Naslov
Aktualno stanje u hrvatskoj poljoprivredi i smjernice njezina razvoja
(The current situation in Croatian agriculture and directions for its development)

Autori
Tomić, Franjo ; Kralik, Gordana ; Krička, Tajana ; Guberac, Vlado ; Bašić, Ferdo ; Kovačević, Josip ; Mijić, Pero ; Mioč, Boro ; Kovačević, Vlado ; Franić, Ramona

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 11-12

ISBN
978-953-154-195-4

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
poljoprivreda ; ekološka proizvodnja ; krmno bilje ; stočarstvo ; navodnjavanje
(agriculture ; organic production ; forage crops ; livestock ; irrigation)

Sažetak
Došlo je vrijeme u kojem Republika Hrvatska postaje članica Europske unije. U Uniji je poljoprivreda važna grana gospodarstva. Isto tako, pojoprivreda je uvijek bila i sada jest iznimno važna za razvoj Hrvatske, jer u ukupnom gospodarstvu Hrvatske zauzima bitno mjesto. Važna je s aspekta broja zaposlenih, generiranja dodane vrijednosti, sudjelovanja u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, a posebno zbog proizvodnje hrane za potrebe domaćih potrošača. Posljednih godina poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija sudjeluju u našoj ukupnoj bruto vrijednosti s prosječno 9, 1%, u ukupnom izvozu s oko 11%, u ukupnom uvozu s oko 10%, a u ukupnoj zaposlenosti s više od 20%. Nažalost u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane u posljednjih je 20 godina utvrđen deficit u iznosu od 800 milijuna do 1, 2 milijarde USD godišnje. Uvoz naprimjer južnog voća neminovan je, ali uvoz povrća i voća (trenutačno oko 50%), govedine (oko 60%), svinjetine (oko 40%) te mlijeka i mliječnih proizvoda ne može se prihvatiti jer za njihovu proizvodnju Hrvatska ima vrlo povoljne agroekološke uvjete. Uz dobre prirodne uvjete Hrvatska ima stručno-znanstvene potencijele za znato veću, stabilniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na onu koju ima sada. Ostvarenje većih i stabilnijih prinosa u biljnoj proizvodnji pozitivno bi se odrazilo na unapređenje stočarstva, prehrambene industrije, zapošljavanje, manje cijene, povećan izvoz i bolji standard stanovništva. Hrvatska ima podosta plodnih tala i bogata je vodama, pogotovo istočna Hrvatska - bez obzira na to često su nam žedne oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, stoka se nedovoljno i neodgovarajuće hrani, a cijene su poljoprivredno prehrambenih proizvoda visoke. Stoga moramo učiniti znatno više po pitanju boljega gospodarenja i iskorištavanja postojećih prirodnih resursa. Moramo proširiti primjenu navodnjavanja (Hrvatska sada navodnjava svega 0, 84% obradivih površina) na razinu Europe (13%) kako bismo ostvarivali višu i stabilniju proizvodnju raznolikuh kavlitetnih proizvoda. Time bi se unaprijedila prehrambeno prerađivačka industrija, a većom i sigurnijom proizvodnjom krmnog bilja, u uvjetima navodnjavanja, ostvarili bi se povoljni uvjeti za uzgoj životinja, odnosno dostatnu proizvodnju ponajprije mesa i mlijeka te drugih stočarskih proizvoda. Takav pristup u Hrvatskoj poljoprivredi potpuno je moguć, pa bi Hrvatska - uz razvoj navodnjavanja i primjenu ostalih mjera kao što su okrupnjavanje zemljišta i povećanje njegove obradivosti, povećanje ekološke proizvodnje i proizvodnje tradicijskih proizvoda te usmjeravanje stručnog obrazovanja poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka prema potrebama prakse - opet mogla od uvoznika hrane postati izvoznik poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA