ࡱ> 35012#`bjbjmm y0=vvv $ 222Pd2@3<lsV3R4@444m5V6d'74UUUUUUU$-Yh[4U [7m5m5[7[74U 44-VCCC[7 4 4UC[7UCCQh rR4|3 S2>.RTDCV0sV>R4i\{C^i\ rRi\ rRX[7[7C[7[7[7[7[74U4UC"[7[7[7sV[7[7[7[7lll$% lll% 4 4   Perspektive uvoenja rodnog prora una u tranzicijskim zemljama Sikiri, Ana Marija i Vaai ek, Davor Sa~etak: Iako ~ene danas prema zakonu imaju jednak druatveni status i prava kao i muakarci, joa uvijek su resursi, pojedina prava i mo nejednako rasporeeni izmeu muakaraca i ~ena. Postojee nejednakosti dr~ava svojim odlukama o na inom prikupljanja javnih prihoda i troaenja javnog novca mo~e dodatno poveati ili smanjiti. Stoga, vlada pri donoaenju prora una treba prepoznati uloge, privilegije i obveze muakaraca i ~ena u svom druatvu. Na temelju navedenih spoznaja alocirati javni novac i implementirati politike i programe na na in da doprinosi rodnoj jednakosti jer dobitci za druatvo mogu biti kombinacija veeg outputa, poveanje slobodnog vremena te poveane sposobnosti ~ivljenja zadovoljavajueg i zdravijeg ~ivota. Takav prora un, kojim se pokuaava eliminirati postojea spolna nejednakost, u teoriji se zove rodno osjetljivi prora un. U radu su kvalitativnom analizom prikazane koristi od procesa uvoenja rodnog prora una, uloge razli itih sudionika procesa te izazovi koji mogu usporiti ili u potpunosti zaustaviti proces uvoenja rodno osjetljiva prora una. Klju ne rije i: Rodna jednakost, rodno osjetljivi prora un, rodno osjetljiva analiza prora una Autori: Sikiri, Ana Marija, mag.oec., Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Ivana Filipovia 4, Rijeka,  HYPERLINK "mailto:sikiric@efri.hr" sikiric@efri.hr; Vaai ek, Davor, doc.dr.sc.; Ekonomski fakultet Sveu iliata u Rijeci, Ivana Filipovia 4, Rijeka,  HYPERLINK "mailto:dvasicek@efri.hr" dvasicek@efri.hr UVOD Dugo se vjerovalo da se makroekonomska politika ne bi trebala baviti problemima siromaatva i nejednakosti te da e ti problemi biti automatski rijeaeni gospodarskim rastom i razvojem. No, ja anjem trenuta ne globalne krize uvia se da ti problemi nisu automatski rjeaivi, naprotiv esto mogu biti i ko nice razvoja. Odluke koje se donose u sklopu makroekonomske politike pojedine zemlje mogu poboljaati ili pogoraati ~ivotne standarde razli itih socijalnih skupina. To vrijedi i za ekonomski polo~aj ~ena, ime se mogu poveati ili smanjiti rodne nejednakosti pri zapoaljavanju, u dohocima, mogunostima obrazovanja i ostalim druatvenim segmentima. Izra~ena nejednakost izmeu muakaraca i ~ena mo~e zna ajno ograni iti output neke zemlje jer se pojedinim odlukama indirektno smanjuje produktivnost ~enske radne snage. To ne ateti samo ~enama, nego i djeci i velikom broju muakaraca, zapravo druatvu u cjelini. Sama ateta se o ituje kroz ni~i ekonomski output, smanjenu produktivnost ljudskih potencijala, manjak slobodnog vremena i smanjenje blagostanja druatva. Stoga je potreban alternativni pristup koji bi inzistirao na integriranju socijalne i makroekonomske politike dr~ave kako bi se izbjeglo prisutno zanemarivanje socijalnih razlika prilikom ostvarivanja makroekonomskih ciljeva. Meu politikama koje ine makroekonomsku politiku pojedine zemlje, fiskalna politika se smatra najboljim alatom za postizanje rodne jednakosti. Najzna ajniji instrument fiskalne politike, dr~avni prora un, mo~e se u inkovito koristiti u svrhu postizanja navedenog cilja. U zadnjih petnaestak godina sve se viae naglaaava potreba da vlada i ostali akteri vlasti prije donoaenje svake svoje odluke o prikupljanju i troaenju javnog novca sagledaju kakve e ona efekte imati na ~ene i muakarce s ciljem izbjegavanja negativnih posljedica rodne nejednakosti u druatvu. Prora un, kojim se pokuaava eliminirati postojea rodna nejednakost, u teoriji se zove rodno osjetljivi prora un, odnosno rodni prora un. RODNO OSJETLJIVI PRORA UN Prora unom se uobi ajeno podrazumijeva plan javnih prihoda i rashoda za to no odreeno vremensko razdoblje, naj eae od godinu dana. Ipak, prora un je puno viae od toga, on nije samo ekonomski, ve i politi ki, socijalni i razvojni instrument. Njegova struktura na prihodnoj i rashodnoj strani jasno pokazuje kako nacionalna vlada postavlja svoje prioritete te kako oblikuje i namjerava provoditi svoje politike i odluke. Stoga je prora un kao temeljni plansko financijski akt dr~ave ujedno i jedan od najva~nijih instrumenata za implementaciju i provoenje namjeravanih dr~avnih odluka. Vlada i graani naj eae na prora un gledaju kao na rodno neutralan instrument jer su njime predstavljeni numeri ki prikazani ukupni javni prihodi i rashodi koji rezultiraju prora unskim suficitom ili deficitom. Niti jedna prora unska klasifikacija ne podrazumijeva participaciju prema rodnoj pripadnosti. Ipak, zbog razli ito druatveno i prirodno odreenih uloga, obveza, sposobnosti i prava ~ena i muakaraca, odluke koje se donose u sklopu prora unskog procesa imaju zna ajno razli it utjecaj na muakarce i ~ene. Na primjer ~ene uz plaeni rad, za razliku od muakarac, imaju i reproduktivnu ulogu u druatvu koja podrazumijeva neplaeni rad u kuanstvu, brigu od potomstvu i sli no. Dosadaanje studije vremena izraene u razli itim dr~ava su dokazale da neplaeni rad, koji je vrlo va~an faktor za odr~avanje stabilnog obiteljskog i druatvenog ~ivota unutar druatvene zajednice, u veini druatava prete~ito obavljaju ~ene. Neravnomjerna podjela poslova oko brige za zajednicu i kuanstvo izmeu ~ene i muakarca je jedna od najveih prepreka jednakosti ~ena i muakaraca kod plaenog rada. Zbog toga vlada pri donoaenju prora una treba vrednovati i plaeni i neplaeni rad kako svojim odlukama ~ene ne bi stavila u nepovoljniji polo~aj. Brojni su razlozi zaato bi se vlada pri donoaenju prora una morala baviti problemom rodne jednakosti. Jedan od razloga je ustavom proklamirana jednakost. Obveza Vlade je da promi e jednakost meu graanima i redistribuira resurse od onih koji imaju prema onima koji nemaju. Drugi razlog je efikasnost. Rodna nejednakost nije samo druatveno neprihvatljiva, nego i negativno utje e na sveukupan gospodarski u inak i poveava troakove druatva smanjenjem ekonomske efikasnosti, ni~im otputom, ni~im stopama razvoja ljudskih kapaciteta. Vlada odlukama o oblikovanju prora una odnosno na inu prikupljanja javnih prihoda novca putem razli itih poreznih mjera te odlukama o strukturi javnih rashoda mo~e dodatno produbiti ili smanjiti postojee druatvene razlike izmeu ~ena i muakaraca. Prora un kojim se pokuaava eliminirati postojea nejednakost ~ena i muakaraca smatra se rodno osjetljivim prora unom. Rodni pristup prora unu je dakle proces kojim se utvruje da li prora un dr~ave smanjuje ili poveava rodnu jednakost. Temeljni cilj takvog prora una je promoviranje i osiguravanje rodne jednakosti kao jednog od va~nih ekonomskih, politi kih i socijalnih ciljeva. Faze procesa rodnog prora una Rodni prora un je onaj u kojem se rodno osvijeatena politika primjenjuje na cjelokupan prora unski proces. To zna i provoenje rodne procjene prora una, ugraivanje rodne perspektive na svim razinama prora unskog procesa te preraspodjelu prihoda i rashoda u cilju promicanja ravnopravnosti muakarac i ~ena. Rodni prora un ne podrazumijeva odvojeni prora un za ~ene, nego za razliku od uobi ajenog prora una, uzima u obzir i neplaeni rad u kuanstvu te njegu i skrb za obitelj i zajednicu. Proces rodnog prora una obuhvaa tri jasno odreene faze aktivnosti (COE, 2009.): 1. Faza: analiza prora una s rodne perspektive; 2. Faza: restrukturiranje prora una na temelju rodne analize; 3. Faza: uvoenje rodno osvijeatene politike u prora unske procese kao kategorije za analizu. U prvoj fazi koja podrazumijeva analizu prora una s rodne perspektive se analizira utjecaj javnih prihoda i rashoda na muakarce i ~ene. Takvom analizom se prikazuje u kojoj mjeri je prora un zadovoljio potrebe ~ene, a kojoj muakaraca, da li prora un pogoraava, umanjuje ili ima neutralan u inak na rodnu jednakost te razloge zbog kojih prora un mora uzeti u obzir razli it omjer sudjelovanja ~ena i muakaraca u neplaenom radu u kuanstvu tzv. ekonomiji skrbi. Ova faza se uvelike oslanja na podatke, osobito rodno disagregirane podatke pomou kojih e se moi jasno vidjeti kako carine, porezi, obrazovanje, zaposlenost i ekonomska politika utje u na muakarce, a kako na ~ene. Neke djelatnosti u okviru javnog sektora, poput zdravstva i obrazovanja, ve prikupljaju podatke o to nom broju muakarac i ~ena koji primaju njihove usluge iako ih mo~da uvijek javno ne objavljuju. U nekim podru jima se prikupljaju podatci, ali oni nisu rodno disagrerirani ato zahtjeva dodatne izmjene, dok se podaci o nekim va~nim pitanjima koji su nu~ni za praenje vladinih programa, projekata i prora una niti ne prikupljaju. Da sve ne bi ostalo na pretpostavkama potrebno je zapo eti prikupljati rodno disagregirane podatke za sva podru ja obuhvaena javnih prihodima ili rashodima te pomou tih podataka evaluirati utjecaj tekueg prora una na rodnu jednakost. Cilj druge faze je restrukturiranje prora una uklju ivanjem rodnih pitanja. Ako se analizom u prvoj fazi utvrdi da pojedini prihodi ili rashodi imaju nejednak u inak na muakarce i ~ene potrebno je restrukturirati prora un kako bi se ispravila postojea neravnote~a. Jednom kada se ustanovi razli it utjecaj na muakarce i ~ene, postoji obveza uvoenja u prora unske procese roda kao kategorije za analizu. U nekim slu ajevima restrukturiranje mo~e zna iti pozitivnu akcijsku mjeru ili privremenu dodatnu poziciju rashoda namijenjenu rjeaavanju odreenog problema. Meutim, privremena, jednokratna rjeaenja ne bave se injenicom da prora uni nisu rodno neutralni. Prihvaanjem injenice da prora un nije rodno neutralan zahtijeva mijenjanje glavne pozicije financiranja tako da se trajno isprave nejednakosti i bolje ciljaju potrebe kojima je namijenjena takva rashodovna pozicija. Rodno osjetljivi prora un ne odnosi se samo na sadr~aj prora una, nego obuhvaa i sve procese uklju ene u izradu prora una. Stoga, trea faza podrazumijeva promjenu ustroja i procesa za koje se, u ranijim fazama, dokazalo da podupiru ili nenamjerno promi u rodnu nejednakost, odnosno prodiranje u sve glavne tokove kako sav onaj trud u injen u prvoj i drugoj fazi ne bi bio jednokratan. Sustav koji za sebe tvrdi da je rodno neutralan, a u kojem je zapravo vlada rodna neosjetljiva, je u opasnosti da postane rodno pristran. Trea faza zahtjeva stalno zalaganje za razumijevanje roda, ato uklju uje analize i konzultacije te kontinuirano prilagoavanje prora una da bi se uzele u obzir promjenjive potrebe ~ena i muakaraca. Drugim rije ima, prije donoaenja svake odluke potrebno je sagledati njezin u inak na muakarce i ~ene te je po mogunosti preformulirati. Sudionici procesa uvoenja rodno osjetljivog prora una Proces uvoenja rodnog prora una zahtjeva suradnju i anga~man niza razli itih sudionika poput vlade, zastupnika u saboru, civilnog druatva, nevladinih udruga za ~enska prava, akademika, meunarodnih organizacija itd. (COE, 2005.) Glavni pokreta  rada na rodno osjetljivom prora unu je naj eae civilno druatvo na elu sa nevladinim udrugama za ~enska prava. Iskustvo je pokazalo da je za pokretanje zna ajnih promjena u raspodjeli prora unskih sredstava potreban politi ki pritisak izvan vlade kako bi se potaknuo tijek rada unutar vlade. No, bez podrake vlade i slu~benika unutar vlade oni ne mogu u initi mnogo zbog nedostatka tehni kih vjeatina i resursa potrebnih za implementaciju. Stoga je vlada presudan sudionik procesa uvoenja rodnog prora una., osobito ministarstva financija i to odjel za prora un. Rodno osjetljive inicijative su najefektivnije kada su voene od strane ministarstva financija koje sudjeluje u svim fazama prora unskog procesa te ime potrebna tehni ka znanja za oblikovanje prora una i uvoenje nu~nih promjena. Naime, ministarstvo financija obavlja za dr~avu sve usluge oko primanja sredstava u prora un te plaanja iz prora una. Ono putem svojih uprava izrauje i kontrolira prora un, odnosno planira i prati izvraenje javnih prihoda i rashoda. Osim toga, ministarstvo financija je odgovorno za prijedloge i savjete vezane za makroekonomski okvir i fiskalnu strategiju te za prognoze pritjecanja prihoda i primitaka u dr~avni prora un. Problem je ato ministri financija na rodnu jednakost gledaju kao na neato sporedno svojoj ulozi. Potrebna je promjena takvog na ina razmialjanja i podizanje svjesnosti o va~nosti rodne jednakosti organiziranjem obrazovanja za slu~benike svih razina vlasti radi stjecanja potrebnih znanja. Kako sva podru ja prora una trebaju biti obuhvaena rodno osjetljivom analizom tako je nu~na podraka i ostalih ministarstava koja imaju va~nu ulogu u podizanju svjesnosti o razli itom u inku javnih prihoda i rashoda na ~ene i muakarce te izvraavanju usvojenog prora una. Postupak donoaenja dr~avnog prora una istovjetan je postupku donoaenja zakona. O prijedlogu dr~avnog prora una provodi se jedinstvena rasprava u na elu, pod razdjelima i o podnesenim amandmanima. U ovoj fazi prora unskog procesa saborski zastupnici svojim odlukama i amandmanima mogu onemoguiti ili podr~ati rodno osjetljivi prora un. Ponekad kada vladajui ne podr~avaju inicijativu rodno osjetljivog prora una, civilno druatvo mo~e potra~iti podraku kod opozicije. Opozicija se rado odaziva njihovim inicijativama i aktivnostima jer usvajanjem novih ideja i znanja i promicanjem interesa javnosti ~eli efikasnije osporavati odluke vladajuih i na taj na in oja ati svoju politi ku poziciju. Akademici i znanstvenici u procesu uvoenja rodnog prora una imaju jednako zna ajnu ulogu kao i lanovi civilnog druatva. Uvoenje procesa rodnog prora una zahtjeva slo~ena istra~ivanja i analize, stoga se akademici anga~iraju kao stru ni suradnici pri provoenju analiza, tuma enju dobivenih rezultata, praenju i evoluiranju tijeka procesa. Sudjelovanjem na meunarodnim konferencijama istra~uju tua iskustva i podi~u svjesnost o posljedicama rodne nejednakosti. Postavljanjem meunarodnih standarda, prihvaanjem i deseminacijom memoranduma, rjeaenja i uputa meunarodne organizacije zna ajno doprinose procesu uvoenja rodnog prora una. Osim podizanja svjesnosti o va~nosti rodne jednakosti, meunarodne organizacije pru~aju i tehni ku pomo i informacije o iskustvima drugih zemalja. Svojim primjerom primjene rodno osjetljive analiza pri donoaenju odluka i provoenju aktivnosti poti u inicijative rodno osjetljivog prora una i na nacionalnoj razini. Sindikati i ostale udruge radnika imaju va~nu ulogu u organiziranju i artikuliranju kolektivne volje i na taj na in, ukoliko imaju utjecaja na donoaenje pojedinih odluka, mogu doprinijeti provoenju i airenju ideje o rodnoj jednakosti. Bez obzira na obuhvat i na in zapo injanja procesa afirmacije i implementacije rodnog prora una nu~na je prvenstveno uska suradnja izmeu civilnog druatva koje djeluje izvan vlade i skupine vladinih slu~benika koji djeluju iznutra. Preduvjeti uvoenja rodnog prora una Uvoenje rodnog prora una nadobudan je projekt koji zahtijeva veliki pomak u razmialjanju i u praksi. Ono uklju uje otvaranje procesa donoaenja prora una airoj skupini sudionika, ponovno postavljanje prioriteta vezanih za pitanja ravnopravnosti, usklaivanje politi kih opredjeljenja s raspodjelom sredstava, inzistiranje na priznavanju neplaenog rada i na mijenjanje na ina na koji se planiraju i izvraavaju nacionalni prora uni. Naj eai uzrok sve eae nenamjerne rodne nejakosti u razvijenim druatvima je nedostatak svijesti o nepovoljnim situacijama s kojima se suo avaju ~ene. Razumijevanje na ina na koji dolazi do neravnopravnosti spolova klju no je da bi bilo mogue uhvatiti se u koatac s razli itim o itovanjima toga fenomena. Potrebno je razumjeti postojee odnose izmeu spolova te kontinuitet odr~avanja tih odnosa u druatvu, u vladinim institucijama i postupcima. Posebni programi namijenjeni ~enama pru~aju odreenu pomo i potporu u nekim podru jima, ali nisu dovoljni. U inkovito suzbijanje neravnopravnosti je mogue isklju ivo uvoenjem rodno osvijeatene politike u sva podru ja djelovanja i kontinuiranim propitivanjem utjecaja pojedinih vladinih postupaka, politika i odluka na muakarce i ~ene. Osim toga potrebna je politi ka volja, javna odgovornost, ljudski i financijski resursi, sna~na koordinacija, informiranje javnosti, treninzi, radionice i razraen sustav prikupljanja rodno disagregiranih podataka. Civilno druatvo na elu sa nevladinim udrugama pokree inicijativu i budi svijest o problemu rodne nejednakosti i posljedicama tog problema. No, bez podrake vlade i slu~benika unutar vlade oni ne mogu u initi mnogo po pitanju rjeaavanja toga problema. Vlada je presudan sudionik procesa uvoenja rodnog prora una, osobito ministarstvo financija i to odjel za prora un. Odjel za prora un treba organizirati i nadzirati cjelokupan proces rodnog prora una, razviti strategiju, donesti planove i koordinirati ostale odjele i ministarstva. Jedan od preduvjeta za uvoenje rodno osjetljivog prora una je politi ka volja izra~ena jasno odreenim ciljevima ravnopravnosti spolova preoblikovanih u ostvarive kratkoro ne ciljeve jer uvoenje rodno osjetljiva prora una, usprkos dobrim namjerama, nemogue je bez politi kih napora sa samog vrha. Ciljeve politike ravnopravnosti spolova postavljene na dr~avnoj razini potrebno je preoblikovati i prilagoditi konkretnom radu svakog vladinog odjela i tijela. Stupanj do kojeg je dr~avna politika ravnopravnosti spolova postala operativnom mo~e se izmjeriti tako da se vidi postoji li provedbena strategija s utvrenim mjerilima, kratkoro nim ciljevima i pokazateljima u svrhu praenja napretka. Preciznim definiranjem ciljeva i aktivnosti procesa rodnog prora una se utvruju zadaci i ja a odgovornosti administracije i ostalih sudionika procesa. U strukturi vladinih tijela operativnu odgovornost imaju dr~avni slu~benici na razli itim razinama. Uloga slu~benika u procesu uvoenja rodnog prora una je od iznimne va~nosti jer oni su oni koji e svojim radom omoguiti realizaciju kratkoro nih i dugoro nih planova i ciljeva. Za uspjeano uvoenje rodnog prora una potrebno je anga~irati dodatan broj kvalificiranog osoblja, osobito analiti ara i istra~iva a, i financijskih resursa kojima e se financirati istra~ivanja i brojne studije. Bez sna~ne koordinacija izmeu svih sudionika procesa realizacija rodnog prora una mo~e biti zaustavljena ve u prvih nekoliko koraka. Koordinacija podrazumijeva usku suradnju svih sudionika, preraspodjelu odgovornosti i zadataka, treninge, radionice, jasne upute i smjernice za implementaciju, nadzor i neprekidno savjetovanje kroz prora unski proces. Organiziranjem treninga i radionica se kod slu~benika budi svijest o postojeim rodnim nejednakostima koje se javljaju kao rezultat pojedinih prora unskih odluka, te ih se upoznaje sa temeljnim ciljevima, svrhom samog procesa i njihovom ulogom u procesu uvoenja rodnog prora una. Nu~na je suradnja i kooperacija stru njaka za prora un i stru njaka za rodna pitanja, kao i uklju ivanja civilnog druatva i stru njaka izvan vlade u sam proces. Stru njaci izvan vlade mogu pomoi pri provoenju slo~enih analiza i tuma enju rezultata, kao i prilikom treninga administrativnog osoblja. Civilno druatvo mo~e biti posrednik izmeu vlade i graana pru~ajui vladi informacije o zadovoljstvu graana, njihovim potrebama i prioritetima. Za efektivnu koordinaciju ne bi bilo loae osnovati zasebno administrativno tijelo u sklopu ministarstva financija. Prva faza procesa uvoenja rodnog prora una podrazumijeva rodno osjetljivu analizu tekueg prora una. Za u inkovito provoenje prve faze kojom se analizira utjecaj vladinih odluka o prikupljanju i troaenju javnog novca na muakarce i ~ene potrebni su rodno disagregirani podatci. Nedostatak podataka onemoguava efektivno provoenje rodno osjetljive analize. ak i najjednostavniji postupak evidentiranja spola korisnika vladinih usluga u nekim slu ajevima se ne provodi. Potrebna je u~a suradnja statisti ara i kreatora politika kako bi statisti ari razumjeli koja vrsta podataka je potrebna za oblikovanje bolje ciljanih politika; jednako tako, statisti ari su svjesni izazova s kojima se suo avaju prilikom prikupljanja podataka, ega kreatori politika nisu svjesni. Rodno disagregirani podaci ne bi trebali obuhvatiti samo kvantitativni, nego i kvalitativni aspekt, kao i studiju vremena kojom e se utvrditi preraspodjela neplaenog rada izmeu muakarca i ~ene. RODNI PRORA UN U EU U Europskoj uniji u brojnim sferama druatvenog ~ivota postoji neravnopravnost izmeu spolova. Iako je rodna nejednakost u obrazovanju sve manje prisutna, raste rodna nejednakost na tr~iatu rada. Prema podacima Eurostata za etvrti kvartal 2012. godine stopa zaposlenosti ~ena u Europskoj uniji je u prosjeku 12,1 postotnih poena ni~a od stope zaposlenosti muakaraca (EC, 2013.). Uz to su dohoci ~ena u 2011. godini u javnom sektoru u prosjeku bili 13% ni~i od dohodaka muakaraca, a u privatnom ak 17,4% (Eurostat, 2013.). }ene su za razliku od muakaraca pretrpane neplaenim radom i skrbi o drugima ato ih ograni ava pri pronala~enju prilika na tr~iatu rada te ih stavlja u nepovoljan polo~aj. Prema podacima Eurostata za 2010. godinu stopa zaposlenosti ~ene s djecom mlaom od 12 godina je za 12,1 postotnih poena ni~a od stope zaposlenosti ~ene bez djece. Dok je kod muakaraca situacija obratna, to nije stopa zaposlenosti muakarac s djecom mlaom od 12 godina je za 8,7 postotnih poena viaa od stope zaposlenosti muakarac bez djece (EC, 2012.). Postojea rodna nejednakost na tr~iatu rada ne samo da je druatveno nepo~eljna kao i bilo koji drugi oblik diskriminacija, nego i ima negativne u inke na rezultate ekonomije pojedine zemlje. Tako npr. nije racionalno da se novac troai na obrazovanje ~ena koje na tr~iatu rada nemaju jednaka prava i prilike kao i muakarci. Ukoliko ~ene nisu u mogunosti iskoristiti svoje usvojene sposobnosti i mogunosti kao dio ravnopravne radne snage tada je novac utroaen na njihovo obrazovanje uzaludno potroaen. Iz tog razloga je tijekom konferencije odr~ane u suradnji OECD-a, UNIFEM-a, Zajednice nacija (Commonwealth-a) i Sjevernog vijea ministara u listopadu 2001., pod predsjedniatvom Belgije, Europska unija je 2015. godinu odredila kao krajnji rok zemljama lanicama za implementaciju rodnog prora una (IPU, 2004.). Prve inicijative za uvoenje rodnog osjetljivog prora una, smatrajui ga osnovnim instrumentom za postizanje jednakosti izmeu ~ena i muakaraca, pojavile su se 1984. godine u Australiji (COE, 2005.). Proces je zapo et analizom kako pojedini dijelovi postojeeg dr~avnog prora una utje u na muakarce, a kako na ~ene i da li u istoj mjeri prora un zadovoljava njihove potrebe. Nakon uo enih nejednakosti i sagledavanja moguih posljedica takvih nejednakosti pri sastavljanju prora una svaka odluka se po ela sagledavati iz motriata rodne i spolne diskriminacije. U Australiji je prora un prepoznat kao va~an alat za postizanje rodne jednakosti koja treba biti potpomognuta dr~avnim financijama kako bi istinski za~ivjela. Primjer Australije je podigao svijest o postojeoj nejednakosti, njezinim posljedicama te je slu~io kao osnova za pokretanje inicijativa i u drugim zemljama. Tako je do 2002. godine preko 60 zemalja diljem svijeta zapo elo  eksperimentirati sa rodnim prora unom. Jedna od prvih lanica EU koja je slijedila primjer Australije je Ujedinjeno kraljevstvo u kojem se joa 1989. osnovala radna grupa tzv. UK Women Budget Group (dalje u tekstu: WBG) iji lanovi su bili sveu iliani eksperti, te predstavnici sindikata i nevladinih organizacija. Nakon izbora 1997. godine, laburisti su dolaskom na vlast pokazali interes za njihov rad i htjeli su konzultirati graanstvo, uklju ujui i ~ene, pri odnoaenju odluka i sastavljanju prora una. Time je zapo eta suradnja izmeu glavne dr~avne riznice i WBG-a. (COE, 2005.) U Europi je inicijativa rodnog prora una koja se javila u Britaniji ostala izolirana sve do kraja devedesetih godina kada je njihove ideje laganim korakom po ela slijediti Francuska, a nakon toga i ostale zemlje. Tijekom 2002. godine Savjetodavno tijelo za jednakost ~ena i muakaraca EU prepoznalo je prora un kao temeljni instrument za provoenje odluka i politika vlada pojedine zemlje na polju rodne ravnopravnosti te kao novo podru je za promociju rodne jednakosti u druatvu. Kako EU igra va~nu ulogu u iniciranju i poticanju razli itih inicijativa u zemljama lanicama, smatralo se da se s inicijativama za uvoenje rodnog prora una treba zapo eti na razini EU. Rodni prora un na razini EU bi slu~io kao inspiracija, kao osnova za razvoj metoda i alata za postizanje rodne jednakosti sve s ciljem evaluacije napretka i razmjene iskustava izmeu zemalja. Danas je u nekim europskim dr~ava projekt uvoenja rodno osjetljivih prora una ugraen u zakonodavne temelje. Primjer takve zemlje je Austrija koja je68|~T ˼raUN?0?h~LhGBfHq h~Lh/fHq h~LhGBh~Lh/5CJaJ!h~Lh 0JB*OJQJph!h~Lh B*OJQJ^Jph h~Lh/CJOJQJ^JaJ1h~Lh/CJOJQJ^JaJfHq h~Lh53^fHq h~Lh%fHq 'h~Lh :5;CJfHq h~Lh|*5;CJ'h~Lh|*5;CJfHq ~FH  Z $ & Fa$gdg$a$gd~L $xa$gd~L$a$gd/ $dha$gd Agd/gd $-D@M a$gd/$a$gdj$a$gd`@  d  N 4:Bb|~ *FHdht .Ѷ򯡖~sjh~Lh/U h~L56 hv&5h~Lh/5CJaJh~Lh/CJaJh~Lh/56CJaJ h~LhZ&h~LfHq h~LhZ&fHq h~Lh AfHq h~L h~Lh~L h~LhGB h~Lh A h~Lh/'.02PRXZhj <N >N T Z !!F!ò|u|nunungugn|ngugng h~LhDd h~Lh hL h~Lh`@ h~Lhh~LhDdfHq h~Lh#7fHq h~LhDd5fHq h~Lh%5fHq h~Lh~Lh/h~L h~Lh/h~Lh/0JB*phjh~Lh/Ujh~Lh/U(,$.$b$(-29;;;?v@@VABLxS $xa$gdZ&$ & Fdhxa$gdZ&$ dhxa$gdZ&$ & Fdhxa$gdZ& $dhxa$gdZ& $h^ha$gdDdF!!"####$&$,$.$N$b$d$r$$$$$"%t%%%'''6(((((2))))ڽ}nnn___X} h~Lh#7h~Lh;xfHq h~LhjfHq h~LhkfHq h~Lh`@fHq h~Lh#75fHq h~Lhg5fHq h~Lh#7fHq h~Lh`@ h~LhFn h~Lh hLh~Lh hLfHq h~LhDdfHq ")***+^+++++.,0,6,8,,--n---..@.R.T.V.x.z.....~1222223 3n3p33366,7T7p78Ҵzz h~Lh8 h~Lh h~Lhj h~Lh#7h~Lh8fHq h~LhfHq h~LhjfHq h~Lh~LfHq h~LhfHq h~Lh`@fHq h~Lh#7fHq 088X9l999999999x::::::::;; ;4;6;F;L;P;R;;;;;;??v@z@D:D̽̽̽̽̽̽̽ꮧrerh~LhIPJnH$tH$h~LhIfHq h~LhfHq h~LhgfHq h~Lhg; h~Lhgh~LhZ&fHq h~Lh;xfHq h~Lh1fHq h~LhfHq h~Lh#7fHq h~Lhj':DJ 08|ƿͿ͸͸Ϳ͸ h~Lh:x h~LhGq9 h~LhbC h~Lh% h~Lh- h~LhC| h~LhE h~Lh%sX h~Lh~ h~Lh#7h~Lh#7fHq C̊BFH8@Dv "ʍ&Ə<NfhƐܐ6Dln6\jԔF^TltҘ<ֺȞ뗞 h~LhQQ h~Lh h~Lhs|||J̑ΑБґ$a$gd53^$ & Fdhxa$gdZ& $dhxa$gdZ& .".J333*4:4799B9D9@@K LFLHLnLLQQQRRRRR^SvS|SS"UZUnUU2V⶧̶̠~~m\ h~Lh85fHq h~Lh0 5fHq h~Lhd5fHq h~Lh|5fHq h~Lhdh~LhdfHq h~Lh?fHq h~Lh| h~Lhg h~LhNh~Lh?5 h~Lh? h~Lh;h~Lh;fHq $2VVVVVV W$W&W*W,W.WWWBYVYYxZZZx[z[[ \,\B\\\\\\ ]2]4]:]Ž{te^{{{W{W{W h~LhX h~LhN6h~Lho6fHq h~LhxL h~LhB h~Lh| h~Lho6h~LhN6fHq h~Lhg fHq h~Lh.fHq h~Lh|5h~Lh%5h~LhfHq h~LhrfHq h~Lh8 h~Lh? h~Lh0 ":]<]>]]]]]]6^V^h^^^^^`_b_z_______```a a$a4a6a8aaaab@bBbPbdbtbbbbbb(c,c0c2c>cpccccccLdtdddddde"eBeeeeeeeejffffff g"ggg h~Lh7O h~LhV h~Lh| h~Lh0 h~LhX h~LhBTggh&h8hthhhhi&i,i.iFipiiiiiiii jj jjjjjjkkkkkkkl l8lpltlll m"mmmmmm$n0nZnznnnnoo>oZoloooo pJpXpppq(qbqqqq h~Lh8 h~LhMs h~Lhc h~Lhci h~Lh? h~Lhtb` h~Lh0 h~LhlI1 h~Lh7OLqqqq rs`slsssst:txttttt0u6uuuv v^v`vvvvvpxrxyy,y|||||D}շշշշշշշշշշշƨƨƨzkh~LhO fHq h~LhO 5h~Lh%5h~LhZ&fHq h~LhcfHq h~Lhw7fHq h~Lh53^fHq h~Lhtb`fHq h~Lh?fHq h~LhX h~Lhtb` h~Lhci h~Lh?)D}N}<*HJZʑ̑ΑБ֑t<bFH:<@Bļpee\eU h~Lh53^h~Lh 0Jjh~Lh U h~Lh 6fHq h~Lh fHq h~Lh 6 h~Lh h~Lh53^5h~LhU5 h~L5h~LhZ&5h~Lh 5 h~LhO  h~Lh lDh~Lh!/fHq h~LhO fHq h~Lh lDfHq !ґԑ֑<Bܝ D  gd_g$a$gdK $xa$gdE $xa$gd xgd $a$gd53^BZ  ̘Θt|~›68ܝ (*P^`uuluuh~Lh 0Jjh~Lh U h~Lh h~Lh 6h~Lh 0J6&h~Lh B*fHph"""q j h~LhKU&h~LhKB*fHph"""q h~LhK0Jjh~LhKUjh~LhKUh~LhK6 h~LhK*`*,ڣܣ $jvzʤ̤JLNޥr *.HJxz޶ĭޞ~~ĭ~wowfh~LhEPJh~LhE6 h~LhEh~LhvofHq h~LhK6fHq h~LhKfHq h~LhK0Jjh~LhKUjh~LhKU h~Lhvoh~LhK6 h~LhKh~Lh 0Jjh~Lh U h~Lh (\^DFHJXZdfnpz|ȬʬԬ֬  ,. h/0Jjh/0JUjhPSUhUY h\'hPSh\'hPSmH sH hPSmH sH hPSjhPS0JUh~LhYfHq h~LhK h~LhEjh~LhKUh~LhK0J6024JL^`bz|~$a$gdK &`#$gdZ&.046BDFHLNZ\^`bdprvxz|~Ŷh~LhYfHq hUYhZ&h  h 0Jjh 0JUhv&0JmHnHujh/0JUh/ h/0J901hP:p~L. A!"#$% < 00&P 1h:p~L. A!"#$% DyK sikiric@efri.hryK Fmailto:sikiric@efri.hryX;H,]ą'c1DyK ihttp://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/CDEG%282008%2915_en.pdfyK http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/CDEG%282008%2915_en.pdfyX;H,]ą'cDyK Vhttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-GL-13-002/EN/KS-GL-13-002-EN.PDFyK http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-GL-13-002/EN/KS-GL-13-002-EN.PDFyX;H,]ą'cUDyK 2http://www.ipu.org/PDF/publications/budget_en.pdfyK |http://www.ipu.org/PDF/publications/budget_en.pdfyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List 4U@4 #7 Hyperlink >*ph>@> #7 Footnote TextCJaJ>O> #7 Char Char1_HmHsHtH@&@!@ #7Footnote ReferenceH*FV@1F ]&FollowedHyperlink >*B*phB^@BB r Normal (Web)dd[$\$H@RH `@ Balloon TextCJOJQJ^JaJLOaL `@ Char Char CJOJQJ^JaJmHsHtH*Oq* vo left_side4 @4  Footer  p#.)@.   Page Number2O2  A2B*CJ OJQJphdOd  Autori$d7$8$H$a$%B*CJOJPJQJ^JaJphtH e@ /HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJ}UUq).Z    ZZZ H); "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&H$.8BkMwVajmuSzS)B% c Y  (x_ ?@AfijtuHMNW 1~S;m L"%))S):*,@13578999d;N?BDFRKOOO.OGSwVIYu\_bb7cce?h@hhlp=sVwWww{ ~y Սˏ=%ŧANOPQRS_`>V¹mX./%*n#n#n#n#n#En#n#n#n#!0n#n#2n#n#n#n#n#n#n#n#T=n#E@!n#|,n#|,n#r=n#:n#C%n#H-n##2 n#|,n#|,n#:n#|,n#n#n#n#T=n#E)n#E)n#|,n#|,n##2 n#r=n#;Q9n#E@!n#:n#:n##2 n##2 n#|,n#|,n#7n#K1n#E)n#r=n#:n#;Q9n#H-n#|,n#|,n#|,n#K1n#E)n#C%n#C%n#E)n#C%n#|,n#O/ n#O/ n#4n#E)n#|,n#|,n#hN5n#K1n#r=n#K1n#|,n#|,n#hN5n#r=n#r=n#E@!n#C%n#H-n#K1n#:n#VAn#|,n#O/ n#:n#:n#H-n#H-n#r=n#;Q9n#|,n#|,n#E@!n#r=n#r=n#C%n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#n#yn#?@AfijtuGHMNW 1~S;m L"%))S):*,@13578999d;N?BDFRKOOO.OGSwVIYu\_bb7cce?h@hhlp=sVwWww{ ~y Սˏ=%ŧANOPQRS_`>V¹mX./0^ %&*000000000000000000 00000 0000000 0000000000 0000000000 0000000000 00000000 00000 0b00000 0b0000000000 00000000 000000000000000000000000000000000000@0@0@00@0I00I0 0I0 000\M?@AfijtuHMNW 1~S;m L"%))S):*,@13578999d;N?BDFRKOO.OGSwVIYu\_bb7cce@hhlp=sVwWww{ ~y Սˏ%NP`>V¹mX./*000K00K00K00I00I00K00 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000j0k\Po0j00j0000q0r QoK0s0t&0s0K0u00s00s0K0w0 x'K0w0 K0w0 0v00v0 wQo0v00{00v00v00 #####.<<<? .F!)8:Dd{<\: H .2V:]gqD}B`.ehiklmnpqrtuvxS4 %ґfjosgr4EqeεF&>ZUͻ@ _6)XXXXXXXXXXX  #*.58?!!!!8@0(  B S  ? _Hlt365273644 _Hlt365273645 _Hlt364928504 _Hlt364928505 _Hlt365273608 _Hlt365273609 _Hlt365273792 _Hlt365273793 _Hlt365975167 _Hlt365975168 _Hlt365898357 _Hlt365898358ǶǶ++*@@@@@@@@@ @ @ @ȶȶ,,*AHW^ '* #  _k3: '***5?C?P P'Q/QQQ TTUUZZZZZZZZ`addhhmlulynnpprr{{8}<}>}B}C}M} ~~uTb͘՘{R`*8`iotzɲʲвѲ۲ܲ"$)*0478=AKOUV_kr˴ʹԴ $,-7INOVZ]bjkuV^gmnqruy¸˸ϸ׸ظ޸߸¹ʹйܹ"$,-49ABIMXYefpwzX_fv|żѼ׼ܼýؽ޽߽0gƿǿ̿Ϳҿӿٿݿ*>AejsuFHLNV W 01}~RS:;lm K"L"%%))R)S)9*:*,,?1@1335577889999c;d;M?N?BBDDFFQKRKOO-O.OFSGSvVwVHYIYt\u\__bb6c7cccee>h@hhhllppUV¹lm@WX-02]`ڿܿ*:&FzPS`/0* 0*Z\=pqpF1RNK;s.k h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........-hh^h`5B*CJOJQJ^JaJo(phhH.P^`P5B*o(phhH.. ^`o(hH... x^`xo(hH....  ^`o(hH .....  X@ ^ `Xo(hH ......  ^ `o(hH.......  8x^`8o(hH........  `H^``o(hH.........hh^h`B*o(phhH. ^`o(hH. 88^8`o(hH) ^`o(hH() ^`o(hH() pp^p`o(hH()   ^ `o(hH. @ @ ^@ `o(hH.   ^ `o(hH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH. h^h`hH. P^`PhH.. ^`hH... x^`xhH.... ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8^`8hH........  `^``hH.........qpFNKZs.k\=aN :~L;xO  A"hGv0 g   L$`TB- .N '"Z&]&\'2(|*b+lI1}153N6w7Gq92=GBbC lD:R;voh/E%TNPSkc}<&61_~Yc!/`@T?V IYi8U/uL: !o6drO0KN? o%sc.4HpXZUY`MsH/jSnv&%1iuSV¹m*=0@  96   =?JKNQSTUh`)@@ @@@@@"@$@B@F@@@@@@@@@@Unknown G: Times New Roman5Symbol3& : Arial" Cronos Pro Light CaptionLucida Sans Unicode7&{ @CalibrimMyriadPro-RegularArial Unicode MS5& zaTahomae"  Cronos ProLucida Sans Unicode?5 z Courier New"q G GaZaZax>4dϾϾ 3qHP)?|*2HPerspektive i teakoe uvoenja rodnog prora una u tranzicijskim zemljamaMarkoKorisnik      Oh+'0 0 DP p | LPerspektive i tekoe uvoenja rodnog prorauna u tranzicijskim zemljamaMarkoNormal Korisnik7Microsoft Office Word@CG@uҐ@8}՜.+,D՜.+, hp  bTOSHIBAZaϾ' IPerspektive i tekoe uvoenja rodnog prorauna u tranzicijskim zemljamaIPerspektive i tekoe uvoenja rodnog prorauna u tranzicijskim zemljama TitleNaslov(  8@ _PID_HLINKSABUihttp://www.vlada.cz/assets/ppov/rada-pro-rovne-prilezitosti/oddeleni/dokumenty/Gender-Budgeting-2007.pdf%Ehttp://library.fes.de/pdf-files/ipg/ipg-2010-2/05_a_buchinger_us.pdf(R2http://www.ipu.org/PDF/publications/budget_en.pdfaKXhttp://natlex.ilo.ch/wcmsp5/groups/public/@ed_emp/documents/publication/wcms_115121.pdfRPhttp://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=earn_gr_gpgr2ct&lang=en< Vhttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-GL-13-002/EN/KS-GL-13-002-EN.PDFR ihttp://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/progress_on_equality_between_women_and_men_in_2011.pdf]m ihttp://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/CDEG%282008%2915_en.pdf0lhttp://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG-S-GB(2004)RAPFIN_en.pdf~Lmailto:dvasicek@efri.hr mailto:sikiric@efri.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&')*+,-./4Root Entry F,҅6Data 1Table\WordDocumentySummaryInformation( DocumentSummaryInformation8(CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q