Naslov
Prigodnice fra Grge Martića biskupu Strossmayeru : pogled u usmenoknjiževnu retoriku
(Occasional Poems by Friar Grgo Martić to Bishop Strossmayer : An Insight into the Rhetoric of Oral Poetry)

Autori
Pšihistal, Ružica

Izvornik
Umjetnost riječi (0503-1583) 51 (2007), 1/2; 41-77

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prigodnice ; usmeno pjesništvo ; retorika ; fra Grgo Martić ; biskup Strossmayer
(occasional poems ; oral poetry ; rhetoric ; friar Grgo Martić ; bishop Strossmayer)

Sažetak
Broj prigodnica posvećenih biskupu Strossmayeru premašuje sva očekivanja: kada bismo ih usustavili prema kronologijskim ili tematskim odrednicama, mogli bismo sačiniti pjesničku povjesnicu Strossmayerova života. No, čak i ako izbjegnemo ovako ambiciozan pothvat te predmet istraživanja svedemo na ograničen i raspoloživ korpus prigodnica samo jednoga autora pred nama je materijal dostatan znanstvene raščlambe. Ako se pak odlučimo za fra Grgu Martića (1822. – 1905.), u istraživanje smo uključili Strosmayerova "prigodničara" par excellence, jer nema među svim onim brojnim pjesnicima i "stihotvorcima" niti jednoga koji je ispjevao veći broj prigodnica nego što je to učinio ovaj učeni franjevac: "hrvatski Homer", kako ga je prozvao V. Jagić. Kada je riječ o pjesničkim tekstovima-prigodnicama temeljne su smjernice istraživanja unaprijed zadane neovisno o tomu tko ih je i s kakvom nakanom ispjevao. Literarnost se ovih pjesničkih tekstova ne može tražiti u autonomnoj autorskoj inventivnosti na sadržajnome planu nego na izričajno-stilskoj razini pjesničkoga diskursa, a determinirajuće čimbenike sukladno tomu nećemo naći u estetičkim ili poetičkim traktatima nego u retoričkim kodovima propisanim unutar triju retoričkih polja: teorije argumentacije, teorije kompozicije i teorije elokucije. Kao sveobuhvatna komunikacijska gramatika, retorika propisuje i selekcijska i kombinacijska pravila pri nastanku pjesama-prigodnica kako na razini odabira tematsko-motivskih jedinica tako i na razini dispozicije građe i površinskoj stilskoj razini. Stoga se i raščlamba Martićevih prigodnica kretala slijedom ovih triju razina, dok je kategorija usmenosti kao dominantna sastavnica Martićeva pjesničkoga diskursa istraživanje usmjerila prema pragmatičkom kontekstu koji je podjednako odgovoran za njihov nastanak, kao i za njihov – po svemu sudeći – jednokratan "književni" uspjeh.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost

POVEZANOST RADA