Naslov
Prinos kultivara crvene djeteline u brdsko-planinskom području
(The yield orf red clover varieties in the uplands)

Autori
Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Maćešić, Dubravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka simpozija XXXIII. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma : s međunarodnim sudjelovanjem / Varga, Boris ; Pucarić, Aleksandar ; Uremović ; Borošić, Josip ; Herjavec, Stanka - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997, 64-64

Skup
XXXIII. znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 25.02.1997. - 28.02.1997

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
crvena djetelina; kultivar; prinos; brdsko-planinsko područje
(red clover; varieties; yield; uplands)

Sažetak
Cilj ovog rada je bio, komparativnim pokusom, utvrditi prinos zelene mase i suhe tvari šest kultivara crvene djeteline (Croatia, Nada, Reichersberger, K-17, Marino i Viola), kao bitnih parametara za introdukciju prikladnih kultivara za uzgoj u brdsko-planinskom području. Pokus je postavljen u proljeće 1995. godine, na pokusnim površinama Istraživačke stanice za brdsko-planinsku poljoprivredu Agronomskog fakulteta na Medvednici (650 m nadmorske visine), po shemi latinskog kvadrata. Utvrđivanje prinosa zelene mase i suhe tvari istraživanih kultivara obavljeno je u fazi 10-20% cvatnje, u tri otkosa. Statistička analiza dobivenih podataka je pokazala da su najveći ukupni prinosi zelene mase u 1996. godini dobiveni s kultivarima Croatia (107,53 t/ha) i Nada (103,73 t/ha). S kultivarom Croatia je dobiven opravdano veći prinos zelene mase uz P<0.05 u odnosu na kultivare: Reichersberger i K-17 (94,71 t/ha i 94,38 t/ha), dok je u usporedbi s kultivarima Viola i Marino razlika bila opravdano veća uz P<0.01 (92.14 t/ha i 86.86 t/ha respektivno). S kultivarom Nada ostvaren je opravdano veći prinos od kultivara Viola (P<0.05) i Marino (P<0.01), a između kultivara Reichersberger, K-17, Viola i Marino nije bilo statistički opravdanih razlika u prinosu zelene mase. Najveće prinose suhe tvari ostvarili su kultivari Croatia (19,4 t/ha), Nada (18,87 t/ha) i K-17 (18,3 t/ha). Opravdano veći prinos suhe tvari uz P<0.05 ostvaren je s kultivarom Croatia u odnosu na kultivare: Reichersberger (17,2 t/ha) i Viola (17,1 t/ha), dok je u usporedbi s kultivarom Marino (15,93 t/ha), razlika bila opravdano veća uz P<0.01. S kultivarom Nada je postignut signifikantno veći prinos suhe tvari u odnosu na kultivar Marino (P<0.01). Između prinosa suhe tvari kultivara K-17, Reichersberger, Viola i Marino nije bilo statistički opravdanih razlika. Zaključak je da su od šest istraživanih kultivara, u uvjetima brdsko-planinskog područja, na nadmorskoj visini 650 m, najveće prinose zelene mase i suhe tvari postigli kultivari Croatia i Nada. Ova jednogodišnja istraživanja ukazuju da bi se s ovim kultivarima mogli postići primjereni proizvodni rezultati u sličnim agroekološkim uvjetima. Za donošenje konačnog zaključka nužno je provesti višegodišnja istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA