Pregled bibliografske jedinice broj: 644362
Sustavi animalne proizvodnje u mediteranskoj hrvatskoj
Sustavi animalne proizvodnje u mediteranskoj hrvatskoj // Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije / Anić, Igor ; Tomić, Franjo ; Matić, Slavko (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013. str. 271-285 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 644362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sustavi animalne proizvodnje u mediteranskoj hrvatskoj
(Systems of animal production in the mediterranean Croatia)
Autori
Mioč, Boro ; Ivanković, Ante ; Rako, Ante ; Pavić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije
/ Anić, Igor ; Tomić, Franjo ; Matić, Slavko - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 271-285
ISBN
978-053-154-205-0
Skup
Šumarstvo i poljprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 13.10.2011. - 14.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska; Mediteran; stočarstvo; sustavi; proizvodnja
(Croatia; Mediterranean; animal husbandry; systems; production)
Sažetak
Sustavi farmske animalne proizvodnje u mediteranskim područjima Republike Hrvatske osobiti su, prepoznatljivi i u znatnoj mjeri drugačiji od onih u kontinentalnim područjima jer se uvelike koriste starim lokalnim (izvornim) pasminama i tradicijskim tehnologijama uvažavajući navike, želje i potrebe izbirljivih potrošača te vodeći brigu o očuvanju okoliša i bioraznolikosti podneblja. Ovčarska je proizvodnja dominantna po broju grla, gospodarskoj važnosti i učincima na okoliš, zatim slijedi uzgoj goveda za mlijeko i/ili meso, dok je važnost kozarstva znatno manja od one u prošlosti. Svinjogojska i peradarska proizvodnja danas, kao ni u prošlosti, nema veće gospodarske važnosti. U pasminskoj strukturi, poglavito ovaca i koza, dominiraju autohtone otporne i skromne pasmine, manjeg tjelesnog okvira, besprijekorne prilagođenosti okružju, škrtoj mediteranskoj vegetaciji, buri i suncu. Ikao je meso (janjetina i jaretina) glavni proizvod, u posljednjim desetljećima proizvodnja i prerada mlijeka sve je interesantnija. Ovce u laktaciji od 150 do 180 dana proizvedu od 70 do 300 kg mlijeka, vrhunske sirovine za proizvodnju sira. Mliječno govedarstvo uglavnom se koristi umjerenim razinama proizvodnog pritiska, suvremenim tehnologijama i alohtonim genotipima. U mesnom govedarstvu zamjetno je profiliranje prepoznatljivih tipova goveđeg mesa koji u sebi sadrže načela ekološke proizvodnje utemeljene na izvornim pasminama. Glavni su izvor krme u hranidbi preživača mediteranski pašnjaci i travnjaci koji djelomično ograničavaju razinu proizvodnje, ali "oplemenjuju" finalni proizvod. Brojni prepoznatljivi animalni proizvodi sustavni su dio ruralne, gastronomske i turističke ponude podneblja utemeljene na tradicijskom nasljeđu. Farmska proizvodnja ne narušava ekološki sklad podneblja, čemu dobrano pridonose izvorne manje zahtjevne pasmine. Uz to, izražena je svijest o nužnosti zadržavanja animalne proizvodnje na ovim prostorima kako bi se očuvala tradicija, prepoznatljivost, gospodarska vitalnost ruralnih sredina, kvaliteta staništa te ukupna bioraznolikost. Ukupna gospodarska animalna vrijednost u cijelosti se nastoji podrediti potrebama turizma kroz plasman proizvoda prepoznatljive kakvoće. Iskustva animalne proizvodnje mediteranskog dijela Hrvatske ukazuju na učinkovite modele koji objedinjuju tradicijska i nova tehnološka iskustva utemeljena naizvornim pasminama vodeći brigu o okolišu i uz uvažavanje zahtjeva potrošača.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb