Naslov
Utjecaj genotipa na organogenezu u kulturi nodijskih odsječaka vinove loze (Vitis vinifera L.)
(Influence of genotype on the organogenesis in nodal segment culture of grapenne (Vitis vinifera L.))

Autori
Karoglan, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.07

Godina
1992

Stranica
78

Mentor
Jelaska, Sibila

Neposredni voditelj
Jelaska, Sibila

Ključne riječi
Vitis vinifera L.; kultura tkiva; mikropropagacija
(Vitis vinifera L.; tissue culture; micropropagation)

Sažetak
Prema dosadašnjim saznanjima rezličite sorte vinove loze imaju specifične potrebe za rast i razvoj u kulturi in vitro. U ovom radu istražene su razlike između sorata Chardonnay, Pinot bijeli, Sultanina, Plavac mali i klona PMS-83 u kultur nodalnih segmenata. U početnoj kulturi najbolje preživljavanje eksplantanata i najviša stopa multiplikacije bila je na hranidbenoj podlozi s polovičnom koncentracijom soli MS s dodatkom 0, 5-1 mg1-1 BA. Na mediju ovog sastava svi kultivari formirali su manji broj izdanaka u odnosu na druge ispitane podloge, ali su se oni bolje izduživali. U multiplikacijskoj fazi ispitivan je utjecaj medija s dodatkom 1 mg1-1 IAA + 1 mg1-1 Ba i medija s dodatkom 2 mg1-1 IAA. Značajno bolja multiplikacija postignuta je u kulturi svih kultivara na mediju bez citokinina, na kojem su listovi bili normalno zeleni i manje deformirani nego na mediju s dodatkom citokinina. Najbolji razvitak korijenovog sustava in vitro postignut je na podlozi MS + 2 mg1-1 IAA. Učestalost zakorijenjivanja bila je i do 90% izdanaka pojedinih sorata (Pinot bijeli). Zakorijenjivanje izdanaka povoljno je utjecalo na multiplikaciju nodija izdanaka. Utvrđene su velike razlike u ponašanju ispitivanih sorata u kulturi in vitro. Kultivari Pinot bijeli i Chardonnay davali su najbolje rezultate u svim pokusima. Multiplikacija, kao i izduživanje izdanaka bilo je daleko veće nego kod sorte Plavac mali i njegovog klona PMS-83, između kojih je također zamjećena razlika. Najslabiji rezultati bili su kod sorte Sultanina. Učestalost tvorbe kalusnog tkiva, pojave staklastosti, kao i razvoja korijenovog sustava u pokusima ovisili su o genotipu. U istraživanjima je utvrđena rejuvenilizacija svih ispitivanih kultivara i klona. Provedena su filometrijska mjerenja listova biljaka razmnoženih in vitro i listova majčinskih biljaka kultivara Pinot bijeli i Chardonnay. Rezultati su pokazali da postoje razlike u obliku lista, u obliku i dubini sinusa, kao i veličini kuteva između nerava biljaka iz kulture in vitro i matičnih trsova.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA