasina koje su u Istanbul stizale o etni kim postupcima prema muslimanima. U brzojavu nadalje stoji da je britanska vlada smatrala da su te glasine neistinite i da su proizvod neprijateljske promid~be, ali  ispravka generala Mihailovia naiala bi na topao prijem u Turskoj . London je upozoravao jugoslavensku vladu na nepovoljni stav Turske prema Mihailovievoj politici prema muslimanima, podsjeajui na savezniatvo prema Balkanskom paktu. Slobodan Jovanovi, tadaanji predsjednik jugoslavenske vlade, 18. je svibnja 1943. u odgovoru na jedno upozorenje sli nog sadr~aja koje mu je poslao `umenkovi naveo da su  izdana uputstva generalu Mihailoviu, da se, s pogledom na zna aj Turske u predstojeim vojnim dogaajima, mora izbegavati sve ato bi izgledalo kao konfesionalni rat izmeu naaih pravoslavaca i muslimana . Jovanovi je naredio `umenkoviu da treba  svaki pokuaaj turske vlade da se umeaa u ovo pitanje odbiti najenergi nije . Ta osjetljivost na mogue tursko mijeaanje vjerojatno je bila rezultat straha da e Turska saznati istinu o etni kim zlo inima i da e razviti negativan stav prema jugoslavenskoj vladi. Tada bi Turska, koja je u tadaanjim politi kim kombinacijama konkurirala za mogueg va~nog imbenika budue uspostave poslijeratnog poretka na Balkanu, mogla po eti djelovati na atetu jugoslavenskih interesa. Meutim, spomenute upute Mihailoviu nisu nikako doprinijele spre avanju etni kih zlo ina nad muslimanskim stanovniatvom. Po etkom prosinca 1942. Berker je premjeaten u poslanstvo u Viaijskoj Francuskoj, a novi turski poslanik u Sofiji postao je Hasan Vasfi Mente_. U razgovoru 19. prosinca 1942. Mente_ je rekao }idovcu da je tursko vodstvo te~ilo za stabilnim europskim jugoistokom, a to je isklju ivalo prodor komunizma, a uklju ivalo tursko promatranje razvoja dogaaja, meu ostalim i u NDH. Prema }idov evu izvjeataju, Mente_ je izjavio da Turska  sa simpatijama gleda na Hrvatsku, te vjeruje da e Hrvatska u miru moi izvrsno izgraditi svoju dr~avu, jer su Hrvati stari kulturan narod. Tursku i Hrvatsku , nastavio je Mente_,  ve~u hrvatski muslimani u Bosni, jednako kao i Hrvati muslimani u Turskoj , o kojima je turski poslanik, tvrdio je }idovec, govorio  samo s rije ima pohvale . Tim je finim rije ima Mente_ vjerojatno dao naslutiti da bi Turska nakon rata priznala NDH. A kada se nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. razvila poveana diplomatska aktivnost na Balkanu, Mente_ je izjavio pred }idovcem da je postojao plan da se Turska nakon talijanske predaje obrati Bugarskoj, Rumunjskoj i Maarskoj za stvaranje slu~beno neutralnog, ali ustvari protusovjetskog bloka zemalja. Mente_ je izjavio da je Turska o ekivala da se i NDH uklju i u taj blok. Takvi su planovi o ito ostali samo na papiru i na rije ima, jer ih hrvatski poslanik nije viae spominjao. U svojem izvjeataju, koji je napisao u jugoslavenskom zatvoru nakon rata, }idovec je naveo da je u proljee 1942. imao informacije da su turski diplomati sli nu diplomatsku akciju privla enja zemalja u protusovjetski tabor provodili i u Maarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Njema ka je po etkom 1943. reagirala na turska stremljenja naspram balkanskih zemalja, pa je Turska morala uvjeravati Njema ku da e ostati neutralna, a tadaanji je turski premijer Saracolu u razgovoru s njema kim poslanikom von Papenom 19. o~ujka 1943. izjavio je da  Rusija ostaje zajedni ki veliki protivnik Turske i Njema ke. U travnju 1944. turski su predstavnici u Sofiji opet uspostavili kontakt s poslanstvom NDH. Tadaanji hrvatski poslanik Nikola Ruainovi u svojim je memoarima napisao da je trgovinski ataae turskog poslanstva u Sofiji, Ba_ar (Ruainovi mu ne navodi ime), u travnju 1944. zatra~io sastanak s njim i rekao mu da je tada bilo posve jasno da e Njema ka izgubiti rat i da e s Njema kom pasti i NDH, koja je za Njema ku previae vezana. Ba_ar je zatim dodao da postoji mogunost da se NDH spasi, a  Turskoj je u interesu da Hrvatska ostane samostalna dr~ava (...) Mi Turci na tome radimo i radit emo, ali i vi morate sudjelovati. Za to je potrebno da vi smjesta poaaljete grupu Hrvata u Tursku, koji e biti preba eni u London. Vaai ljudi moraju biti u svakom pogledu neporo ni , odnosno nisu smjeli biti iz ustaakih redova niti umijeaani u zlo ine ustaake vlasti. Ba_ar je tvrdio da je Turska bila spremna snositi materijalne troakove prebacivanja dvadesetak ili tridesetak hrvatskih predstavnika iz Zagreba u Sofiju, a odande u Tursku pa u London. Ruainovi je zamoljen da ovu ponudu proslijedi Paveliu. Dva dana kasnije Ruainovi je doputovao u Zagreb i Paveli ga je primio i sasluaao. Iako je izjavio da e o svemu razmisliti i javiti svoj odgovor, Paveli nikad nije odgovorio na tursku inicijativu. Ruainovi je naveo da je ve u razgovoru s Paveliem znao da Paveli nee poduzeti niata glede turskog prijedloga, a isto je prenio Ba_aru, koji je izjavio da mu je ~ao zbog Pavelieve odluke. Turska je o ito nakon toga odustala od svoje inicijative. Mo~e se nagaati da je Paveli odbacio tursku ideju zbog toga ato se spominjanjem prebacivanja  neporo nih hrvatskih predstavnika u London impliciralo da ustaaki predstavnici nisu po~eljni u toj nekoj poslijeratnoj hrvatskoj dr~avi koju bi Turska dogovorila sa Saveznicima. Paveli je poznat po tome ato je u viae navrata odbacivao planove koji su ciljali na spaaavanje NDH, ali isklju ivale njegov ostanak na vodeem polo~aju. Odustajanje od ishoenja diplomatskog priznanja NDH Na sastanku Glavnog sto~era njema kog Vrhovnog vojnog zapovjedniatva 29. listopada 1943. meu ostalim je zaklju eno da je Turska tijekom te godine neprestano iskazivala mogunost da u povoljnim uvjetima napusti politiku neutralnosti i prijee na stranu Saveznika. Na savezni koj konferenciji u Teheranu od 28. studenoga do 1. prosinca 1943. ulazak Turske u rat inio se vrlo vjerojatnim i namjeravalo se zapo eti pregovore s tim ciljem. Mogunost takvog razvoja situacije vjerojatno je poznavao i MVP NDH, pa su napori za pridobivanje meunarodnog priznanja od Turske poprimali sve manje smisla. Turska se diplomacija sve viae priklanjala savezni kom bloku, koji ju je pokuaavao privui na svoju stranu joa od izbijanja rata. Kad je nakon savezni kog iskrcavanja u Normandiji 6. lipnja 1944. otvoreno zapadno europsko bojiate, Turska je pristala na zahtjev Saveznika i 2. kolovoza 1944. prekinula je diplomatske odnose s Njema kom. Istog je dana Mente_ posjetio Ruainovia i izjavio da se odnos Turske prema njema kim saveznicima nee mijenjati, ato zna i da su i odnosi s NDH ostali isti. Ruainovi je u razgovoru s ataaeom Ba_arom zaklju io da Turska nema namjeru anga~irati se u ratnim akcijama protiv Njema ke. Naime, turski je ataae ustvrdio da nedostaje  nacionalni interes kojim bi turska vlada pred svojom javnoau opravdala ulazak u rat. Turska je strahovala da je postignut tajni sporazum izmeu Saveznika o podjeli zona utjecaja na Balkanu. Osim toga, tvrdio je Ba_ar, turske su vlasti smatrale da Turska nije tehni ki spremna za ulazak u rat. Izostanak daljnjih podataka o naaoj temi navodi na zaklju ak da je diplomacija NDH pod pritiskom tadaanje teake vojnopoliti ke situacije potpuno obustavila svoja nastojanja za uspostavljanjem diplomatskih veza izmeu Zagreba i Ankare. Nezaustavljivo napredovanje savezni kih vojski sa zapada i istoka Europe prema granicama NDH natjeralo je vlasti NDH da odrede prioritete. Dr~avni organi NDH posvetili su sve svoje napore o uvanju postojanja vlastite dr~ave, a ishoenje meunarodnog priznanja od Turske, meu ostalim stvarima, palo je u drugi plan. `to se ti e Turske i njezina meunarodnog polo~aja, ona je, nakon ato je na Savezni koj konferenciji u Jalti 4.-11. velja e 1945. odlu eno da e sve dr~ave, koje do 1. o~ujka iste godine objave rat Njema koj, moi pristupiti Ujedinjenim Narodima, 23. velja e 1945. posve o ekivano objavila rat Njema koj. Zaklju ak Vlasti NDH pokuaavale su uz pomo muslimanskih predstavnika u svojim redovima od Turske ishoditi neki oblik priznanja NDH. U tom su naumu ra unali na simpatije turskih graana podrijetlom iz BIH, koji su u Tursku odselili za razdoblja austrougarske uprave. Turska je pak pokazivala trajno zanimanje za sudbinu bosansko-hercegova kih muslimana. Turska je diplomacija istodobno slala pozitivne signale hrvatskim diplomatima te je mo~ebitno priznanje NDH stavljala u kontekst svoga nastojanja da osigura sjevernu tursku granicu od prodora Sovjetskog Saveza na Balkan. Posrijedi je bio neformalni plan prema kojem je NDH trebala postati dio antisovjetskoga balkanskog bloka. Greaka koju je diplomacija NDH prigodom pokuaaja uspostave diplomatskih odnosa s Turskom inila bila je ta da su misije koje je MVP NDH slao u Tursku imale izrazit vjerski karakter jer su pokrenute pod pretpostavkom da turska osjea  tradicionalnu slabost prema bosansko-hercegova kim muslimanima. Mana takvog stava jest previd velikih politi kih promjena koje su se dogodile u Turskoj tijekom dvadesetih godina 20. stoljea: preobra~aj iz osmanskog sultanata u tursku republiku, iji je jedan od osnovnih principa bilo razdvajanje dr~avnih i vjerskih struktura vlasti. Dakle, pribli~avanje Turskoj temeljeno na tradicionalnim vjerskim vezama bio je pogreaan politi ki argument koji nije mogao donijeti nikakvu korist, ve upravo suprotno  odmoi u kontaktima. Izaslanici NDH pristupali su Turskoj kao da se joa uvijek radilo o Osmanskom Carstvu: isticali su meusobne duge povijesne veze i zajedni ku vjersku pripadnost Turaka i Boanjaka, dok je Turska u etrdesetim godinama 20. stoljea bila sekularna republika koja je sa zazorom gledala na svoju osmansku proalost. Izostanak uspjeha i nakon slanja pet misija u Tursku, nemogunost uspostave kontakta sa slu~benim turskim predstavnicima, protjerivanja pojedinih predstavnika i sli ni problemi hrvatskih misija odraz su nepokolebljiva turskog stava, ali ujedno i tadaanjeg stanja i mogunosti diplomacije NDH. `to se ti e turske strane, ona se ustru avala povui bilo koji potez koji bi se mogao protuma iti kao priznanje NDH i time kao napuatanje neutralnosti. U druga ijoj politi koj situaciji Turska bi mo~da bila postupila druga ije, s obzirom na povijesne kulturne i vjerske veze izmeu dviju dr~ava. Dok god je njema ka vojska napredovala na isto nom bojiatu, turski su diplomati iskazivali prijateljske osjeaje prema diplomatima NDH i njihovim ~eljama za uspostavom diplomatskih veza izmeu Turske i NDH. Kad se situacija promijenila i kad se Njema ka po ela povla iti, nestala je mogunost ikakva sporazuma izmeu Turske i NDH. Turska se po ela sve viae pribli~avati savezni kom taboru, prije svega prekidom diplomatskih odnosa s Njema kom, a zatim i objavom rata istoj. Nema podataka da je od druge polovine 1943. bilo novih misija iz NDH u Tursku, a hrvatska su se nastojanja svela na promid~beni rad u kojem je najvei poduhvat bilo izdavanje lista na turskom jeziku, namijenjenog bosansko-hercegova kim iseljenicima u Turskoj. Pokuaaji uspostave diplomatskih odnosa trajali su dokle god je trajala i nadmo sila Osovine na bojiatima. Savezni ke pobjede dovode i do sve ja eg usmjerenja turske politike prema suradnji s istima, a vodstvo NDH je iz istih razloga vjerojatno imalo manje volje da i dalje inzistira na meunarodnom priznanju. Kako je i vojnopoliti ki polo~aj NDH od 1943. postajao sve loaiji, potpuno se odustalo od spomenutih pokuaaja. Izvori i literatura Objavljeno gradivo KISI KOLANOVI, Nada (priredila), Poslanstvo NDH u Sofiji. Diplomatski izvjeataji 1941-1945., sv. 1 i 2, Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb, 2003. Knjige i lanci ADEMOVI, Fadil, Novinstvo i ustaaka propaganda u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj. `tampa i radio u Bosni i Hercegovini (1941-1945), Media centar  Nezavisna unija profesionalnih novinara BiH, Sarajevo, 2000. BLA}EKOVI, Milan,  In memoriam: prof. Stjepan Ratkovi , Hrvatska revija, 19/1969, br. 1-2, 150-152. BLA}EKOVI, Milan,  Pokuaaji Nezavisne Dr~ave Hrvatske da uspostavi diplomatske odnose s Turskom (1941-1943) , Hrvatska revija, 37/1987, br. 3, 583.-587. DERINGIL, Selim, Turkish Foreign Policy During the Second World War  An 'Active' Neutrality, Cambridge University Press, Cambridge, 1989. D}AJA, Sreko M, Bosna i Hercegovina u Austro-ugarskom razdoblju (1878-1919). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar  Zagreb, 2001. ESIH, Ivan, Turcizmi. Rje nik turskih, arapskih i perzijskih rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku i pu kom govoru s pregledom nove turske abecede i slovnice, vlastita naklada, Zagreb, 1942. FERTILIO, Luka,  Poslanici Nezavisne Dr~ave Hrvatske u Treem Reichu: Mile Budak , Hrvatska revija, 24/1974, br. 2, 143.-153. HAD}IJAHI, Muhamed,  Muslimanske rezolucije iz 1942. godine , 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine. Zbornik radova, Veselin Masleaa, Sarajevo, 1973, 275-281. HAKKI, Murat Metin,  Surviving the Pressure of the Superpowers: an Analysis of Turkish Neutrality During the Second World War , Journal of Military and strategic Studies, 8/2005, br. 2, 1-23. HASANBEGOVI, Zlatko, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Med~lis Islamske zajednice Zagreb  Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007. HASANBEGOVI, Zlatko,  O pokuaajima donoaenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj , asopis za suvremenu povijest, 33/2001, br. 1, 75.-90. Hrvatski biografski leksikon (gl. ur. Aleksandar Stip evi), sv. 2 i 3, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1989. Hrvatski leksikon (gl. ur. Antun Vuji), sv. 1 i 2, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996. Hrvatsko podrijetlo bosansko-hercegova kih muslimana  rasprave i lanci, (izbor i uvod: Petar `arac i Miljenko Primorac), Hrvatska hercegova ka zajednica Herceg-Stjepan, Zagreb, 1992. HUREM, Rasim,  Pokuaaj nekih graanskih muslimanskih politi ara da Bosnu i Hercegovinu izdvoje iz okvira Nezavisne Dr~ave Hrvatske , Godianjak Druatva istori ara Bosne i Hercegovine, 16/1965, 191-221. IDRIZOVI, Muris, Abdurezak Hifzi Bjelevac 1886-1972. }ivot i knji~evno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 1978. IVI EVI, Jozo, Iz novije hrvatske povijesti. Jugoslavenstvo, pravaai, HSS, ustaaki pokret, komunisti ki pokret, Hrvatsko proljee, Croatia rediviva, Hrvatska danas, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. JAHI, D~evad, Boanja ki narod i njegov jezik, Ljiljan, Sarajevo, 1999. JELI BUTI, Fikreta,  Bosna i Hercegovina u koncepciji stvaranja Nezavisne Dr~ave Hrvatske , 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1973, 43-49. JELI BUTI, Fikreta, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941-1945., Sveu iliana naklada Liber  `kolska knjiga, Zagreb, 1978. JONJI, Tomislav, Hrvatska vanjska politika 1939-1942., Libar, Zagreb, 2000. JONJI, Tomislav,  O pokuaaju osnivanja Hrvatskoga komiteta u `vicarskoj 1943. godine: diplomatska izvjeaa Senjanina Josipa Milkovia , Senjski zbornik, 38/2011, 217-332. JONJI, Tomislav,  Pitanje dr~avnosti Nezavisne Dr~ave Hrvatske , asopis za suvremenu povijest, 43/2011, br. 3, 667-698. JONJI, Tomislav,  Pitanje priznanja Nezavisne Dr~ave Hrvatske od `vicarske Konfederacije , asopis za suvremenu povijest, 31/1999, br. 2, 261-278. JUG, Damir, Oru~ane snage NDH. Sveukupni ustroj, Nova stvarnost  Hinus, Zagreb, 2004. KARIHMAN, Ferid, Hrvatsko-boanja ke teme, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 1996. KARIHMAN, Ferid,  Zaslu~ni i spomena vrijedni Hrvati-muslimani u godini 1986. , Hrvatska revija, 37/1987, br. 1, 108-114. KAYA, Fahri,  Zagrep te Trke yay1nlanan  Dou ve Bat1 dergisinin H1rvat-Trk ili_kilerinin geli_mesindeki abalar1 , Nimetullah Haf1z (haz1rlayan), Drdnc Uluslararas1 Gney-Dou Avrupa Trkolojisi Sempozyumu Bildirileri, Balkan Trkoloji Ara_t1rmalar1 Merkezi, Prizren, 2011. KISI KOLANOVI, Nada, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., `kolska knjiga, Zagreb, 2009. KISI KOLANOVI, Nada,  Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj , asopis za suvremenu povijest, 36/2004, br. 3, 901-938. KISI KOLANOVI, Nada,  Nezavisna Dr~ava Hrvatska, zemlje jugoisto ne Europe, Turska i Japan 1941.-1945. , Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova (ur. Sabrina P. Ramet), Zagreb, 2009, 193-214. KISI KOLANOVI, Nada, Zagreb  Sofija. Prijateljstvo po mjeri ratnog vremena 1941-1945., Hrvatski dr~avni arhiv  Dom i svijet, Zagreb, 2003. KLJAKOVI, Vojmir,  Pitanje savezni kog iskrcavanja na Balkanu (1939-1945) , Vojno-istorijski glasnik, 29/1978, br. 3, 7-25. KRIZMAN, Bogdan, Jugoslavenske vlade u izbjegliatvu 1941-1943. Dokumenti, Arhiv Jugoslavije  Globus, Zagreb, 1981. KRIZMAN, Bogdan, Ustaae i Trei Reich, sv. 2, Globus, Zagreb, 1983. LABUS, Alan, Politika i novine u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj, Plejada  Visoka akola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kr eli, Zagreb, 2011. LUKA , Duaan, Trei Rajh i zemlje jugoisto ne Evrope, sv. 1, 2 i 3, Vojnoizdava ki zavod, Beograd, 1987. NAMETAK, Alija, Sarajevski nekrologij, Nakladni zavod Globus  Boanja ki institut, Zagreb  Zrich, 1994. NIKOLI, Vinko,  Munir `ahinovi Ekremov (1900.-1945.) , Hrvatska revija, 5/1955, br. 4, 359. NOVAK, Bo~idar, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeu, Golden marketing  Tehni ka knjiga  Press data, Zagreb, 2005. NOVALI, Fahrudin,  Boanjaci  europski muslimani , Behar, 8/1998, br. 34, 9-12. Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (gl. ur. Josip `entija), sv. 5, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1979. OSMACCZYK, Edmund Jan, Encyclopedia of the United Nations and International Agreements, sv. 1, Routledge, New York, 2003. PAPEN, Franz von, Der Wahrheit eine Gasse, Paul List, Mnchen, 1952. PAVELI, Ante,  Govor na IX. sjednici HDS odr~anoj 28. velja e 1942. u Zagrebu , Brzopisni zapisnici prvog zasjedanja Hrvatskog dravnog sabora u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj godine 1942., Tisak Hrvatske dr~avne tiskare, Zagreb, 1942. PLEN A, Duaan, Meunarodni odnosi Jugoslavije u toku drugog svetskog rata, Institut druatvenih nauka  Odeljenje za istorijske nauke, Beograd, 1962. PLOETZ, Karl, Der grosse Ploetz  Auszug aus der Geschichte von den Anfngen bis zur Gegenwart, Ploetz Verlag, Freiburg  Wrzburg, 1991. RAI, Vlaho A., Saveznici i N.D.H. Dokumenti iz `vicarske, vlastita naklada, Buenos Aires, 1960. RISTOVI, Milan,  Pokuaaji Nezavisne Dr~ave Hrvatske da uspostavi diplomatske odnose s Turskom , Istorija 20. veka, asopis Instituta za savremenu istoriju, 1/1983, br. 1, 59-73. RU`INOVI, Nikola, Moja sjeanja na Hrvatsku, Meditor, Zagreb, 1996. Spremnost (Zagreb), br. 18, 28. VI. 1942. SULZBERGER, Cyrus Leo, Drugi svjetski rat, Mladost  Mladinska knjiga   Vuk Karad~i , Zagreb  Ljubljana  Beograd, 1971. `ABANOVI, Hazim, Gramatika turskog jezika s vje~benicom, itankom i rje nikom, H.A. Kujund~i, Sarajevo, 1944. `AHINOVI EKREMOV, Munir, Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave, Muslimanska svijest, Sarajevo, 1939. Tko je tko u NDH  Hrvatska 1941.-1945. (gl. ur. Darko Stupari), Minerva, Zagreb, 1997. WOODWARD, Llewellyn, British Foreign Policy in the Second World War, Her Majesty's Stationery Office, London, 1970. Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila kom ratu naroda Jugoslavije, tom 12, sv. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976. Novine Dou ve Bat1 (Zagreb), 1/1943, 2/1944. Novi list (Sarajevo), 1/1942. Osvit (Sarajevo), 1/1942. Sarajevski novi list (Sarajevo), 2/1942 Spremnost (Zagreb), 1/1942. Internet CONSULATE GENERAL OF THE REPUBLIC OF BULGARIA. ISTANBUL, TURKEY,  History. About the consulate ,  HYPERLINK "http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769" http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769 EMBASSY OF THE REPUBLIC OF BULGARIA. ANKARA, TURKEY,  History. About the embassy ,  HYPERLINK "http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729" http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729 GABELA, Elma,  Turkey's Bosniak communities uphold their heritage, traditions ,  HYPERLINK "http://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.html" http://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.html KIM KIMDIR?,  Nevzat Tandoan ,  HYPERLINK "http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692" http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692 SULEJMANPA`I, Mehmed,  Hrvati muslimani u ~ivotu Turske republike ,  HYPERLINK "http://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.html" http://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.html T.C. ZONGULDAK  HYPERLINK "http://www.gumulcinemuftulugu.eu/" MFTL,  Kurulu_undan bu yana grev yapan diyanet i_leri ba_kanlarimiz ,  HYPERLINK "http://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.html" http://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.html THE SACRED MILITARY CONSTANTINIAN ORDER OF SAINT GEORGE,  Religious Tolerance and Understanding. The Example of Bulgaria and the Story of Faithful Coexistence ,  HYPERLINK "http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdf" http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdf TRKIYE CUMHURIYETI SOFYA BYKEL0L00,  Bykelilik Tarihi ve nceki Bykelilerimiz ,  HYPERLINK "http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx" http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx U.S. DEPARTMENT OF STATE,  Allied Relations and Negotiations With Turkey ,  HYPERLINK "http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf" http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf VIKIPEDI,  0stanbul Byk_ehir Belediye Ba_kanlar1 listesi ,  HYPERLINK "http://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesi" http://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesi WIKIPEDIA,  Werner Fromm ,  HYPERLINK "http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_Fromm" http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_Fromm WIKIPEDIJA,  iro Truhelka ,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%86iro_Truhelka" http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%86iro_Truhelka  Tomislav JONJI,  Pitanje dr~avnosti Nezavisne Dr~ave Hrvatske , asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 43/2011, br. 3, 695.  Nada KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., `kolska knjiga, Zagreb, 2009, 19.  Spremnost (Zagreb), 1/1942, br. 1, 1.  Ante PAVELI,  Govor na IX. sjednici HDS odr~anoj 28. velja e 1942. u Zagrebu , Brzopisni zapisnici prvog zasjedanja Hrvatskog dravnog sabora u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj godine 1942., Tisak Hrvatske dr~avne tiskare, Zagreb, 1942, 161.   Poglavnik Hrvatima muslimanima , Novi list (Sarajevo), 1/1942, br. 8, 1.   Hrvatstvo naaih muslimana u svietlu neprijateljske promi be , Spremnost (Zagreb), br. 18, 7.  Poglavnik i muslimani , Osvit (Sarajevo), 1/1942, br. 3, 1. Fikreta JELI BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941-1945., Sveu iliana naklada Liber  `kolska knjiga, Zagreb, 1978, 140. Fikreta JELI BUTI,  Bosna i Hercegovina u koncepciji stvaranja Nezavisne Dr~ave Hrvatske , 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1973, 48.  Mehmed Alajbegovi (1906-1947), tajnik u MVP-u NDH (kolovoz 1941.  sije anj 1942), generalni konzul NDH u Mnchenu (sije anj 1942.  listopad 1943), ministar skrbi za postradale krajeve (listopad 1943.  svibanj 1944) i ministar vanjskih poslova NDH (svibanj 1944.  svibanj 1945), u svojem je elaboratu napisanom u zatvoru Udbe naveo da veza izmeu muslimana BiH i Turske nije gubila na intenzitetu ni tijekom sekularnih politi kih reformi u Turskoj u 20-im i 30-im godinama 20. stoljea. Te reforme, tvrdio je Alajbegovi, bosansko-hercegova ki muslimani  nisu odobravali , ali su s  neopisivim oduaevljenjem pozdravili dolazak Ismeta Inna u Sarajevo 1938. Bosansko-hercegova ki je knji~evnik Novak Simi u razgovoru s bugarskim diplomatom Petrom Lungovom 1942. izjavio da se muslimani BiH u velikom broju smatraju Turcima, da je BiH europski  fragment autohtone Azije i da su muslimani BiH mnogo viae povezani s Turskom i islamskim dr~avama nego s vlastitom dr~avom. I Simi spominje Innov posjet 1938. i navodi da ga je do ekalo viae od 200 000 muslimana, a itav grad je bio u islamskom znamenju i zelenoj boji. N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 387-388.  Tomislav JONJI,  Pitanje priznanja Nezavisne Dr~ave Hrvatske od `vicarske Konfederacije , asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 31/1999, br. 2, 262. Milan RISTOVI,  Pokuaaji Nezavisne Dr~ave Hrvatske da uspostavi diplomatske odnose s Turskom , Istorija 20. veka, asopis Instituta za savremenu istoriju, 1/1983, br. 1, 60, 72.  Selim DERINGIL, Turkish Foreign Policy During the Second World War  An 'Active' Neutrality, Cambridge University Press, Cambridge, 1989, 81.  Karl PLOETZ, Der grosse Ploetz  Auszug aus der Geschichte von den Anfngen bis zur Gegenwart, Ploetz Verlag, Freiburg  Wrzburg, 1991, 1542. Duaan LUKA , Trei Rajh i zemlje jugoisto ne Evrope, sv. 2, Vojnoizdava ki zavod, Beograd, 1982, 479.  Murat Metin HAKKI,  Surviving the Pressure of the Superpowers: an Analysis of Turkish Neutrality During the Second World War , Journal of Military and strategic Studies, 8/2005., br. 2, 4. Llewellyn WOODWARD, British Foreign Policy in the Second World War, Her Majesty's Stationery Office, London, 1970, 14.  Milan BLA}EKOVI,  Pokuaaji Nezavisne Dr~ave Hrvatske da uspostavi diplomatske odnose s Turskom (1941-1943) , Hrvatska revija, 37/1987, br. 3, 584. M. RISTOVI, 63-68.  Franz von PAPEN, Der Wahrheit eine Gasse, Paul List, Mnchen, 1952, 542.  S. DERINGIL, 176. U.S. DEPARTMENT OF STATE,  Allied Relations and Negotiations With Turkey ,  HYPERLINK "http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf" http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf.  Nada KISI KOLANOVI,  Nezavisna Dr~ava Hrvatska, zemlje jugoisto ne Europe, Turska i Japan 1941.-1945. , Nezavisna Dr~ava Hrvatska 1941.-1945. Zbornik radova (ur. Sabrina P. Ramet), Zagreb, 2009, 202.  M. RISTOVI, 59. `umenkovi je u izvjeataju upuenom Nin iu 10. studenoga 1941. naveo da je Saracolu u nekoliko navrata izjavio da je  Hitler dao uverenja Turskoj, da nema politi kih ni teritorijalnih pretenzija na Balkanu . Jugoslavenski je poslanik kod turskog vodstva primijetio  neobi nu tendenciju, da imaju izvesno, ma i minimalno, poverenje u ovakve izjave . Zaklju io je da su  izjave Hitlerove o tome kako Nema ka nema teritorijalnih ni politi kih ciljeva na Balkanu iz osnova neistinite i da je  nada izvesnih politi ara, da e u slu aju nema ke pobede postojati nezavisne balkanske dr~ave, potpuno neosnovana . Bogdan KRIZMAN, Jugoslavenske vlade u izbjegliatvu 1941-1943. Dokumenti, Arhiv Jugoslavije  Globus, Zagreb, 1981, 239-240.  Nada KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji. Diplomatski izvjeataji 1941-1945., sv. 1, Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb, 2003, 293.  M. BLA}EKOVI, 583.  F. JELI BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska, 106.  Tomislav JONJI, Hrvatska vanjska politika 1939-1942., Libar, Zagreb, 2000, 532.  Nada KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija. Prijateljstvo po mjeri ratnog vremena 1941-1945., Hrvatski dr~avni arhiv  Dom i svijet, Zagreb, 2003, 262.  N, KISI KOLANOVI,  Nezavisna Dr~ava Hrvatska, zemlje jugoisto ne Europe , 202-205.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, 126-134.  Edmund Jan OSMACCZYK, Encyclopedia of the United Nations and International Agreements, sv. 1, Routledge, New York, 2003, 104.  Tomislav JONJI,  O pokuaaju osnivanja Hrvatskoga komiteta u `vicarskoj 1943. godine: diplomatska izvjeaa Senjanina Josipa Milkovia , Senjski zbornik, 38/2011, 224-225.  M. RISTOVI, 66.  TRKIYE CUMHURIYETI SOFYA BYKEL0L00,  Bykelilik Tarihi ve nceki Bykelilerimiz ,  HYPERLINK "http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx" http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 214.  Cyrus Leo SULZBERGER, Drugi svjetski rat, Mladost  Mladinska knjiga   Vuk Karad~i , Zagreb  Ljubljana  Beograd, 1971, 249-250.  U.S. DEPARTMENT OF STATE,  Allied Relations and Negotiations With Turkey ,  HYPERLINK "http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf" http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf.  M. RISTOVI, 61.  D. LUKA , 122.  M. RISTOVI, 63-68.  Duaan PLEN A, Meunarodni odnosi Jugoslavije u toku drugog svjetskog rata, Institut druatvenih nauka  Odeljenje za istorijske nauke, Beograd, 1962, 46-47.  M. RISTOVI, 63-68.  T. JONJI, Hrvatska vanjska politika, 499.  M. RISTOVI, 61.  M. BLA}EKOVI, 584.  Tko je tko u NDH  Hrvatska 1941.-1945. (gl. ur. Darko Stupari), Minerva, Zagreb, 1997, 375. Alan LABUS, Politika i novine u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj, Plejada  Visoka akola za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Kr eli, Zagreb, 2011, 37.  Vinko NIKOLI,  Munir `ahinovi Ekremov (1900.-1945.) , Hrvatska revija, 5/1955, br. 4, 359.  Fadil ADEMOVI, Novinstvo i ustaaka propaganda u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj. `tampa i radio u Bosni i Hercegovini (1941-1945), Media centar  Nezavisna unija profesionalnih novinara BiH, Sarajevo, 2000, 136.  Sarajevski novi list (Sarajevo), 2/1942, br. 78, 3.  Mehmed Alajbegovi, tajnik u MVP-u NDH od kolovoza 1941. do sije nja 1942, u svojem je iskazu pred istra~iteljima Udbe 7. o~ujka 1947. izjavio da je MVP NDH imao tajni fond koji je slu~io za financiranje vanjskopoliti kih akcija NDH i za druge poslove. Novac iz tajnog fonda primio je meu ostalim i `ahinovi za svoj put u Tursku. Alajbegovi je izjavio da je `ahinovi iaao  privoljeti tursku vladu na priznanje NDH i uspostavu diplomatskih odnosa . Tko je tko u NDH, 4-5. Bogdan KRIZMAN, Ustaae i Trei Reich, sv. 2, Globus, Zagreb, 1983, 47-49.  M. RISTOVI, 62.  T. JONJI,  Pitanje priznanja Nezavisne Dr~ave Hrvatske , 269.  M. RISTOVI, 62.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 214-215.  Munir `AHINOVI EKREMOV, Turska  danas i sjutra. Prosjek kroz ~ivot jedne dr~ave, Muslimanska svijest, Sarajevo, 1939, 135-145.  Vlaho A. RAI, Saveznici i N.D.H. Dokumenti iz `vicarske, vlastita naklada, Buenos Aires, 1960, 9-13.  M. RISTOVI, 62-63.  ISTI, 64.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 215. M. `AHINOVI EKREMOV, 135-145.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 2, 126. `ahinovi je kao dobar promid~beni radnik u~ivao Poglavnikovo povjerenje, o emu svjedo i da je u Tursku bio poslan kao Paveliev osobni opunomoenik. Za svoje zasluge u promid~benom radu, a mo~da i zbog misije u Turskoj, Paveli je 7. travnja 1943. odredio da se `ahinovia primi u Poglavnikov tjelesni sdrug (dalje: PTS) nedjelatnog staliaa. PTS je bila elitna ustaaka vojna jedinica, a pripadnost istoj smatrala se velikom aau. N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 178. Damir JUG, Oru~ane snage NDH. Sveukupni ustroj, Nova stvarnost  Hinus, Zagreb, 2004, 236.  M. BLA}EKOVI, 585.  THE SACRED MILITARY CONSTANTINIAN ORDER OF SAINT GEORGE,  Religious Tolerance and Understanding. The Example of Bulgaria and the Story of Faithful Coexistence ,  HYPERLINK "http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdf" http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdf.  KIM KIMDIR?,  Nevzat Tandoan ,  HYPERLINK "http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692" http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692.  T.C. ZONGULDAK  HYPERLINK "http://www.gumulcinemuftulugu.eu/" MFTL,  Kurulu_undan bu yana grev yapan diyanet i_leri ba_kanlarimiz ,  HYPERLINK "http://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.html" http://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.html.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 1, 216.  M. BLA}EKOVI, 585. M. RISTOVI, 65.  Tko je tko u NDH, 285.  VIKIPEDI,  0stanbul Byk_ehir Belediye Ba_kanlar1 listesi ,  HYPERLINK "http://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesi" http://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesi.  M. RISTOVI, 65.  Zlatko HASANBEGOVI, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Med~lis Islamske zajednice Zagreb  Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, 272.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 1, 217.  V. A. RAI, 8-13.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 45.  M. RISTOVI, 67.  M. RISTOVI, 66.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 2, 123-124.  M. RISTOVI, 66-67.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 2, 124.  N. KISI KOLANOVI,  Nezavisna Dr~ava Hrvatska, zemlje jugoisto ne Europe , 205.  EMBASSY OF THE REPUBLIC OF BULGARIA. ANKARA, TURKEY,  History. About the embassy ,  HYPERLINK "http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729" http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729.  CONSULATE GENERAL OF THE REPUBLIC OF BULGARIA. ISTANBUL, TURKEY,  History. About the consulate ,  HYPERLINK "http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769" http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769.  M. RISTOVI, 67.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 2, 125.  Mosner se sastao i s Eminom Erimom, na elnikom filmskog odjela Glavnog ravnateljstva za tisak. Erim je takoer bio spreman preuzeti eventualne hrvatske filmove koji bi mu se poslali, ali izjavio je da bi mogao prikazivati samo one s meunarodnim sadr~ajem, jer tjedne politi ke preglede niej bilo dopuateno prikazivati. Mosner se susreo i s predstavnicima turskih nogometnih klubova Be_ikta_ i Fenerbahe jer je nastojao ugovoriti nogometne susrete hrvatskoga dr~avnog nogometnog prvaka Concordije s truskim klubovima u vrijeme bo~inih praznika te godine. Ti su predstavnici bili spremni prihvatiti gostovanje hrvatskoga kluba, ali su se bojali sukoba koje bi mo~da nastojali izazvati pripadnici srpski ~itelji Istanbula, kao ato su inili prigodom nogometnih susreta turskih i bugarskih klubova, pa bi zbog toga turska policija odbila dopustiti odr~avanje utakmica. Isto, sv. 2, 125-126.  Isto, sv. 2, 126.  M. RISTOVI, 67-68.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 1, 510.  Tko je tko u NDH, 393.  M. RISTOVI, 68.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 1, 750.  Isto, sv. 1, 751-752.  M. RISTOVI, 68.  ISTI, 68.  N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 388.  M. RISTOVI, 68-69. Zlatko HASANBEGOVI,  O pokuaajima donoaenja Ustava Islamske vjerske zajednice u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj , asopis za suvremenu povijest, Zagreb 33/2001, br. 1, 78.  Hakija Had~i , Hrvatski biografski leksikon (gl. ur. Aleksandar Stip evi), sv. 3, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1989, 382.  F. JELI BUTI, Ustaae i Nezavisna Dr~ava Hrvatska, 199.  Hakija Had~i , Tko je tko u NDH, 148. Nada KISI KOLANOVI,  Muslimanska inteligencija i islam u Nezavisnoj Dr~avi Hrvatskoj , asopis za suvremenu povijest, 36/2004, br. 3, 904.  Osvit (1942-1945), tjedni list, Sarajevo, Ulica emaluaa 3, vlasnik Hasan Had~iosmanovi, gl. i odg. urednik Kasim Had~i, tisak Bosanska poata, Josip Grgi. Osvit (Sarajevo), 1/1942, br. 1, 8. N. KISI KOLANOVI,  Muslimanska inteligencija , 904.  M. RISTOVI, 69.  Abdurezak Hifzi Bjelevac (1886-1972), bosanskohercegova ki musliman, srednju je akolu polazio u elitnom Galatasarajskom liceju u Istanbulu (1902-1906). Objavljivao je romane i pripovijetke tijekom 30-ih i 40-ih godina 20. stoljea i ureivao nekoliko listova u istom razdoblju. Radio je u Presbirou u Beogradu 1931. kao stru njak za turski jezik. Tijekom 30-ih godina 20. stoljea radio je kao ataae za tisak Kraljevine Jugoslavije u Istanbulu i Ankari, u Turskoj, gdje je suraivao s tamoanjim listovima Ulus, La Rpublique i Cumhuriyet.  Abdurezak Hifzi Bjelevac , Hrvatski biografski leksikon, 421.  Hifzi Abdurezak Bjelevac , Tko je tko u NDH, 38. Ferid KARIHMAN, Hrvatsko-boanja ke teme, Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 1996, 85.  Osvit (Sarajevo), 1/1942, br. 8, 1.  N. KISI KOLANOVI,  Muslimanska inteligencija , 905.  iro Truhelka , Hrvatski leksikon (gl. ur. Antun Vuji), sv. 2, Naklada Leksikon, Zagreb, 1997, 588.  Bo~idar NOVAK, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeu, Golden marketing  Tehni ka knjiga  Press data, Zagreb, 2005, 295.  Adem Sokolovi (1886-1958), profesor u Dr~avnoj srednjoj tehni koj akoli u Zagrebu, lan zagreba koga D~ematskog med~lisa (1937-1945) i Upravnog odbora Zaklade za izgradnju d~amije (1938-1945). Z. HASANBEGOVI, 252, 371.  Hakija Had~i (1883-1953), politi ar i diplomat. Od travnja do kolovoza 1941. Poglavnikov je povjerenik u Sarajevu za bosanske kotareve bivae Drinske banovine. Bio je jedan od najistaknutijih muslimanskih predstavnika u vladajuoj strukturi NDH. Od o~ujka 1942. do srpnja 1944. obnaaao je du~nost opunomoenog ministra i izvanrednog poslanika u MVP-u NDH. Od srpnja 1944. na du~nosti je poslanika NDH u Maarskoj. Za cijelo vrijeme NDH djelovao je kao publicist i objavio je brojne priloge u periodici, naro ito u tisku namijenjenom muslimanskom pu anstvu. Hrvatski biografski leksikon sv. 3, 382. Tko je tko u NDH, 148.  Salih Balji (1890-1968), politi ar i diplomat. Od kolovoza 1941. ~ivi u Zagrebu i predaje u Treoj muakoj realnoj gimnaziji do listopada 1942. Od studenoga 1942. do svibnja 1945. obnaaao je du~nost konzula NDH u Ljubljani. Objavljivao je priloge u raznim listovima. Tko je tko u NDH, 21. Alija NAMETAK, Sarajevski nekrologij, Nakladni zavod Globus  Boanja ki institut, Zagreb  Zrich, 1994, 140-141.  Kasim Guji (1906-1943), novinar i publicist. Prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata objavljivao je rasprave, lanke i putopise u svim va~nijim zagreba kim nakladama. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, 302. Z. HASANBEGOVI, 439.  Latif Mufti (1919-1945), novinar. Slu~bovao je tijekom 1941. i 1942. kao tajnik nekoliko ustaakih velikih ~upa, a od srpnja 1942. radio je u Hrvatskom dojavnom uredu Croatia kao prevoditelj vijesti s turskog jezika. U Turskoj je neko vrijeme boravio kao dopisnik. Tijekom 1942. i 1943. bio je predsjednik Hrvatskog akademskog kluba Musa azim ati, a u velja i 1943. postavljen je na du~nost analiti ara turskog tiska u odjelu za veze s inozemstvom Glavnog zapovjedniatva Ustaake mlade~i u Zagrebu. Z. HASANBEGOVI, 213-214, 390.  Hamdija Kreaevljakovi (1890-1959), povjesni ar. Prije i za vrijeme NDH predavao je u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Prou avao je povijest BiH i objavio brojne znanstvene radove o bosansko-hercegova koj proalosti. Suraivao je u mnogim listovima u vrijeme NDH. Tko je tko u NDH, 208.  Salih Ali (1906-1982), knji~evnik i novinar. Radio je kao korektor u listu Nova Hrvatska do 1942, a zatim kao novinar Hrvatskoga krugovala. Objavljivao je knji~evne i druge kulturne priloge u periodici NDH. Tko je tko u NDH, 6. Z. HASANBEGOVI, 439.  Vinko Nikoli (1912-1997), knji~evnik i publicist. Za vrijeme NDH predavao je u zagreba kim srednjim akolama i bavio se knji~evnim radom i publicisti kim radom, objavljujui u brojnim listovima. Tko je tko u NDH, 294-295.  Ivan Esih (1898-1966), knji~evnik i prevoditelj. Od travnja 1941. radio je u Ministarstvu prosvjete NDH na Odsjeku za knji~evnost i umjetnost Glavnog ravnateljstva za ope prosvjeivanje. Ureivao je list Prosvjetni ~ivot (1943/44), objavljivao priloge u periodici NDH i prevodio s brojnih jezika. Objavio je knjigu Turcizmi. Rje nik turskih, arapskih i perzijskih rije i u hrvatskom knji~evnom jeziku i pu kom govoru s pregledom nove turske abecede i slovnice (1942). Tko je tko u NDH, 110-111.  Vinko NIKOLI,  Munir `ahinovi Ekremov (1900.-1945.) , Hrvatska revija, 5/1955, br. 4, 359.  M. `AHINOVI EKREMOV, 160-162.  F. ADEMOVI, 136.  Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (gl. ur. Josip `entija), sv. 5, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1979, 625.  Fahrudin NOVALI,  Boanjaci  europski muslimani , Behar, 8/1998, br. 34, 11.  Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, sv. 5, 625.  D~evad JAHI, Boanja ki narod i njegov jezik, Ljiljan, Sarajevo 1999, 15.  Elma GABELA,  Turkey's Bosniak communities uphold their heritage, traditions ,  HYPERLINK "http://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.html" http://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.html.  Sreko M. D}AJA, Bosna i Hercegovina u Austro-ugarskom razdoblju (1878-1919). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar  Zagreb, 2001, 59.  N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 47.  Muris IDRIZOVI, Abdurezak Hifzi bjelevac 1886-1972. }ivot i knji~evno djelo, Svjetlost, Sarajevo, 1978, 171.  M. RISTOVI, 68-69.  ISTI, 70.  ISTI, 70-71.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 217.  Vojmir KLJAKOVI,  Pitanje savezni kog iskrcavanja na Balkanu (1939-1945) , Vojno-istorijski glasnik, 29/1978, br. 3, 7-25.  N. KISI KOLANOVI, Zagreb  Sofija, 217.  M. RISTOVI, 71.  ISTI, 63-64.  Tko je tko u NDH, 55.  Luka FERTILIO,  Poslanici Nezavisne Dr~ave Hrvatske u Treem Reichu: Mile Budak , Hrvatska revija, 24/1974, br. 2, 145.  Mehmed SULEJMANPA`I,  Hrvati muslimani u ~ivotu Turske republike ,  HYPERLINK "http://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.html" http://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.html.  L. FERTILIO, 146.  Milan BLA}EKOVI,  In memoriam: prof. Stjepan Ratkovi , Hrvatska revija, 19/1969, br. 1-2, 151.  B. KRIZMAN, Ustaae i Trei Reich, sv. 2, 291.  Rasim HUREM,  Pokuaaj nekih graanskih muslimanskih politi ara da Bosnu i Hercegovinu izdvoje iz okvira Nezavisne Dr~ave Hrvatske , Godianjak Druatva istori ara Bosne i Hercegovine, 16/1965, 202.  N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 337.  Tko je tko u NDH, 162.  N. KISI KOLANOVI, Muslimani i hrvatski nacionalizam, 337-339.  M. RISTOVI, 65-66. M. BLA}EKOVI, 585.  R. HUREM, 208.  Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila kom ratu naroda Jugoslavije, Vojnoistorijski institut, tom 12, sv. 2, Beograd, 1976, 164.  N. KISI KOLANOVI,  Muslimanska inteligencija , 908.  WIKIPEDIA,  Werner Fromm ,  HYPERLINK "http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_Fromm" http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_Fromm.  R. HUREM, 201-208. Muhamed HAD}IJAHI,  Muslimanske rezolucije iz 1942. godine , 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine. Zbornik radova, Veselin Masleaa, Sarajevo, 1973, 278.  Predstavnici operativnog sto~era njema ke borbene grupe Bader u poruci vodstvu talijanskih snaga na Balkanu preporu ivali su oprezniju politiku prema islamskom stanovniatvu Sarajeva prigodom planiranog ulaska talijanske vojske u grad, jer prenagljenim postupcima mogu izazvati atetne posljedice  ne samo za cjelokupnu njema ku politiku na Balkanu, nego i za njema ku politiku prema turskoj, jer izmeu muslimana Bosne, Turske i Male Azije postoje sna~ne veze . Njema ki su operativci smatrali da bi eventualni prelazak Turske na stranu Saveznika mogao izazvati  dalji porast nemira naro ito u predjelima naseljenim muslimanima . Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodila kom ratu naroda Jugoslavije, tom 12, sv. 2, 318, 1076.  M. RISTOVI, 71.  TRKIYE CUMHURIYETI SOFYA BYKEL0L00,  Bykelilik Tarihi ve nceki Bykelilerimiz ,  HYPERLINK "http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx" http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 1, 762.  D. LUKA , 502, 527. Nikola Ruainovi, kasniji poslanik NDH u Sofiji (travanj 1944. - rujan 1944), u svojim je memoarima napisao da je u o~ujku 1944. u Budimpeati posjetio Branka Benzona, tadaanjeg poslanika NDH u Maarskoj, koji mu je rekao da je Ba_ar ( Ima neko udno prvo ime. Nikako ga zapamtiti. ), trgovinski ataae pri turskom poslanstvu u Sofiji, sklon Hrvatima i Saveznicima i da mu se mo~e obratiti ako bude trebao kakvu uslugu u Sofiji. Benzon je izjavio da  Turci sanjaju o nekoj balkanskoj konfederaciji u kojoj bi oni igrali glavnu ulogu . Tko je tko u NDH, 34, 352. Nikola RU`INOVI, Moja sjeanja na Hrvatsku, Meditor, Zagreb, 1996, 181.  N. RU`INOVI, 183-184.  Jozo IVI EVI, Iz novije hrvatske povijesti. Jugoslavenstvo, pravaai, HSS, ustaaki pokret, komunisti ki pokret, Hrvatsko proljee, Croatia rediviva, Hrvatska danas, Matica hrvatska, Zagreb, 2008, 148.  D. PLEN A, 212, 219.  U.S. DEPARTMENT OF STATE,  Allied Relations and Negotiations With Turkey ,  HYPERLINK "http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf" http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf.  N. KISI KOLANOVI, Poslanstvo NDH u Sofiji, sv. 2, 643-645. U jednom njema kom izvjeataju o polo~aju u NDH u rujnu 1944. stoji da je prekid diplomatskih odnosa Turske i Njema ke djelovao jako nepovoljno na muslimane u BiH; bili su razo arani jer nije ostvarena autonomija BiH:  `iroke mase pola~u svoje nade u Ankaru i njeno prijateljstvo s Engleskom. Uvjerene su da e se Turska zalo~iti za njih i osigurati im povoljan polo~aj, bez obzira na to kojem bi dr~avnom sklopu pripala njihova domovina poslije rata. B. KRIZMAN, Ustaae i Trei Reich, sv. 2, 176.  U.S. DEPARTMENT OF STATE,  Allied Relations and Negotiations With Turkey ,  HYPERLINK "http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf" http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf.      PAGE \* MERGEFORMAT 15 ­ƭ<$b68fҵmYmmYm=6jh,h_r0JB*U\fHphq 'hw{0J5B*fHphq -h,h_r0J5B*fHphq 0jh_r0JB*U\fHphq /h_r0J5B*fHmHphq sH8h*h_r0J56B*fHmHphq sH0h*h_r0J56B*fHphq 'h_r0J5B*fHphq fv02<>X^~6J02ln¹{g{S{g{?{?S{'h Sx0J5B*fHphq 'hw{0J5B*fHphq 'h ~0J5B*fHphq -h,h&0J5B*fHphq h Sxh&0J5\hw0J5\h0J5\h Sx0J5\h=0J5\)hMv^h_rB*\fHphq 'h_r0J5B*fHphq 'h@;0J5B*fHphq ƿпBD~JR&fԺԦԦԺԊԺԦsss_XTXh^ w h,h&'h^ w0J5B*fHphq -h,hU"0J5B*fHphq 6jh,h&0JB*U\fHphq 'hw{0J5B*fHphq 3h,h&0J56B*]fHphq -h,h&0J5B*fHphq 'h Sx0J5B*fHphq  &024 .JLt*>Jd|:FJdfJLTVf26.Vtxzźź h,hU"h ~h Sxh,hw{hS:i h,h L_h L_h@;h,h^ w6] h,h^ wh^ wh,h&0J>*B*ph h,h&jh,h&U>z"0 $& >@$&.0rv0DH 8n~ ߾߾߾߾߾'h>0J5B*fHphq -h,h>0J5B*fHphq h< h,h>h>hojh,h&0JUhS:ih3p h ~hw{he h,h&jh,h&Uh,h&0J>*B*ph2 X6rXZRbnz|~l~w~w~w~wswh ~ h,h=h=jh,h>0JUh,h>6]h> h,h>6jh,h>0JB*U\fHphq 'h>0J5B*fHphq 'h<0J5B*fHphq -h,h>0J5B*fHphq *0h#2hBBONSU$dh`a$gd3c$dh`a$gdP) $dha$gdp $dha$gdN{$dh`a$gd";gd#$dh`a$gd_gd ~$dh`a$gd=$dh`a$gd>.0HNxz24 Vfldf     F    $ 8 0 2 4 6     jh_0JUh ~jh,h_0JU h,h_ hF_ h_hh_ h,h=jh,h=0JUDDT<>>®—oX-h,hp0J5B*fHphq 'hP)0J5B*fHphq 'hN0J5B*fHphq -h,h 20J5B*fHphq 'h";0J5B*fHphq -h,h]-0J5B*fHphq hi h,h";h";h6hm0J5\h6h]-0J5\>B,@~2"ԬԕjSj<<-h,h}90J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq -h,ha0J5B*fHphq 'h ~0J5B*fHphq -h,h0J5B*fHphq 'hN0J5B*fHphq 'h,0J5B*fHphq -h,hp0J5B*fHphq 'hw0J5B*fHphq 2"""""""""###### $F$ѽѽѽѩэv_F-0h,h!0J5B*]fHphq 0h,h6/0J5B*]fHphq -h,hQ0J5B*fHphq -h,h]-0J5B*fHphq 6jh,h0JB*U\fHphq 'h?:0J5B*fHphq 'hw0J5B*fHphq -h,hP40J5B*fHphq -h,ho&0J5B*fHphq F$T$$$$$$$%%%*%V%b%p%t%%%%%& &4&D&T&p&&& ()))))**F*J*T*j*v**** +$+2+r+,, --B-J-T-,.ʽʹh3 h,hk% h,huhN{h~_) h,hshzBhk%jh,h!0JU h,h!0h,h!0J5B*]fHphq *hzB0J5B*]fHphq 7,.4.8.P.R.......H0J0P1d111122233b3h33ƪkT-h,h6 0J5B*fHphq 'h( 0J5B*fHphq -h,hSi0J5B*fHphq 'hib0J5B*fHphq 6jh,huW0JB*U\fHphq -h,huW0J5B*fHphq hqV h,huWjh,hu0JUh3 h,h333333 44@4J4P4444444:5F5L5555שmVVV?V?-h,hk0J5B*fHphq -h,hpz0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq 'huV0J5B*fHphq -h,h6 0J5B*fHphq -h,hy"0J5B*fHphq 'ht0J5B*fHphq 'h.U0J5B*fHphq 555J6L6N6X6n6x666666667F77789999::;;;;<轩{轩{dd-h,h0J5B*fHphq -h,h6 0J5B*fHphq -h,hy"0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,hpz0J5B*fHphq -h,hc'=0J5B*fHphq <(<===">$>>>>>>>>?? ?dBfBѺѦ{Ѻ{Ѻ_K20jh00JB*U\fHphq 'h00J5B*fHphq 6jh,hc'=0JB*U\fHphq -h,h0J5B*fHphq 'h|0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq -h,h6 0J5B*fHphq -h,hc'=0J5B*fHphq -h,h +u0J5B*fHphq fBhBBBB8F:FxG|GGzH~H$I6IVIIũŕ~gPgajbxblcnccdϸ|xq h,hh'h0J5B*fHphq 'hD10J5B*fHphq 'h{S0J5B*fHphq -h,h{S0J5B*fHphq h h,hh(h/_ h,hhhPd h,hPdh3chvr,dddeBeFeHeVeZeneeeeXfZfhhh h|hh(j>j|kkkkPlƲƞƲƞslhQ-h,h0J5B*fHphq h h,hm'hvr0J5B*fHphq -h,h/_0J5B*fHphq 'h:0J5B*fHphq 'h/_0J5B*fHphq -h,h:0J5B*fHphq 'h0J5B*fHphq hh/_ h,hPlmmdn~nnnnnBoTo0p2pNpbp|pppppppp qq6q:q@qfqhqjqqqNrrrrrrss̵׵׵бббббб~wmwh,hrrY6] h,hrrYhhtHh,h6 h,h hhh h3ctH htHhhD1-h,h0J5B*fHphq h h,h'h0J5B*fHphq 'hD10J5B*fHphq (*q,q.q0q2q4q6q8q:qq@qhqjqqqqrrrrrt>u$ & Fda$gd3c$ & Fda$gd3cdgd3cgd#gd$dh`a$gdsssRtbtdtrtttuu"u>uRuuvv:vPvXvdvfvpvrvvv*w.wfwxwzwwwwwzx~xxxǸDZǪ䣙vav(hcQh_S0J6PJfHq h_S0JPJfHq %hcQh_S0JPJfHq h,h<6] h,h< h,hIy h,h%th,h^(6 h,hf h,h^( h,hJh,hS6 h,hS h,hT h,hrrY h,hI2# h,h&>urvwx6z2{~|}B,0b`RFnȏ & Fdgd3c$ & Fda$gd3cxxxxxxy6zFzzz{{${&{2{J{\{{&|p|v|x|z|~||}~}}}}}*~~~&2ƿundn]n h,hI2#h,h^6] h,h^h,h16] h,h1 h@h1 h@hTh@h@6]h@ h@h@ h,h%t h,hJh,h6 h,h h,hT h6]hh_S%hcQh_S0JPJfHq h_S0JPJfHq $24B"\nȀ̀ h*,"0Tʅ$L4~wowwwh,hNu6 h,hNu hh h6hh,hkYg6 h,hkYg h,hT h,h Kh,h K6 h1;h, h,6]h, h,]h_h,6h,hyN] h,hDfh,hyN6] h,hyN h,h^ h,hT)4ڈ0DFbxDPR\`̊Њފ *R֌".04DFlĺijĬxmh,h6(nHtH h,h6(h3^nHtHh,h3^nHtHh,h3^6]nHtHh3^h,hDf6 h,hDf h,h}-Gh,h/6] h,h/ h,ha9h,hr+6] h,hr+ h,hT h,hTh,he;6 h,he;%8Jbln̎,>lpƏȏ؏hĐƐ֐PR~x|žş}}}q}mf^fh,hu6 h,huhhT"Th6mHsHhT"ThmHsHhmHsH h,h%th,h4A6 h,h4A h,h h,hh,h6] h,h @ h,hT hZy6hZy h,h6(h,hDfnHtHh,h6(nHtHh,h6(6]nHtH$|֓lĔܔXZdxz*.|2bt"&^jlxzęζyuqlq hi6hihTh,hT6 h,hT h,h&h,hwD6 h,hwD h,h1Eh,hJuT6] h,hJuT h,h+ h,hDfh,hAU6] h,hAU h,h%th,hI6 h,hI h,hT h,hu h,h{e.*ܔzz.Ԝx0$pĨ@($ & Fda$gd3c z~ .J JԜFdx\hjx»ӴӴӰ򢚢򌂌{{tlth,hNu6 h,hNu h,hG h,h6] h,hIv> h,h&h,hT6] h,hT h,hT h,hi)TV̟,0RZ^ܠ$.HvzP $dprֳֺ~t~~~h,h_a6] h,h_ah,he6 h,he h,hO h,hh,h(+6] h,h(+ h,hT h,hL}hp0h,hR6] h,h- h,hR h h_Sh_S h_S6h h_S6 h,hNuha,Ƥfjޥ04XprBʧҧ >BT`bnpĨtɿɸɱ裑zsisssh,hb6] h,hb h,h =h,h =]h,h =6h,h]h,h6] h,h h,h$ h,h c h,h%th,hK(6] h,hK( h,hTh,h6] h,h h,hh,h6] h,h(XЪ@Dn~ܫ>@PjƬʬ &(­468:<FHJø~vokgcg_g_hh3ch4VhX h,hXh,hX6h,h cnHtHh,henHtHh,h(+6]nHtHh,h(+nHtHh,hTnHtHh,hibnHtH h,hibh,hib]h,hib6 h,heh,h1?-6 h,h1?- h,hT h6h#(68:HJԮX*Zdgd3c$ & Fda$gd3c $da$gd3c$ & Fda$gd3cJNbdxĮȮԮޮ0VXʭkf^WSW^KWGWG@<7 h?o6h?o h?o6]h,h,h,]hp4 h,h,h,h,6 h,6'h,0J5B*fHphq 'hp40J5B*fHphq 2h?o0J5B*]fHmHphq sH8h*h,0J5B*]fHmHphq sH8h*h,0J56B*fHmHphq sH0h*h,0J56B*fHphq Xjljlְذ&(*бұ<>02 ͻ~s~sjs~c h,h.6h,hD0Jjh,hDU h,hD h,hnh,h0Jjh,hU h,hh,h@0Jjh,h@U h,h@h,hnHtHh,hUnHtHhnHtHh,h@nHtH hp4hp4h=hp4 hp46"46ȸʸ(*<>DĹƹjlj:ƻƤyypydXQ h,h$bh,h$b0J5\h,hF0J5\h,hF0Jjh,hF0J#Uh,hF0J#h,hF5\jh,hFU h,hFh,h5]0J h,h5]jh,h5]U h,h h,h.60Jjh,h.6U h,h.6-h,h.60J5B*fHphq :<ּؼVXZ*, ""$ȸѸݨyrgrg^grh,ha70Jjh,ha7U h,ha7h,h!l0Jjh,h!lU h,h!lh,h`j0Jjh,h`jU h,h`jh,hAy0Jjh,hAy0J5U\h,hAy0Jh,hAy0J5\ h,hAyh,h$b0J h,h$bjh,h$bU$$bt^.$a$gd|K=$a$gd0gdfTM$a$gdd $7$8$H$a$gdfTM$a$gdz$a$gdo3$a$gd%gd2j$a$gd2j$a$gdPdgd^7dgd3c$&2 "$&DJ\źӭӦӞӗӗӗӐӁyhh-6 heh-h,h-6 h,h- hp4h-hp4h-6 huh- h-6h-nHtHh,h-nHtHh,h-6]nHtHh-jh-0JUh"h,hn0Jjh,hnU h,hn,.@X\ZLPbhFH&XZtz, Lbdf滴止hKD,h-nHtH hKD,h- h-6]hr+h-6] h,h-h,h-]h,h-6 h-] h-6h-jh-0JUhh-B*ph=VTv8 ":V   :\۹ۥۥxpeWph1h-6CJ]aJh-6CJ]aJh-CJaJhLh-CJaJ!jhLh-0JCJUaJ h,h-h'mh-6] h'mh-jh'mh-0JU h<h-jh-0JU h-6]hK(h-6]h-hKD,h-6]nHtHhKD,h-nHtHh-nHtH  \^rtvTr\^`dо☋zvvlvev^MBh<h-CJaJ!jh<h-0JCJUaJ h~wfh- h-6]jh-0JUh-h'mh-6] h'mh-jh'mh-0JUhLh-CJaJh-CJaJnHtHhN h-CJaJnHtH"hN h-6CJ]aJnHtH"hLh-6CJ]aJnHtHhLh-CJaJnHtHh1h-CJaJnHtHdh(*.0n:HZwk^WOWWh Ah-6 h Ah-jh Ah-0JUh Ah-6CJaJ5h Ah-0J5B*CJaJfHphq h Ah-CJaJ!jh Ah-0JCJUaJh1h-6]h-jh-0JUh<h-0JCJaJjh<h-CJUaJhh-CJaJh<h-CJaJh-CJaJR"@@l|$a$gdzAgdH $a$gdi$a$gd1L$a$gd#d$a$gd&A$a$gd_F$a$gd-$a$gds$a$gdwF$a$gdFmgdq$a$gd A$a$gd ADRTx(x  "$*@BDRZl迮|t|e`YY h-h- h-6hN h-CJaJnHtHh-CJaJhN h-CJaJhN h-6CJ]aJh Ph-6CJ]aJh Ph-CJaJ!jh Ph-0JCJUaJ hZTh- h-6]h,h-6] h,h-jh-0JUh-jh Ah-0JU h Ah-"lp@BhNTrvz|z|fhjln h,h- hih- h-]hih-] h-6]h&Yh-0Jjh-0J5U\ h-0Jh-0J5\h2h-0J5\ h2h- h-6 hDfh-jh-0JUh-h-6]h-0jlvx|~*,.XZrVZ:>딏 hTh-hgh- h-]hYh-6/h-0J5B*fHmHphq sH h'mh- h_ah- h,h- h-6]h`jh-0Jjh`jh-U h`jh-h-jh-0JU hbh-4,XZ:BH$a$gd;$a$gd4D$a$gd$a$gd}iU$a$gd~,$a$gd',$a$gdigd4,$a$gd4,$a$gde[gdFZ$a$gdFZ$a$gd=jLXZ\^,.<@PR`drx"<FzNRhrvx:<>@DV,Bh-nHtHhKD,h-nHtH hKD,h- hih-hih-6 hIdh- hrrYh- h,h- h-6]jh-0JU h!zDh- h-6h-?BDxHJjDFHT\^Lhz|4 X        $ & ( j ®®®®®{h$bh-0J5CJ\aJh$bh-CJaJ!jh$bh-0JCJUaJ h'mh-'h-0J5B*fHphq -h,h-0J5B*fHphq h-6hU- h-6]h1?-h-6h-jh-0JU0D\ $    Nt:b$a$gdv!O$a$gd 7$a$gd5w$a$gdJ6U$a$gdM$a$gd'$a$gd$a$gdFgd.6"gd5w$a$gd"$a$gd|h$a$gdb9$a$gd*$a$gdi _j  j l             L P R        :<NPTVX忻yyyohbYbhNh-0J# h-0J# h-5\hNh-5\jhNh-U hNh-hh-0Jjh-U h.6h-/h-0J5B*fHmHphq sHh-jh-0JUhF!h-0JCJaJjhF!h-CJUaJhF!h-CJaJhF!h-0J5CJ\aJ"x|~  8frtHJLNPtvxڽڽڳڬڑ h,h-hgh-6] hy33h-h%h-0Jjh%h-U h%h-hA!h-6] hgsh- h'mh- h-6jh-0JUh-hO{h-0Jjh-0J#U h-0J#hNh-0J#2:<`bdf  2`r &(vx24:<hln h@h-h/@h-0J h_ h-jh-Uhth-6 hth-hE"h-B*ph h-6] h\h-jh\h-0JUh*b`h-sHjh-0JU h-6h-8b&:`X""""#T#z##$a$gd*yNgdyN$a$gdd$a$gd5k$a$gd$a$gdjbgd$a$gdP$a$gd" U$a$gdMZT$a$gd-J$a$gd'$a$gdDV`bbrx2F,"4"F"V"X"Z"\"d"h"v"~""""""""""# #"#$#&#F#T#V#X#Z#^#r#z#|##hYh-6hLGh-6] h-6 h+5Eh- hU-6 hP'h-hU-hU-hU-6 h-6]hth-6 hth-h eh-B*ph hgsh-h-jh-0JU9########$$ $"$$$&$>$D$F$H$J$R$^$`$d$h$$$$$$$$$%&"&0&z&&&'J'V'X'p'r'v'z''''(((6(d(ûhhYh-6 h-6]hr+h-6] h-]h_h-6hyNh-6]h,h-6h h-6 h,h-h-^h-B*ph hgsh- hC6jh-0JU h-6h-hC5# $F$^$$p'P)D+j+81123r5R:|=T?CEGIlM*NlN$a$gdugd_r$a$gd_r$a$gdx;$a$gd&$a$gd3.gd#Td(r((")N)P)R)T)^)******++B+D+F+J+N+j+l+n+++,,,,,,`/h/l/泭~~~~e0h @h-0J56B*fHphq 'hs0J5B*fHphq 'h-0J5B*fHphq hIh- h-aJhtwh-aJh h,h-h,h-]h,h-6 h-6jh-0JUh- h6aJ haJhtwhaJ#l/t//////0Z0z0~0000001 1"181:1<1F1\1`1111111282v2222ѽѽzsjd] h-6] h-aJhtwh-aJ h,h-h,h-]h,h-6jh-0JUhuhh-6] hh-hYh-6h_h-6h-'h-0J5B*fHphq 0h @h-0J56B*fHphq *h-0J56B*fHphq $2222(3,3333334b4x4z444444444444<5>5B5Z5^5d5r5t5669 ::$:D:H:P:R:T:l<<<<<<ƲƲƲƲƲƲƲƲ h-6] h-rh- hh-hYh-6 h-]h_h-6 hh-'h-0J5B*fHphq -hwh-0J5B*fHphq hu h,huhC>h-6]jh-0JUh-2<f=z=|=~=> ???(?*?.?J?T?V?@@ABBCDCHCdC~CCCEEEEEEjFtFFFGrGGGGGGGGGGRIrIvI|IIII&KFKL̥ hNh- hih- hh-hh-6] h<h- hh-hYh-6 hoh- h-6] hKh- h-]h_h-6jh-0JU hKh-h-hu8L$M6MVMZMjMlMnMMM(N*N,N0NZNlNnNrNvNNNNNNNO8OJOOOOO"P,PPPVPXPZP\PPPPPPPQ QDQHQZQQQ"R$RSSͳ򬳟ͳjh-Uh+.h-6jh h-0JU h h-h h-6 hrrYh-hu h!zDh- h-6jh-0JU hehvh- hh-hYh-6h-h]1h-6]7lNNOXPPQS&UUVVVV:W6XXXXYY\\z]]gd=gd>$a$gd>$a$gd&$a$gdWla$a$gd_rgd_rSSSSSSSTTTTUU"U$U&U(U,U0URUVUUUUUUUU|dgd^7$a$gdPgd)V$a$gduVgd*C{{,|.|2|4|:|<|>|h"h['h3mHnHuh-jh-U5 01h:p}. A!"#$% }DyK _Toc366233081}DyK _Toc366233081}DyK _Toc366233082}DyK _Toc366233082}DyK _Toc366233083}DyK _Toc366233083}DyK _Toc366233084}DyK _Toc366233084}DyK _Toc366233085}DyK _Toc366233085}DyK _Toc366233086}DyK _Toc366233086}DyK _Toc366233087}DyK _Toc366233087}DyK _Toc366233088}DyK _Toc366233088}DyK _Toc366233089}DyK _Toc366233089}DyK _Toc366233090}DyK _Toc366233090}DyK _Toc366233091}DyK _Toc366233091}DyK _Toc366233092}DyK _Toc366233092}DyK _Toc366233093}DyK _Toc366233093}DyK _Toc366233094}DyK _Toc366233094}DyK _Toc366233095}DyK _Toc366233095}DyK _Toc366233096}DyK _Toc366233096^) p0000hH2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ TNormalCJ_HaJmHsHtH` $#Heading 1,Podnaslov$ & F @&35;B*KH PJ\aJ fHphq tHV "V !{ Heading 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$mHsH^ ^  Heading 3$<@&"5CJOJPJQJ\aJmHsHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 8O8 {apple-style-span*W`* {`Strong5\B^@B { Normal (Web)dd[$\$B!B {apple-converted-space4U`14 {0 Hyperlink >*ph.A. { mw-headline8Q8 {editsectionmoved>@b> P0 Footnote TextCJaJ<q< P0Footnote Text Char@&`@ P0Footnote ReferenceH*@ @ }Header  p# mHsHtH6/6 } Header CharCJaJ@ `@ }0Footer  p# mHsHtH6/6 }0 Footer CharCJaJdd Nu List Paragraph!$dxx^a$m$ PJaJtH ,o, 2 pagetitlesV/V  Heading 3 Char"5CJOJPJQJ\^JaJtH.X`.  @Emphasis6]F/F F!Heading 2 Char5CJ$\aJ$tHH`"H F! No Spacing"CJ_HaJmHsHtH&o1& Fstyle99/A #Heading 1 Char,Podnaslov Char.5;B*CJKH PJ\aJ mHphsHtHZ> Z &1QTitle%$@&a$"5CJKH\_HaJ mHsHtHN/aN %1Q Title Char"5CJKH\_HaJ mHsHtHt t ijp TOC Heading'$d@& 1B*CJKHOJPJQJ^JaJmH ph6_sH tH 4@4 jpTOC 1( f# dhPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] n4n2!" %&f((H*c-S../-26]79{;4<?TBB DEFFKLROPRS`TTrWZ\]^b$jinnpcqvw xhzC{tfTQ;۞cӰ³D"**4&lCI:~ #T%Z !"+,L239Z;D=4?ADG  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~K  b aP'zff<O`v*Wjy\o"z""#Z$%%%%%'8''(/([(n(((()d)***.+.../(/;/v/////61&2 3336@66X778:<<(=>?e@bABB4DDDDZEEE>FrGHNHHHHHIIIIIIyJKK;LkL1MoMMMMNNNNOPRRSTVV{WWhXZo[r[G  +++. ~&H,J!8+(.`5:<@CHKTPQBVZbks{bN*J:ZJ&6  $<tt$&.4>=*AtBD*FHN Wt[4ipmotT:fz >2"F$,.35<fBI\NVdPlsx24|JX:dlBj #d(l/2<LSV*]bDkq{>|      !"#$%&'()*+,-./012345679:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOPQRS?@ABCDFGHIJKLMNOPQSTUWYZ[\]_`abdefgijklmopqstvwxz{}~p Z"~U*q>u(b#lN](t>|8HERVX^chnruy|^vw Rnpqs0LOPRr"%&(Ht!\x{|~JfijlC_bce+./1Qjdq{Zdi :?]rrrsFsnss7tttu2uyuv{vvvv w]wwExxx0yryyy=zyzz1{{{{|:|x||G X%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕX%tĕ̕XXXXXXXXXXXXXXXXXXX $'.! V;}93####&$W$k$$$$<%%>&&"'))*~***FGoGJGKKN!OKOTSSSW)XeXZ0[l[r[XXXXXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ? _Toc366233081 _Toc366233082 _Toc366233083 _Toc366233084 _Toc366233085 _Toc366233086 _Toc366233087 _Toc366233088 _Toc366233089 _Toc366233090 _Toc366233091 _Toc366233092 _Toc366233093 _Toc366233094 _Toc366233095 _Toc3662330962HFMnjzLij j"\;ERH 3uFMozs ";ERH8>?E$$$$$$$$$$o%x%%%77?7@7H78#8;;:<=<k<n<o<u<<<<<<<?@CCFFFGOGUGGGIILJUJJJLLMM PP YYYYYY}[[\\9]?]b^j^^^^^_(_9_@___&`.`bb*b2bbbbbbce exkkkkknwn&o2oooooooqq q%q&q0qxqqqqss't*tttu&u)u0uuuuu vvvvvvvvvvxwwwwwwxxxxyyyyzzzz{{4|>|)~1~Y~_~ejkq(*jtKN;B#%'ɋҋ7>?Fȏ [^_dȕƘFIJO dlLOPW1=fmprs}ŠѠؠ٠EGHR(12:X_ߤAG[een~Ʃ$.X_&.'*+1HTLS*3AKU_uz 5;}@F7;?C|$/ ")+/1;@H ##(Xbry %>C GR5BYkA  _ h Ya,29CDS%.v     ] d m x !!!!%%%%&&'&'''(()))).,7,t,y,z,,,,,,p-y---O.U. ////00033343;3v4{4K5P56669<9D?J?T?^???TAYATTuTwTxTTrUyUzUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVWWXXEXLXnXsXtXyX|XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXY YYoYvYZZ[[[\\\\\]]^^2_7_aaaabbbbbcEcgccc7e9e;eBeFeKeGfQfg ggghhChMhhhJiOiiiWjcjdjfjgjjjrjyjzj}j~jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjkk$l,lOlXl\lflllllllllllllllllllllllllllllllTmZmmmmmmmmnInPnnnnnooVoYo[odooopp&p.pRp[peplpmpsptpvpwpzp{ppppppppppq)qOqYq>rErGrLrMrPrQrZrrrrssss sxs|ssssssssssssssstttt}vvvvvvvvvvvvvvvvvwwwwwwwwxxx xxxxxxx x!x$x%x*x+x-x.x6x7xBxx y yyyyy-yyyyyyyyyyyyyzzzzzzzzzz{{*|.||;~B~+3z-34:RZ_czƆdž͆ΆԆՆ؆ن߆  )7;DGHNOUX^gqruvyzه݇.349BKLOPXY[\_`kpxy{|ĈňΈψֈ#*-/23:=G"#+,0168<kn  BIHOaj4;<BMs`lmopsǑȑǒ˒ђҒɓ4]Y[ck Kdu{ ӜԜ  uݟRS`s|+2EGOTUXY`Ǧ%9=Yadn˩ΩթU[" *25?DGV رܱޱkp#'JLjtu}SXY_ϸոԹٹ&+EK !"*,6EK#9:S[fmsy%,>A`ijmnz{05EHgpqtu "#%&EH)*[\ry4:MRYr s 3!4! % %I*J*//223366r:s:@@GFHFuFvFMMMMSSsWtWZZ^^bb%j&jnnooxxizjzzzghKLstbc<>de԰հóij#%~JK    [\i"j"""++33[;\;;;AACCEEEEGGMMPPRRRRRRSSSS`TaTTT`UaUUUVVBWCWWWfXgX&Y'YYYoZpZZZ=[>[[[\\)]*]]]6^7^^^W_X___P`Q```^a_aaa b bbcdddddeeeeepfqfff(g)ggg'h(hhhhhcidiii?j@jjjjjkk|l}lmmgmhmnn_n`nnnoouovoooGpHpppBqEqKqMqsqtqqqqqqqqqqqrrospstt3u4u|v}vwwxxyyzz{z{{|||||(}+}}}}}~~~~X[47+.ad VY>A  Џӏ#&GJǑʑtw]`  "ӕ֕),"%TWĚǚHK˛Λ36ILUX#&9<nqѠ-0hkΣѣĤǤؤۤ*-il ĦǦ_קڧSVgj}ѫԫ"7:JMVY߭ϮҮɯ̯ܯ߯òƲPSѹԹ <?]`qtSVgj}BEnq"%mp14sv=@uxvy@CY\$';>BE "#%&EH:^MMnojzzLtij  j""EERRSSSaT:VV-XgX'eeeffi@j`nnpHpEqq|Wk u*]җUJVɞ$:ϣThkIJƴ:Qҹɻ Ѿ^rn x%<C "#%&EH  &t*t1t5t+L+LLLLLLLLLTMUM,NiNNNPPDqDq||?Umstyy}~$ϐϐ  uxz  Țʚ  >>@@CCƛƛΛכݛݛ&',,//79CCIILRY[{{}}ΜΜללۜ#$$')55oo13[[]dlozz~ϣϣңԣޣޣȤʤӤӤԤԤ٤٤ܤޤ ''**+c¦(hkmwwyy}}~˫˫ͫͫի׫8;=GGJJK~44>>FHhhjjrt~~wwz|@AADFQQTTZ<??HHIBC "#%&EH '~ 6 f#I6 TnR\RN@!"Іb`&t@=&uP";,P9!ThXi PTUwj-^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJQJ^Jo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJQJ^Jo(o P^P`OJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.)?^)`?o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h h^h`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`6hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(pp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`OJPJQJ^Jo(-t^t`OJQJ^Jo(hHoD^D`OJ QJ o(hH ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hHT^T`OJQJ^Jo(hHo$^$`OJ QJ o(hH^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(pp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o( P9!TTUw'~ XiI6 P";Rb`&6 !@=& K,                   (j        PB>jz!c>S+'73<_#MhDv1oLwgfd&KOXY,WdUv_Fv/&F* jX )@]FUW8-L SZa1x{~] 2 3p 6 @ I] ` s ) 7 H q w  1 )9 N  G : ( b. 93 xO pr q $o)H4:\@f`no E@3J  @EwFcs I\`jK(,<Sr*0+/4W5ew{{U%# 2E0q%{+]^tm ,Lo.U:YzZbGmwx|)/CQjw| @|AG}Q}> 24AF%Mm|3D{]mq rR  '>#Oh' ^ F R F_ | !! -!F!L!F%"|2">"E"IJ"U"3w"##s# #(#I2#C#}L#Z#,k#$` $`W$n$%)%Z%k%&o&-&~?&P&`&e&o&r"'$3'&7'??'P'['((I(Z(u(y(}(~(P)~_) **4$*8*!E*M*e*:+C+]+,',4,A,KD,gl,~,- -/-1?-$U-]-gh-uo--.-.3.H.c.{e.7/_Z/y/y/0p000%0j40k<0C0J0gR0[0wb0d0dn0~0R1122|2&2?_24p4-5?5!595Km5}5.656(76 d6g6$7.777zY7=d7d7"s7u7 8 8p28@8h88m8_9{9?9@9kK9/:T:d:e:=f:;e;9%;x;<l<=c'=w2=uE=|K=m=8>>C>RV>Iv>I?M?X?Tm?@ @-@9@X@ h@ A A`A 4AJIAhAdyAwByBzB*ChC3oCsCcDmD:DXDLUDoDwD!zD1E2E+5EBE`ECFGGG}-G"CGLGYdGT H}HHk7H!:HPHK]HBUI uIJJ J&J0JXKJYJqJ KyKIL]L,LACL#DL)yLM{ M"MfTM%ZMsMNRNeN*yNyNOyOOv!O,.OBO PWUPrQ1Qm_Qz`QcQ?_RR%S_S{STT T#TI/T5TOTMZTJuT U" UJ6UAUtXUXU}iUiUnUU3VA VV4V`VqVuVuW^ WW>WBWuWW$X )XtNXNX'qX6YUYrrYZD"ZFZ_qZ3L[=^[h[< \\t\|\^^-^3^i _)_/_\?_J_ L___eA`pU`gy`Maaga#a(a/a0a+7a_aWlaflamahvabb$bJbjb c3cc,cDcDcHc/OcYclcwcyc#dAdIdWdndee/e e e8e,=eBde fY2fDf~wfg,NgVgkYgYgmg|hh2hjhiiS:iViI"j2jObj`djujk5kkkMlNlnPlglmD m!-m8m^Jm[mgmvm m}nn"nUAnpn[ oToo-o3oPo-_ooqo)pp#p"ppq qrLr_rvrJsLsUsxssEtt%t%t|Pt.(b9TGMa7FdYN{h ^&Akx\*MGLl.)C7emuy "#78G~HXi[a: '72RXv[}lm;&[E]{x %-PH.1'03NWM^__j=(Z}-!a9io);Agg1}1y#h&8DWstEIlWfm6z(#/:MA[h-J%,6DVuy"9tR5]esE?^48G= ADR;a|-j]spz/9?:@;O\  ,b5_sy46(*D1>V?K#W[9`Nd ";t&21LVahA5g=wD 6qBZTU}sr4?o1;Me[]u2T<YY_{bzx}&FGJe*w'.,,`y'-2Zx|* 7ANUZ&I^HMUeFmg12DBstw<)[.DgctU<WLWNuBAEQ uJJg!^(ZPVr`yw=10=MNyiz&nW !BOFS`j F1`8ijmO_px";Zx_7F ;@ Q.ftU-G;Z]_;v6@=^a`gp$->W_SiH @ +(Ah0bez^"-c0x$yI|?!<Y>f5]Js~y11+(8(@nm5w97Zjut*f9D2Pg_mu}CM)Vl U &_ =dqXRY=cstIDPnVl{N}!X$ ^7=@(@BZK@P[i!lp#FV`X"Z jBFo\7Hk` vL~}q`S7<BxMX[hw|][ +4fu+(S13E5T&AC|DTFJo1P2Y!l=h.XmR}R 44DDEs"*1zAF3dgIy, H]ruu=11bd&0; ,+ghAtxilmZ)HKKakl!eViB* Ka >@OT0UbW<-Y4B9$ ##+D O|O@iu FBPddfi su{}kK$r+znt~ B-YZ`D++:< 6<tAPr).#4yr 6//b@:I^sM{ -[Cqv'(+B4:Y`00]xiocV.ljQ/s2}9A=N [__ 1S:^yY&(+1QUW^bd}OPP%Z]sL[||@*t*t@}*t*t !$'(+,E.E/E1E6E7E8E:EAEBEDEEEFEGEHEKELEMENEOEPEQEREUEVEWEZE\E^E_EeEfEjEkElEnEoEpEqErEtEvEwE|EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE(GXX@XXXXXXXXX X(X*X,X.X4X6X8X:X<X>XBXDXJXPXVXXX^X@XbXdXhXrXtXvXzXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX XXXXX6X8X@XBXFXHXPXXX^XjXnXpXXXXXXXXXUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @CalibriU MinionPro-ItMS Mincho_MinionPro-RegularMS Mincho;SimSun[SO7K@Cambria?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"q,-Vz8C+vF+X!x24{( 3qHP ?{2! xxBJELEVAC, Abdurezak Hifzijanja Vlasic Zg8         Oh+'0p   , 8 DPX`hBJELEVAC, Abdurezak HifzijanjaNormal Vlasic Zg21Microsoft Office Word@\ @g@<+8C՜.+,D՜.+,|8 hp|  dd{ BJELEVAC, Abdurezak HifziBJELEVAC, Abdurezak Hifzi TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSA@220http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%86iro_TruhelkaN>*http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_Fromm\khttp://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesivM<http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf9`4http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspx-@http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdf Ehttp://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.htmlF"http://www.gumulcinemuftulugu.eu/IGzhttp://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.htmlU~1http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692^ {ihttp://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.htmlm+x(http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729j#u(http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769]rehttp://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info]oehttp://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info]lehttp://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info]iehttp://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info]fehttp://www.facebook.com/pages/An%C4%B1l-%C3%A7e%C3%A7en-T%C3%BCrk-Devletleri/117851841559033?sk=info-YcRhttp://en.wikipedia.org/w/index.php?title=L%C3%BCtfi_Kirdar&action=edit&redlink=16\_Toc3662330966V_Toc3662330956P_Toc3662330946J_Toc3662330936D_Toc3662330926>_Toc36623309168_Toc36623309062_Toc3662330896,_Toc3662330886&_Toc3662330876 _Toc3662330866_Toc3662330856_Toc3662330846_Toc3662330836_Toc3662330826_Toc366233081vM-<http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdfvM*<http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf9`'4http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspxN>$*http://de.wikipedia.org/wiki/Werner_FrommIG!zhttp://ustaskipokret.com/world-mainmenu-26/poviest-pokreta-mainmenu-36/293-hrvati-muslimani-u-ivotu-turske-republike.html^ ihttp://www.todayszaman.com/news-246225-turkeys-bosniak-communities-uphold-their-heritage-traditions.htmlj#(http://www.mfa.bg/en/90/pages/view/2769m+(http://www.mfa.bg/en/67/pages/view/1729\khttp://tr.wikipedia.org/wiki/%C4%B0stanbul_B%C3%BCy%C3%BCk%C5%9Fehir_Belediye_Ba%C5%9Fkanlar%C4%B1_listesi Ehttp://www.zonguldakmuftulugu.gov.tr/muftulugumuz_baskanlar_ifr.htmlF"http://www.gumulcinemuftulugu.eu/U 1http://www.kimkimdir.gen.tr/kimkimdir.php?id=692- @http://www.constantinian.org.uk/download/ReligiousTolerance.pdfvM<http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf9`4http://sofya.be.mfa.gov.tr/MissionChiefHistory.aspxvM<http://www.state.gov/www/regions/eur/rpt_9806_ng_turkey.pdf  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~  Root Entry FPJ <Data 1TableWordDocument 7SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8!MsoDataStore<p<5OLEGBDYPEC0N==2<p<Item  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q