Naslov
Vrt i duša u Marulićevoj Suzani: od deskripcije do alegorije
(Garden and Soul in Marulić's Suzana: From Description to Allegory)

Autori
Pšihistal, Ružica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Sanjari i znanstvenici: Zbornik radova u čast Branke Brlenić-Vujić

Urednik/ci
Liović, Marica

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2013

Raspon stranica
367-387

ISBN
978-953-314-054-3

Ključne riječi
Marulić, Suzana, ekfraza, alegorija, vrt, duša, florealne metafore
(Marulić, Suzana, ekphrasis, allegory, garden, soul, floral (plant) metaphors)

Sažetak
Opis vrta u Marulićevoj Suzani, kao razvijena ekfraza neovisna od predloška, ima naglašenu estetsku vrijednost, čime se dodatno ovjerava visoki estetski status Marulićeva epilija. Čisti estetski doživljaj ljepote otvoren svim petorim čulima, neopterećen moralno-didaktičkim dodatcima, ne zatvara ipak horizont alegorijskome čitanju, koje u ovome radu provodimo potankom retoričkom raščlambom deskriptivnoga plana ekfraze i odnosa između opisa vrta i «pravedne duše« kao susljednih tematskih jezgri. Veza između Jojakimova vrta i „pravedne duše“, ostvarena figurom retoričkoga pitanja u tekstu («Ako je slava taj žardina takova, /Pravdene duše kaj jest, ali kakova?» 139-140), u rubnoj bilješci izvan teksta («Duša pravdena prilična je vartlu Joakinovu.»), kao i u nizu florealnih metafora rasutih u tekstu, upućuje na implicitnu alegorijsku postavu ekfraze koja ne narušava njezin estetski plan. Raznovrsnost i bogatstvo deskriptivnih detalja tog „zemaljskoga raja“ opire se mogućnosti njegova svođenja na mimetički prikaz splitskoga vrta, kao i na eksplicitnu moralnu alegoriju, ali se iz obzora Marulićeve poetike opravdano upitati je li Jojakimov vrt, prema svojem mjestu i ulozi u epiliju, imao višu svrhu od ornamentalne.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA