Naslov
Sraz estetskoga i političkoga u tekstovima Heinera Müllera i Thomasa Brascha
(Collisions of Aesthetics and Politics in the Works of Heiner Müller and Thomas Brasch)

Autori
Hartmann, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2012

Stranica
202

Mentor
Obad, Vlado

Ključne riječi
kulturno disidentstvo; ideologija; polje književne proizvodnje; liminalnost; DDR; socijalizam; socijalistički realizam; estetika; kulturna politika
(cultural dissidence; ideology; field of cultural production; liminality; GDR; socialism; socialist realism; aesthetics; cultural politics)

Sažetak
Cilj istraživanja i rezultirajućeg doktorskog rada jest određivanje dijela književnog opusa Heinera Müllera i Thomasa Brascha prema konceptu kulturnog disidentstva. U nastojanju da se značenje klasičnog političkog disidentstva, tipičnog za zemlje bivšeg europskog Istočnog bloka, modificira i proširi na domenu umjetničkog izričaja, u radu se konstruira pojam kulturnog disidentstva koje se temelji na estetskom, a ne političkom otporu različitim ideologijama. Koristeći metodologiju sociologije književnosti, proučeno je na koji se način u tekstovima Müllera i Brascha očituju njihova ideološka uvjerenja, te kako se u tim djelima reflektira odnos književne produkcije i kulturne politike, i to prvenstveno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, a dijelom i u Zapadnoj Njemačkoj do 1989. Uzimajući za podlogu teorijsku literaturu u kojoj se propituje odnos ideologije (politike) i umjetnosti (Eagleton, Horkheimer i Adorno, Marcuse, Bourdieu, Rancière), iščitani su radovi ove dvojice književnika u potrazi za tekstualnim signalima ideološke i društvene kritike. Zaključeno je da se kod obojice mogu detektirati elementi relevantni za kulturnu disenciju: kod Müllera kritika "novog čovjeka" kao jedne od središnjih sintagmi socijalističke antropologije, te svjesno kršenje postulata istočnonjemačke estetske dogme, a kod Brascha opredjeljenje za egzistencijalno i književno stanje liminalnosti i poziciju kritičkog društvenog i kulturnog autsajdera. Obojica se u svom književnom radu pozicioniraju u domenu autonomnog (heretičkog) pola polja književne proizvodnje, te estetskim sredstvima artikuliraju otpor strukturama javnog poretka, kreirajući estetski prostor van granica kanona i normi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA