Pregled bibliografske jedinice broj: 645476
Depresivnost kod mlađih i srednjih adolescenata – provjera modela beznadnosti.
Depresivnost kod mlađih i srednjih adolescenata – provjera modela beznadnosti. // Ljudski potencijali kroz životni vijek : knjiga sažetaka / Jelčić, Jasminka ; Lopižić, Josip ; Lugović, Gina ; Sušanj, Zoran (ur.).
Šibenik: Hrvatsko psihološko društvo, Društvo psihologa Šibenik, 2006. str. 41-42 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 645476 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Depresivnost kod mlađih i srednjih adolescenata – provjera modela beznadnosti.
(Depression in young and middle adolescents - test of hopelessness model)
Autori
Kurtović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Ljudski potencijali kroz životni vijek : knjiga sažetaka
/ Jelčić, Jasminka ; Lopižić, Josip ; Lugović, Gina ; Sušanj, Zoran - Šibenik : Hrvatsko psihološko društvo, Društvo psihologa Šibenik, 2006, 41-42
Skup
14. godišnja konferencija hrvatskih psihologa
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 25.10.2006. - 28.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
adolescenti; depresivnost; atribucije; beznadnost
(adolescents; depression; attributions; hopelessness)
Sažetak
Kognitivni modeli pretpostavljaju ključnu ulogu negativnog mišljenja u nastanku depresivnih poremećaja, pri čemu se poseban značaj daje ulozi perceptivnih i atribucijskih stilova, te sustavu vjerovanja. Istraživanja su pokazala da iskrivljene interpretacije trenutnih okolnosti, te stavovi i sheme koje leže u njihovoj osnovi, značajno doprinose razvoju depresivnih simptoma. Teorija beznadnosti je noviji kognitivni model koji objašnjava nastanak depresije, na način da opisuje kognitivne stilove, koji igraju ulogu u etiologiji depresivnosti. Teorija ide korak dalje, te također pretpostavlja da su atribucijski uzorci i njihova interakcija sa stresom bolje povezani sa specifičnim sklopom simptoma – depresija beznadnosti, nego sa generalnim simptomima depresije. Ovim radom nastojalo se provjeriti postavke teorije beznadnosti, te dobne i spolne efekte na uzorku mlađih i srednjih adolescenata. Sudionici su bili 419 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole, te prvih, drugih i trećih razreda srednje škole. Pretpostavka je da će internalne, stabilne i globalne atribucije neuspjeha biti pozitivno povezane s depresivnim simptomima, ali da će bolje predviđati simptome depresije beznadnosti, nego opće simptome depresivnosti. Također, očekuje se da će djevojke pokazivati negativnije atribucijske uzorke i više depresivnih simptoma od mladića. Rezultati su pokazali da objašnjavanje neuspjeha internalnim uzrocima nije značajno povezano sa simptomima depresivnosti, dok objašnjavanje neuspjeha stabilnim i globalnim uzrocima značajno pozitivno korelira sa depresivnošću. Također se pokazalo da atribucijske dimenzije u interakciji sa stresom nemaju značajne efekte na opće simptome depresivnosti, ali predviđaju simptome depresije beznadnosti. Nisu nađeni efekti spola, dobi niti njihove interakcije na depresivnost, ali su ustanovljeni značajni efekti spola i dobi na dimenziju stabilnost, u smislu da su učenici imali stabilnije atribucije neuspjeha od učenica. Također je nađen značajan efekt interakcije spola i dobi na dimenziju internalnost, na način da su učenice s dobi imale sve eksternalnije atribucije neuspjeha, dok učenici što su stariji to su više neuspjeh objašnjavali internalnim uzrocima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija