ࡱ> ȱbjbjww .NAAAAAUUUUd$U)*V((((((($+!.(A(AA)^$^$^$l AA(^$(^$^$^$s1UU$P^$()0)*^$.t!.^$^$F.A$^$(( #T)*. :AKUTNI ABDOMEN U TRUDNICA I BABINJA A MATE MAJEROVI, GORAN AUGUSTIN Sa~etak Acute abdomen in pregnancy remains one of the most challenging diagnostic and therapeutic dilemmas today. The incidence of acute abdomen during pregnancy is 1 in 500 635 pregnancies. Despite advancements in medical technology, preoperative diagnosis of acute abdominal conditions is still inaccurate. Laboratory parameters are not specific and often altered as a physiologic consequence of pregnancy. Use of laparoscopic procedures as diagnostic tools makes diagnosis of such conditions earlier, more accurate, and safer. Appendicitis is the most common cause of the acute abdomen during pregnancy, occurring with a usual frequency of 1 in 5002000 pregnancies, which amounts to 25% of operative indications for non-obstetric surgery during pregnancy. Surgical treatment is indicated in most cases, as in nonpregnant women. Laparoscopic procedures in the treatment of acute abdomen in pregnancy proved safe and accurate, and in selected groups of patients are becoming the procedures of choice with a perspective for the widening of such indications with more frequent use and subsequent optimal results. Despite these advances, laparotomy still remains the procedure of choice in complicated and uncertain cases. Pojam 'akutni abdomen' ozna ava simptome i znakove intraperitonealne bolesti koje zahtijeva hitnu kiruraku intervenciju. Bolesti u trudnoi koje zahtijevaju hitnu kiruraku operaciju mogu ugroziti plod, ali i ~ivot trudnice. Zbog toga je izuzetno va~no da opstetri ar pravodobno prepozna i isklju i bolesti trudnoe, potom konzultira kirurga ija je uloga u pravodobnom prepoznavanju hitne kirurake bolesti u trudnoi i postavljanju indikacije za neodlo~ni operacijski zahvat. Fizioloake promjene u trudnoi vezane uz poveani metaboli ki zahtjev eda, te promjene u hemodinamici i disajnim funkcijama trudnice djelomi no imaju udjela i u promijenjenoj simptomatologiji i klini koj manifestaciji same kirurake bolesti u trudunice. Drugim rije ima, simptomatologija gastrointestinalnih bolesti u trudnoi zna ajno je promijenjena u usporedni sa istom simptomatolgijom u ~ena koje nisu trudne. Dijagnoza je ote~ana zbog nekoliko dodatnih specifi nosti vezanih za trudnou: a) poveanje maternice koja dislocira druge intra-abdominalne organe, a time i lokalizaciju manifestacije bolesti pojedinih dislociranih organa, b) visoka prevalencija mu nine, povra anja i abdominalne boli karakteristi ne za normalne trudni ku populaciju i c) zna ajna neodlu nost podvrgavanja trudnice operaciji kod nesigurne dijagnoze. Nerijetko je potrebno poja ano pra enje bolesnice, osobito u slu ajevima kada je dijagnoza nejasna te se preporu a takve bolesnice hospitalizirati i ponavljati klini ke preglede i laboratorijske analize u vremenskim intervalima od 4-6 sati. Iako je definitivna dijagnoza u trudunica znatno te~a, u slu ajevima kada je hitna kiruraka bolest evidnetna, kiruraka intervencija se ne smije odgaati. Incidencija 'akutnog abdomena' tijekom trudnoe iznosi 1 na 500 trudnoa [1], ato ini 20% od svih opih kirurakih zahvata koji se u ine tijekom trudnoe. Naj eai uzrok je akutni apendicitis, slijede kolecistitis/pankreatitis i intestinalna opstrukcija. Kirurake komplikacije uglavnost nastaju kada doe do odgaanja kirurake intevencije ili se bolest prepozna sa zakaanjenjem. Takvi slu ajevi mogu uzrokovati teake posljedice kao i smrtni ishod majke i/ili djeteta. Akutni apendicitis u trudnoi Akutni apendicitis je naj eai uzrok akutnog abdomena u trudnoi sa incidencijom 1 na 500-2000 trudnoa ato ukupno ini 25% indikacija za hitnu operaciju u trudnoi [2]. Nije uo eno da trudnoa mijenja incidenciju apendicitisa nego upravo podatak da mlae osobe eae obolijevaju od apendicitisa kao i podatak da je ta dobna skupina naj eae trudna objaanjavaju apendicitis kao naj eai uzrok akutnog abdomena u trudnoi. Ote~avajua okolnost u dijagnostici je promjena lokalizacije apendiksa tijekom tijekom trudnoe. Baer je 1937. dokazao lateralno i kranijalno pomicanje apendiksa tijekom trundnoe. Magnituda tog pomaka ovisi o fiksiranosti cekuma: ato je cekum mobilniji to se viae pomi e kako uterus raste. Najpouzdaniji simptom je bol u donjem desnom kvadrantu. Izazivanje podra~aja peritoneuma nije pozudano (55-75% slu ajeva) zbog rastezanja miaia trbuane stijenke kao i interpozicije uterusa izmeu parijetalnog peritoneuma i apendiksa. Leukocitoza (do 20,000 tijekom poroda) takoe nije pouzdana. Porast CRP-a kao i porast nesegmentiranih formi leukocita (pomak ulijevo) ukazuju na upalnu etiologiju. Ultrazvuk abdomena je dijagnosti ka metoda izbora, ija to nost se smanjuje u treem trimestru, kao i kod perforiranog apendicitisa. Patohistoloaki potvren akutni apendicitis naen je u 36-50% preparata kod trudnica. Danas se sve viae koristi magnetska rezonanca ija je indikacija: a) nevizualizacija apendiksa, b) i/ili potpuno uredan nalaz ultrazvuka abdomena [3]. Prognoza bolesti nakon uspjeane operacije je izvrsna. Fetalni mortalitet zna ajno raste sa perforiranim apendicitisom kada iznosi 20-35% za razliku od neperforiranog (1.5%). Dokazano je da odgaanjem operacije za viae 24 sata od prezentacije incidencija perforacije raste na 66%. U treem trimestru perforacija dovodi do preranog poroda. Mortalitet majke je rijedak u prvom trimestru, a raste s trajanjem gestacije i pojavom perforacije. Pravovremenom dijagnozom i intervencijom iznosi ( 1%. Va~no je ustvrditi da i izra~ena sumnja na akutni apendicitis ne smije odgoditi operaciju jer odstranjenje normalnog apendiksa ne utjee na trudnou [4]. Incizije uklju uju izmjeni ni rez na mjestu maksimalne bolnosti, desni pararektalni rez, donju medijanu laparotomiju kao i laparoskopski pristup. Laparoskopija je indicirana u prvom i drugom trimestru zbog postojanja adekvatnog prostora za manipulacija, a koristi se otvorena tehnika (Hassonova tehnika) pri ulasku u trbuh kako bi se izbjegle ozljede intraabdominalnih organa. Kod perfroriranog apendicitisa u uznapredovalom treem trimestru indiciran je carski rez zbog fetalnog mortaliteta od 20-36%. Bez perforacije carski rez nije indiciran, a tokolitici su indicirani isklju ivo kod dokazanih uterinih kontrakcija. Akutni kolecisitis u trudnoi Akutni kolecisitis je drugi po u estalosti akutnog abdomena u trudnoi sa rasponom incidencije 1 na 1600-3000. Kolelitijaza je uzrok kolecistitisa u 90% slu ajeva. Relaksacija glatkog miaia uzrokovana progesteronom uzrokuje stazu ~u i, a poviaena razina estrogena poveava litogeni nost ~u i. Oba imbenika pridonose poviaenoj incidenciji nastanka ~u nih kamenaca. Simptomatologija je jednaka kao u opoj populaciji: mu nina, povra anje, dispepsija, intoleracija masne hrane kao i bolovi u epigastriju ili ispod desnog rebrenog luka koji se mogu airiti u lea prema desnoj lopatici. Pozitivan Murphy-jev znak je rijei u trudnoi. Diferencijalna dijagnoza uklju uje: infarkt mioklarda, akutnu bolest jetre u trudnoi, HELLP sindrom, preeklampsiju, akutni hepatitis, pankreatitis, ulkusnu bolest gastroduodenuma (sa ili bez perforacije), pijelonefritis, pneumoniju donjeg desnog re~nja i prvu fazu herpes zostera. Ultrazvuk hepatobilijarnog sustava je dijagnosti ka metoda izbora. Ultrazvu ni nalaz koji upuuje na akutni kolecistitis kod kojeg je indicirana operacija je zadebljanje (> 5mm) uz raslojavanje stijenke ~u njaka, perikolecistitis, uglavljen konkrement u d. cistikusu i pozitivan sonografski Murphy-jev znak. Ukuoliko postoji dokaz proairenih ekstra i/ili intrahepatalnih ~u nih vodova indicirana je MR kolangiografija. Prethodno navedeni ultrazvu ni nalaz ujedno je i apsolutna indikacija za hitnu operaciju. Neki autori preporu uju hitnu ili ranu operaciju i kod akutnog kolecistitisa bez navedenih znakova jer se: a) smanjuje ukupna koli ina lijekova, b) rekurencija bolesti iznosi 44-92% ovisno o trimestru prezentacije, c) ukupno kraa hospitalizacija  u slu aju medikamentozne terapije bolesnica zahtijeva ponovljenu hospitalizaciju radi elektivne kolecistektomije i d) izbjegavanje potencijalno ~ivotno ugro~avajuih komplikacija za majku i plod koje uklju uju: bilijarni peritonitis, bilijarnu sepsu i bilijarni pankreatitis. Incizije uklju uju desni subkostalni rez ili gornju medijanu laparotomiju, odnosno laparoskopski pristup otvorenom metodom (Hassonova tehnika). Laparoskopski pristup nije indiciran u treem trimestru zbog poteakoa u manipulaciji instrumentima. Dva dijagnosti ko-terapijska postupka u trudnoi do danas nisu potpuno definirana iako postoje smjernice Ameri kog udru~enja za gastrointestinalnu i endoskopsku kirurgiju [5]. Prvo je koriatenje kolangiografije (biligrafije) kod bolesnica sa intraoperativnim nalazom kolecistitisa sa koledokolitijazom (kamenci u koledokusu). Uvijek se vrai kolecistektomija sa koledokotomijom i ekstrakcijom konkremenata iz koledokusa. Preporuke daljnjeg postupka su slijedee: ukoliko se radi o uznapredovaloj trudnoi ne vrai se intraoperativna kolangiongrafija neko isklju ivo sekundarna kolangiografija nakon poroda; ukoliko se radi o ranoj trudnoi sekundarna kolangiografija radi se nakon faze fetalne organogeneze uz zaatitu zdjelice olovnom prega om. Drugo je pitanje koriatenja ERCP (endoskopska retrogradna kolangiopankreatografija). Ukoliko je apsolutno indicirana izvodi se uz minimalnu koli inu zra enja ato se posti~e: a) kompletnom papilotomijom i ekstrakcijom kamenaca i ispiranjem koledokusa tek potom kontrastnim dokazom urednog punjenja koledokusa kontrastom, b) snimanjem fluoroskopskih slika te naknadnim pregledavanjem viae puta umjesto viae ponovnih snimaka upotrebom zra enja i c) koriatenjem ultrazvuka prilikom papilotomije. U visoko specijaliziranim centrima umjesto ERCP-a koristi se MR kolangiografija. Akutni pankreatitis u trudnoi Incidencija je jednaka kao i incidencija kolecistitisa u trudnoi, a naj eae se javlja u treem trimestru i rano postpartalno. Jedan od uzroka je povean intraabdominalni tlak i direktan pritisak uterusa na ~u ne vodove kao i poveana incidencija ~u nih kamenaca. Drugi naj eai uzrok je alkoholni pankreatitis, a rjei uzroci su: prethodna abdominalna operacija, tupa abdominalna trauma, hiperparatiroidizam, perforirani ulkus. Hiperlipidemijski pankreatitis zastupljen je sa 4-6%. Tipi ni simptomi jednaki su kao i u opoj populaciji: naglo nastala i jaka epigastri na ili pojasasta bol sa airenjem u lea, praena u estalim povra anjem i vruicom. Peristaltika je oslabljena zbog sekundarnog paraliti kog ileusa, a trbuh je izrazito bolan na palpaciju u projekciji pankreasa. Diferencijalna dijagnoza jednaka je kao kod akutnog kolecistitisa. Dokazano je da trostruki ili vei porasLN S T n o "8<JLVX\ɽɵ{s{s{kskskskskh,EymHsHhlmHsHh'%mHsHhh:mHsHhh:hh:mHsHhh:h`mHsHh`mHsHhh:h`5mHsHhs}mHsHhs}hE)5mHsHhs}hs}5mHsHhG 5mHsHhs}hG 5mHsHhy 5mHsHhuhy 5mHsH*LN "`x$&(d$* 0 7$8$H$gd`Ty 7$8$H$gdS 7$8$H$gdi 7$8$H$gd+x 7$8$H$gdh:gd`gdG \bt,.BDv^26<@Dvx   $>BDh\h\mHsHh\mHsHhqh+xmHsHhWwh+xmHsHhWwhWwmHsHhumHsHhimHsHh+xmHsHhDNmHsHh5+mHsHhO mHsHhs}mHsHh,EymHsHhlmHsH1Dt"$&(d :"Z""""#P###$$$("))))N*V*****ûxpxhphphphSmHsHhHmHsHhW~mHsHhIb%mHsHhhmHsHhljXmHsHhumHsHh6mHsHhihimHsHhimHsHhy mHsHhwhw5mHsHh+xmHsHhlmHsHhqhqmHsHhqh+xmHsHhqh\mHsH(*******j+x+J,L,T,V,----j...//0000 00011223b4f4j4l4n444444ɠɉɉɁɁɁvnhimHsHhihIb%mHsHhw*lmHsHhw*lhNpmHsHhNpB*mHphsHhIhNpmHsHh`Tyh`TymHsH jh`TymHsHh`TymHsHh\mHsHh?6mHsHhIb%mHsHhShSB*mHphsHhHmHsHhumHsH+ 0444&58:P<?hDTFPPPPTWoxxxgdJ) 7$8$H$gdK gd [$\$gd`gd\ gdy 7$8$H$gdi 7$8$H$`gd\44&5(555p6 8j89::::<<<<N<P<z>|>>>>? BJBLBNBZC\CDD2DfDhDTFFFFGGGGGGH̼ļļļܼļĴļļļyhhmU35CJaJhu5CJaJhAw5CJaJh\5CJaJhhj5CJaJhImHsHh}mHsHh\mHsHh\mHsHh!mHsHh2tmHsHhwmHsHhu<mHsHhwhw5mHsHhwmHsH/HHHHIIIIM MOlPtPPPPPP*QQQQJR\RnR~RTTjUWWWhiҷ~v~v~vnf^f^\^Uh}mHsHhICmHsHhwmHsHh* mHsHhAwmHsHhmHsHh2tmHsHhhw5mHsHhhmU35mHsHh5mHsH#hh2t5B*CJ\aJphhAw5CJaJhhb5CJaJhhj5CJaJh\5CJaJhhmU35CJaJ!t amilaza kao i porast lipaza u serumu imaju jednako dijagnosti ko zna enje kao i u opoj populaciji. Porast lipaza bolji je prediktor pankreatitisa kao i u opoj populaciji. Kako i druge bolesti u tom podru ju (kolecisitis, pepti ki ulkus i sl.) mogu uzrokovati privremeni porast navedenih enzima ponekad je za dijagnozu potrebno serijsko praenje enzima [6]. Laboratorijski parametar koji olakaava dijagnozu je omjer amilaza i klirensa kreatitina koji se izra unava prema formuli (Levitt, 1969): 100 x [amilaze (urin) x kreatinin (serum)] / [(amilaza (serum) x kreatinin (urin)]. Omjer >5% sugerira akutni pankreatitis u trudnoi [7]. Ultrazvuk je po etna metoda izbora kako za potvrdu pankreatitisa tako i za isklju enje ostalih bolesti. Iako nema koncenzusa, u teakim i nejasnim slu ajevima koristi se CT abdomena. Za orijentaciju o te~ini bolesti mogu se koristiti Ransonovi kriteriji za pankreatitis koji nisu sustavno analizirani na trudni koj populaciji. Terapija je konzervativna si uklju uje parenteralnu prehranu (u po etku), analgetike, kisik, nadoknadu tekuine i elektrolita, te uvoenje antibiotske terapije ukoliko vruica perzistira ili dolazi do razvoja sepse. Bolesnica treba biti smjeatena u jedinici intenzivnog lije enja. Od analgetika koriste se tramadol ili mepetidin koji, za razliku od morfina ne uzrokuju spazam Oddijevog sfinktera ato bi moglo pogoraati pankeatitis. Kiruraka terapija indicirana je u slu ajevima perzitiranja teakog oblika refrakternog na medikamentoznu terapiju, kao i pojava komplikaciju: inficirana nekroza pankreasa, peripankreati ni apseces ili rupturirana/inficirana pseudocista pankreasa (javlja se u kasnijem tijeku bolesti). Potrebno je sav inficirani materijal odstraniti uz uvoenje proto ne drena~e. Ukoliko se radi o bilijarnom pankreatitisu indiciran je ERCP sa papilotomijom i ekstrakcijom kamenaca iz koledokusa odnosno papile Vateri unutar 48 sati od po etka bolesti ukoliko na konzervativnu terapiju ne dolazi do poboljaanja. Mortalitet iz dostupnih podataka nije definiran, meutim vjerojatno je sli an kao u opoj populaciji ato zna i da kod teakih oblika pankreatitisa mo~e iznositi i viae od 30%. Intestinalna opstrukcija u trudnoi Opstrukcija crijeva je slijedei po u estalosti uzrok akutnog abdomena u trudnoi sa incidencijom 1 na 1500-16,000 trudnoa. Adhezije su uzrok u 60-70% (prethodne abdominalne operacije, zdjeli na kirurgija, pelvi na upalna bolest), slijedi volvulus prisutan u 25%. Incidencija volvulusa se zna ajno razlikuje u odnosu na opu populaciju kod koje je incidencija 3-5% [8]. Od volvulusa naj eai je volvulus cekuma (25-44%). Incidencija volvulusa raste s gestacijom, a naj eae nastaje u vrijeme brze promjene veli ine uterusa: a) od 16-20 tjedna kada uterus postaje intra-abdominalni organ, b) od 32-36 tjedna kada fetus ulazi u zdjelicu i c) za vrijeme babinja a kad se uterus naglo smanjuje. Volvulus tankog crijeva uzrok je 9% svih mehani kih opstrukcija, a slijede intususcepcija (5%), inkarcerirana hernija, karcinomi i divertikultis. Klini ka slika sastoji se od distenzije abdomena, gr evitih bolova u trbuhu praenih povra anjem i izostankom stolice i vjetrova. Dijagnoza je ote~ana zbog sli nih simptoma normalne trudnoe osobito u prvom trimestru. Dijagnoza se postavljna nativnom RTG snimkom abdomena u stojeem polo~aju uz prikaz aerolikvidnih nivoa te dilatacije vijuga crijeva. Ukoliko nisu izra~eni aerolikvidni nivoi ili dilatacija vijuga nativne RTG snimke abdomena se ponavljaju svakih 4-6 sati. Kod volvulusa cekuma prisutan je tzv. coffe-bean izgled sa konveksnim zavojem dilatiranog crijeva okrenutim prema lijevom hemiabdomenu. Kontrastne radioloake pretrage koriste se isklju ivo kada je dijagnoza nejasna i va~no je napomenuti da te pretrage nisu apsolutno kontraindicirane jer visoka smrtnost zakaanjele kirurake intervencije zna ajno je viaa od rizika poveane doze zra enja fetusa i majke. Kolonoskopija je indicirana u slu ajevima volvulusa sigmoidnog kolona sa stopom redukcije 60-90%. Daljnja prednost kolonoskopije je da se tijekom redukcije mogu dokazati ili isklju iti mukozne ishemijske promjene ili prava gangrena o kojima ovisi indikacija za eksploraciju. Rekurencija volvulusa sigmoidnog kolona nakon redukcije iznosi 50% te je nakon poroda indicirana fiksacija ili resekcija sigmoidnog kolona [9]. Terapija u slu aju nedefiniranih RTG promjena kao i blagih promjena nakon abdominalnih operacija koje upuuju da se radi o mehani koj opstrukciji uzrokovanoj adhezijama je konzervativna. Sastoji se od nazogastri ne sonde sa ciljem dekompresije ~eluca, nadoknade tekuine i elektrolita i klizmama, ovisno o klini koj prosudbi. Eksploracija je indicirana kod neuspjeha konzervativne terapije sa progresijom distenzije abdomena i rastuim aerolikvidnim nivoima, progresijom vruice i leukocitoze ili znakovima podra~aja peritoneuma. Vrsta operacije ovisi o uzroku: kod volvulusa cekuma vrai se cekopeksija, cekostomija ili resekcija cekuma, kod adhezivne opstrukcije bez gangrene crijeva isklju ivo adhezioliza, a kod gangrene segmenta crijeva bez obzira na uzrok resekcija sa formiranjem stome ili primarne anastomoze. Mortalitet majke viai je u trudnoi u odnosu na opu populaciju i iznosi 6-20%, a fetalni mortalitet je 20-26%. Mortalitet i majke i djeteta raste napredovanjem trudnoe, kao ato i incidencija mehani ke opstrukcije raste trajanjem gestacije. Spontana ruptura jetre u trudnoi Bolesti jetre rijetke su u trudnica. Dijele se na: a) bolesti uzrokovane trudnoom i b) bolesti koje se pojavljuju simultano sa trudnoom, ali patofiziologija im nije povezana. Prvu skupinu ine bolesti vezane za hipertenziju uzrokovanu trudnoom: intrahepati ka kolestaza u trudnoi, akutna masna jetra u trudnoi i HELLP sindrom (engl. Hemolysis, Elevated Liver enzymes, and Low Platelet levels). Sve prethodno navedene bolesti mogu se manifestirati spontanom rupturom jetre naj eae u treem trimestru. Prezentacija bolesti ovisi o tome da li je u podlozi prijetea ruptura ili ruptura sa hemoraakim aokom. Kod prijetee rupture bolesnice se naj eae prezentiraju mu ninom, povra anjem i bolovima u gornjem abdomenu uz simptome hipertenzije. Laboratorijski nalazi obi no pokazuju blago poviaenje transaminaza i alkalne fosfataze uz poremeaj koagulacije i trombocitopeniju. Ultrazvuk jetre je ili nespecifi an ili mo~e verificirati subkapsularni hematom jetre. Kod stabilnih bolesnica sa nejasnom ili nedovoljno definiranom dijagnozom ili opsegom lezije indiciran je CT abdomena. Ukoliko se bolesnica prezentira rupturom jetre i hemoraakim aokom hitna operacija je indicirana sa svrhom zaustavljanja krvarenja. Na spontanu rupturu jetre treba uvijek posumnjati kada bolesnica sa pre-eklampsijom ili eklampsijom kolabira. Terapija prijetee rupture sa ili bez subkapsularnog hematoma je konzervativna a uklju uje mirovanje, terapiju eklampsije, fetalni monitoring i korekciju koagulopatije i ostalih metaboli kih poremeaja te poja an nadzor bolesnice uz redovan ultrazvuk jetre radi praenja hematoma. Porod se naj eae vrai carskim rezom kako bi se mogao direktno nadzirati subkapsularni hematom. Kod rupure sa hemoraakim aokom packing jetre je metoda izbora u odnosu na hemostazu aavima ili resekciju jetre. Trudnoa se prekida bez obzira na vitalitet fetusa. Packing jetre izvrsna je metoda za neiskusne kirurge u svrhu zaustavljanja krvarenja i transporta takvih bolesnica u specijalizirane hepatobilijarne centre gdje se vrae definitivni zahvati odmah ili unutar 48-72 sata. Hemostaza aavima mogua je kod manjih laceracija dok kod veih disrupcija jetrenog parenhima resekcija segmenata ili lobusa je metoda izbora. Mortalitet majke je 40-60% djelom zbog hemoraakog aoka, a dijelom zbog metaboli kih poremeaja i koagulopatije koji su prisutni zbog podlije~ee bolesti jetre [10]. Literatura 1. Coleman NT, Trianfo VA, Rund DA. Nonobstetric emergencies in pregnancy: trauma and surgical conditions. Am J Obstet Gynecol 1997;177:497 502. 2. Mazze RI, Kallen B. Appendectomy during pregnancy: a Swedish registry study of 778 cases. Obstet Gynecol 1991;77:835 40. 3. Kanal E, Borgstede JP, Barkovich AJ, et al. American College of Radiology White Paper on MR Safety: 2004 update and revisions. AJR Am J Roentgenol 2004;182:1111 4. 4. Halvorsen AC, Brandt B, Andreasen JJ. Acute appendicitis in pregnancy: complications and subsequent management. Eur J Surg 1992;158:603 6. 5. Society of American Gastrointestinal and Endoscopic Surgeons. Guidelines for Diagnosis, Treatment and Use of Laparoscopy for Surgical Problems during Pregnancy. http://www.sages.org/sagespublication.php?doc=23 6. Karsenti D, Bacq Y, Brechot JF, et al. Serum amylase and lipase activities in normal pregnancy: a prospective case control study. Am J Gastroenterol 2001;96:697 9. 7. Devore GR, Braken M, Berkowitz RL. The amylase/creatinine clearance ratio in normal pregnancies and pregnancies complicated by pancreatitis, hyperemesis, and toxemia. Am J Obstet Gynecol 1980;136:747 54. 8. Pratt AT, Donaaldson RC, Evertson LR, et al. Cecal volvulus in pregnancy. Obstet Gynecol 1981;57(Suppl.):37S 40S. 9. Orchard JL, Mekha R, Khan H. The use of colonoscopy in the treatment of colonic volvulus: three cases and review of the literature. Am J Gastroenterol 1984;79:864 7. 10. Smith Jr LG, Moise Jr KJ, Dildy III GA, et al. Spontaneous rupture of the liver during pregnancy: current therapy. Obstet Gynecol 1991;77:171 5. ijjjjjVkXkhkjkkkkllllllmmbndnooooooooooop,p0pRpTp8qqqqqqqrrrrsstt$t&t\t^txtļĴڤ弤hqvmHsHh=mHsHhgmHsHhKmHsHh+pmHsHhKh=mHsHhKh3qmHsHhKhJ)mHsHhumHsHhAwmHsHhKh}mHsH:xtttttttttu u`ubuvv"wwwwxxx6y{||||||}}}p~~~("8Ž{s{s{{kskskhjmHsHhfmHsHh+mHsHhEhZmHsHhumHsHh-mHsHhZhZmHsHhZmHsHhwhw5mHsHh}mHsHhJ)h=mHsHh9mHsHhkomHsHhKmHsHh=mHsHh+pmHsHhGmHsH*x6yxJ.02vlҜޣ,.0Fh`̩ 7$8$H$gd\ 7$8$H$gdH 7$8$H$gd# 7$8$H$gd 7$8$H$`gd 7$8$H$gdY" 7$8$H$gdZ 7$8$H$`gdf8<FHJNbdzƃڃLPډ܉މ^܋ ގHJ`lv|ސ~vvvnhF mHsHh+mHsHh9:Qh9:QmHsHhF OJQJ^JmHsHhfOJQJ^JmHsHhOJQJ^JmHsH h9:Qh9:QOJQJ^JmHsHhumHsHhY"mHsHh9:QmHsHhjhj6mHsHh~2mHsHhjmHsHhfmHsH+"|,2v24DFPjlprtjlМҜ"|~}uuiuh#h_6mHsHh_mHsHhhmHsHh#mHsHhmHsHhtmHsHhth5mHsHhh5mHsHh5mHsHhhmHsHh)mHsHhh5mHsHhmHsHhfmHsHhF mHsHh+mHsH)(*@ܣޣnp $&*,.0FLdfhĹܦܦsh]UJhg:ch6mHsHh/mHsHhg:chlmHsHhg:chHmHsHhg:chg:c5mHsHhAwB*mHphsHhlB*mHphsHhQh#B*mHphsHhumHsHhQhQmHsHhQh#mHsHhQmHsHhjmHsHh#mHsHhG%mHsHh_mHsHh#h6mHsHhmHsHhn`̩tv¬Ĭƭȭ`bhJLƱȱȺߡߖߡߋuudYNhEhfmHsHhG%hG%mHsH hG%hfOJQJ^JmHsHhG%h-mHsHhG%hUmHsHhG%hlmHsHhG%hHmHsHhG%h[#mHsHhG%hAw5CJ\aJhG%hAw0JCJ\aJhG%hAw5CJaJhG%h\mHsHhG%hAwmHsHhg:ch6mHsHhg:chHmHsH̩vĬbLȱ 7$8$H$gdf 7$8$H$gdU 7$8$H$gd[# [$\$gdAw,1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmH sH tHV@"V  Heading 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$mHsHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List *W@* Strong5\PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] N \D*4Hixt8hȱ,./023YZ\]^_ 0x̩ȱ-1[`8@0(  B S  ?&'EHPQS^no  lmRSEFz{  / 1   "   W X   OXY]dez}  ')+,EGIJx%&*-egXY!"3467ABqu57 &'KL  ')(*?@\]   3 4 )!+!|!}!!!!! " "X"Z"o"q"""##$$%%7&8&:&;&N&R&p&r&&&V(X())N+T+++++++++++/,1,b,h,,,------------.. . ...9.:.....Q/R///////00"0#02030=0>0I0J0T0U0z0{000R1S1|1}111_2b222333333445566 7 77777777777777788:9;9u:v:::::;;;;<<[=]=>>]>`>>>??&?'?????@@@@ A"AjCkCCCCCSDUDDDEE)E*E0E1EEEyFzFFF.G/GJGLGGGyHHIIJJJJyK|KKKKK/L0LLLMLLLLLMM]M^MMMMMNN9N:NNNNN%'EHOQ/ 1 {}}qu ')3 4 )!+!N&R&p&r&V(X())--_2b2225566::>>??%?'? A"ASDUDGGHHHHIIIIBJCJJJKKLLMLMMMM9N:NNNH   XYZ[yz{|!!!!!(V())O+P+Q+R+c,d,e,f,----3333::::?&?zH{H}H~HIIII+LMLNNNNH   XYZ[yz{|!!!!O+P+Q+R+c,d,e,f,----3333::::zH{H}H~HIIIINNNh-4B*,*L|Gu4,1Q@z ' y !"#"[# $0$rh$'%G%Ib%{#')E)I)N_)/n)r2+-&-.=/Iz0~2mU3 )405 ~5-6.6>18"w8*w;u<=?-ARAICxCDDmDbEE_FWpGmH"JKLM{P9:QQ`R?U-WEW)X@XljXZ~ZAf[]`xar,b-cg:czebe6@g(ijk&lw*l-mkor s2tevqvWw+x4Bxfy,Ey`Ty {!{|'|s}W~\wh9Ei}DNw"F TS# 1n 'JVU>iThl=2UqZm.6GIxydgV.SZHjNp%5+rZUs eJ);xxf !_WT"!EX+pG !\jY"AwQ jlBIVhZ /kvEF9t_=f]83qKL9t{`w)zUB +lUJy?6-h:]v2lpyO'/NN@xb   "&()NXX@XXXXXX(X,X.X0X2X4X8X<X>XBXDXHXPXTXhUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial] AdvP41153CTimes New RomanA BCambria Math"v|ƙ# C( C(r4dNN3QHP ?s}2!xxMATE MAJEROVI, GORAN AUGUSTINGogodjurdja augustinOh+'0 $0 P \ ht| MATE MAJEROVI, GORAN AUGUSTINGogo Normal.dotmdjurdja augustin35Microsoft Office Word@R=@#2?@U  C՜.+,0 hp|  (N MATE MAJEROVI, GORAN AUGUSTIN Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`acdefghiklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F v1UData b1Tablej.WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q