Pregled bibliografske jedinice broj: 645107
Postupci obrade zavarenih spojeva AISI 216L nehrđajućeg čelika i njihov utjecaj na korozijsku postojanost
Postupci obrade zavarenih spojeva AISI 216L nehrđajućeg čelika i njihov utjecaj na korozijsku postojanost, 2013., diplomski rad, diplomski, Kemijsko-tehnološki fakultet, Split
CROSBI ID: 645107 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Postupci obrade zavarenih spojeva AISI 216L nehrđajućeg čelika i njihov utjecaj na korozijsku postojanost
(Surface treatments of welded joints of AISI 316L stainless steel and its influence on corrosion resistance)
Autori
Paić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet
Mjesto
Split
Datum
02.10
Godina
2013
Stranica
75
Mentor
Vrsalović, Ladislav
Ključne riječi
AISI 316L; korozija; zavareni spojevi
(AISI 316L; corrosion; welded joints)
Sažetak
U radu je ispitan utjecaj različitih postupaka površinske obrade zavarenih spojeva nehrđajućeg čelika AISI 316L na korozijsku postojanost u kloridnim otopinama. Ispitivanja su provedena su neelektrokemijskom i elektrokemijskim metodama, a površine uzoraka nakon korozijskih mjerenja istražene su optičkim mikroskopom te pretražnim elektronskim mikroskopom (SEM) dok je elementarni sastav materijala određen energetsko disperzijskom spektrometrijom (EDS). Neelektrokemijska metoda ispitivanja provedena je prema normi ASTM G48 – 03(1) mjerenjem gubitka mase uzoraka koji su izloženi djelovanju otopine FeCl3. Ispitivanja su pokazala da dolazi do gubitka mase na svim uzorcima zavarenih spojeva nehrđajućeg čelika, s tim što je najveći gubitak mase dobiven na uzorku čelika koji je prije uranjanja u otopinu bio obrađen ultrazvučnim odmašćivanjem i ispiranjem, nešto manji gubitak mase imao je uzorak koji je obrađen nagrizanjem u otopini za nagrizanje, dok je najmanji gubitak mase dobiven za uzorak koji je prije izlaganja otopini željezova(III) klorida bio obrađen nagrizanjem u otopini za nagrizanje a zatim pasiviran u 25 % HNO3. Elektrokemijska ispitivanja su provedena u 1 mol dm-3 NaCl otopini mjerenjem potencijala otvorenog strujnog kruga, određivanjem polarizacijskog otpora metodom linearne polarizacije te snimanjem potenciodinamičkih polarizacijskih krivulja. Najveću vrijednost polarizacijskog otpora, a time i najveću korozijsku otpornost, imao je uzorak zavara nehrđajućeg čelika koji je obrađen brušenjem, odmašćivanjem, nagrizanjem i pasivacijom, dok je najmanju vrijednost polarizacijskog otpora dobivena je ispitivanjem s uzorkom koji je obrađen samo ultrazvučnim odmašćivanjem u etanolu i ispiranjem. Najuže pasivno područje pokazuje krivulja dobivena ispitivanjem na uzorku zavara nehrđajućeg čelika koji je obrađen samo ultrazvučnim odmašćivanjem, a najšire pasivno područje pokazuje krivulja dobivene ispitivanjem na uzorku na kojem je provedena obrada mehanički brušenjem i poliranjem a zatim nagrizanjem i pasivacijom. Snimke površine elektroda nakon polarizacijskih mjerenja pokazale su znatna oštećenja površine uzorka zavara nehrđajućeg čelika koji je prije elektrokemijskih ispitivanja bio obrađen ultrazvučnim odmašćivanjem u etanolu, koja su uzrokovana jamičastom korozijom. Površinskom obradom uzoraka znatno je smanjena pojava korozijskih oštećenja na površini. Rezultati SEM/EDX analize uzoraka zavarenih spojeva nehrđajućeg čelika nakon potenciodinamičkih polarizacijskih mjerenja u 1 mol dm-3 NaCl otopini su pokazali da je površina uzorka obrađenog ultrazvučnim odmašćivanjem i ispiranjem pretrpjela najveća korozijska oštećenja. EDX spektar unutar same jamice pokazao je sniženje postotka Fe i Ni u odnosu na osnovni materijal što ukazuje da je procesom korozije u otopini NaCl došlo do otapanja spojeva nikla i željeza na površini. Kod ostalih uzoraka koji su prije polarizacijskih mjerenja bili obrađeni nagrizanjem, nagrizanjem i pasivacijom te brušenjem, nagrizanjem i pasivacijom zamijećeno je smanjenje postotka Fe na površini uslijed njegova otapanja procesima korozije dok se maseni postotak ostalih elemenata nije značajnije mijenjao.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo