Naslov
Utjecaj dušične gnojidbe na intenzitet fotosinteze modernih i starih sorata ozime pšenice
(The effect of nitrogen ferilization on the intensity of photosynthesis of modern and old varieties of winter wheat)

Autori
Baček, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.09

Godina
2013

Stranica
40

Mentor
Horvat, Tea

Ključne riječi
ozima pšenica; moderne i stare sorte; dušična gnojidba; intenzitet fotosinteze; indeks sadržaja klorofila; lisna površina
(winter wheat; modern and old varieties; nitrogen fertilization; intensity of photosynthesis; chlorophyll content index; leaf area)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi da li postoje razlike u intenzitetu fotosinteze kod modernih i starih sorata ozime pšenice i da li su te reakcije sorata ovisne o gnojidbi dušikom. Poljsko istraživanje provedeno je u vegetacijskoj sezoni 2011/2012. Pokus s dvije moderne sorte (Zlatna dolina i Srpanjka) i dvije stare sorte (Osječka šišulja-U1 i Libelulla) kao glavnim faktorom te dušičnom gnojidbom (N1-ekstenzivna i N2-intenzivna) kao podfaktorom, postavljen je na pokušalištu Maksimir Agronomskog fakulteta po strip plot shemi u pet ponavljanja. Podfaktor dušična gnojidba bila je ekstenzivna (jedna proljetna prihrana s 100 kg KAN ha-1) i intenzivna (dvije proljetne prihrane s 200+200 kg KAN ha-1). Mjerenje intenziteta fotosinteze i indeksa sadržaja klorofila u cvatnji i mliječnoj zriobi provedeno je na listu zastavice. U fenofazi cvatnje napravljeno je skeniranje površine zastavice, a na početku mliječne zriobe skeniranje površine zelenih listova. Intenzitet fotosinteze, indeks sadržaja klorofila i lisna površina u cvatnji i mliječnoj zriobi bili su značajno veći pri intenzivnoj dušičnoj gnojidbi. Značajno najveći intenzitet fotosinteze u cvatnji ostvarile su Srpanjka i Libelulla, a u mliječnoj zriobi Srpanjka i Zlatna dolina. Kod primjene intenzivne dušične gnojidbe značajno najveći indeks sadržaja klorofila u cvatnji utvrđen je kod Libelulle. Kod primjene ekstenzivne dušične gnojidbe značajno najmanji indeks sadržaja klorofila u cvatnji utvrđen je kod Srpanjke. U mliječnoj zriobi Libellula je ostvarila značajno najveći indeks sadržaja klorofila. U cvatnji najveća površina lista zastavice utvrđena je kod Zlatne doline, dok je značajno najmanja površina lista zastavice utvrđena kod Srpanjke. U mliječnoj zriobi Osječka šišulja ostvarila je značajno najveću površinu zelenih listova, a Srpanjka značajno najmanju površinu zelenih listova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA