Naslov
Povijesni razlozi terminoloških promjena u novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu
(Historical Reasons for the Terminological Changes in the New Croatian Penal Legislation)

Autori
Miletić, Josip

Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 1 (2005); 77-88

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
pravo; kazneno zakonodavstvo; kaznenopravno nazivlje; terminološke promjene
(law; penal legislation; penal terminology; terminological changes)

Sažetak
U radu se analiziraju povijesni razlozi terminoloških promjena te provedene terminološke promjene u novom hrvatskom kaznenom zakonodavstvu. Novo hrvatsko kazneno zakonodavstvo, to jest kazneno zakonodavstvo nakon prvih višestranačkih izbora znatno se razlikuje od onoga u prijašnjem razdoblju. Promijenjeno je više stotina pravnih naziva. Novo kaznenopravno nazivlje i nazivlje iz jugoslavenskog razdoblja uspoređeno je s hrvatskim kaznenopravnim nazivljem prije 1929. godine, odnosno prije unifikacije nazivlja u Jugoslaviji, pri čemu su pravni nazivi iz monarhističkoga i socijalističkoga jugoslavenskog razdoblja odvojeno predočeni u tablici. Uspoređujući i analizirajući nazive u četirima razmatranim razdobljima, zaključeno je sljedeće: - Velik je broj naziva novoga hrvatskoga kaznenog zakonodavstva potvrđen u hrvatskim kaznenim zakonima prije 1929. - Mnogobrojne tuđice koje su zamijenjene u novom kaznenom zakonodavstvu domaćom riječi ušle su u nazivlje hrvatskoga kaznenog zakonodavstva tek pod srpskim utjecajem nakon 1929. (abolicija, moral, kancelarija, teritorij). Prije toga su u hrvatskim kaznenim zakonima u uporabi bile domaće riječi (oprost, ćudorednost, ured, područje). - Ako je u hrvatskome kaznenom zakonodavstvu prije 1929. za isti pojam postojalo više naziva, nakon 1929. preferiran je onaj naziv koji je imao i srpski pravni jezik (nevin, porodica, učinitelj, upotreba, zakletva, zloupotreba itd.), a oni kojih u srpskom jeziku nije bilo sustavno su potiskivani (nedužan, obitelj, počinitelj, uporaba, poraba, prisega, zloporaba). - U socijalističkom podrazdoblju preuzeti su srpski pravni nazivi iz monarhističkog podrazdoblja (drugostepeni sud, saslušana lica, krivična odgovornost, umišljaj, uviđaj, potčinjenost, prinuda itd.). - U novome hrvatskome kaznenom zakonodavstvu prvenstvo se daje potiskivanoj hrvatskoj riječi (nedužan, obitelj, počinitelj, počinjenje, prisega, uporaba, zlouporaba itd.). - Nazivlje hrvatskoga kaznenog zakonodavstva usavršava se na vlastiti način i kritički se odnosi prema tradiciji. Analizama je stručnog časopisa Naša zakonitost i Poslovnika Skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije potvrđeno da je izvršeno političko nasilje nad hrvatskim pravnim nazivljem u doba dviju Jugoslavija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA