Naslov
Predodžbe o Mongolima u Europi u 13. stoljeću
(Representation of the Mongols in 13th century Europe)

Autori
Sardelić, Mirko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2013

Stranica
225

Mentor
Grgin, Borislav ; Blažević, Zrinka

Ključne riječi
Mongoli; Matthew Paris; Toma Arhiđakon; Rogerije iz Apulije; Ivan de Plano Carpini; Simon od Saint Quentina; Vilim od Rubrucka; imaginarij; apokalipsa; barbari; nomadi
(Mongols; Matthew Paris; Thomas Archdeacon; Roger of Apulia; John de Plano Carpini; Simon of Saint Quentin; Willem of Rubruck; imagology; apocalypse; barbarians; nomads)

Sažetak
Provala Mongola u Europu u 13. stoljeću jedan je od prijelomnih događaja u povijesti euroazijskoga kontinenta. Iako se ova provala donekle razlikovala od prethodnih nomadskih provala iz Azije, napose u dalekosežnim posljedicama, u jednom se dijelu elemenata prilično poklapa s onima koje su se dogodile prije (Huni) i poslije (Osmanlije), pa ju je najprije bilo važno smjestiti u povijesno-zemljopisni okvir, oslanjajući se na promatranje longue durée. Proučavanje se temeljilo na historijsko-imagološkom pristupu tematici, s time da se koristila kombinirana topološka analiza i historijska kontekstualizacija u cilju detektiranja složenih tekstualnih, intertekstualnih i kontekstualnih odrednica koje su oblikovale mongolski imaginarij u trinaestostoljetnoj Europi. Cilj je istraživanja bio interpretirati i analizirati evoluciju mongolskoga imaginarija od prvih vijesti o njima do njihove demistificirane slike, određenim dijelom oslobođene barbarskog, apokaliptičkog i drugih stereotipa. Drugi je dio istraživačke zadaće bio analizirati na koji su se način i u kolikoj mjeri kreirane predodžbe i informacije koristile u različite svrhe. Analiza tih implikacija i funkcija bila je važna radi boljeg razumijevanja diplomatskih interakcija Istoka i Zapada, ali i razumijevanja autopredodžbi kršćanske Europe. U doba provale je već bilo jasno da, uza sve zastrašivanje i demonizaciju, neprijatelji nisu mogli ujediniti kršćansku Europu. Iako se Mongoli više nisu vraćali, povijest je pokazala, na primjeru Osmanlija, kako vanjska prijetnja u početku djeluje kohezijski, ali kad se upoznaju mogućnosti neprijatelja, on postaje tek jedan od čimbenika u kompleksnim političkim igrama. Nadalje, razlike prema nomadskom/bezbožnom/barbarskom narodu uvijek su se mogle uspostaviti na bilo kojoj od tih razina, ovisno o blizini prijetnje. No, kako je više nije bilo, stereotipne su predodžbe ublažene i Europa je krenula Aziji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA