Pregled bibliografske jedinice broj: 643439
Kemijska svojstva tala na karbonatnim supstratima jugoistočne Medvednice
Kemijska svojstva tala na karbonatnim supstratima jugoistočne Medvednice, 2013., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 643439 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kemijska svojstva tala na karbonatnim supstratima jugoistočne Medvednice
(Chemical properties of soils on calcareous parent material of SE Medvednica Mt.)
Autori
Rajić, Danijela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
24.09
Godina
2013
Stranica
32
Mentor
Bensa, Aleksandra
Neposredni voditelj
Krklec, Kristina
Ključne riječi
kemijska svojstva tala; rendzina; kalkokambisol; vapnenac; lapor
(chemical soil properties; Rendzinas; Calcocambisol; limestone; marl)
Sažetak
Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj karbonatnih matičnih supstrata na kemijska svojstva tala jugoistočne Medvednice. Istraživanje je uključivalo terenski rad u sklopu kojeg su opisana morfološka svojstva tala na 9 lokacija, te laboratorijsko određivanje teksture, reakcije tla, ukupnih karbonata, fiziološki aktivnog vapna, te količine i kvalitete humusa. Istraživano područje izgrađuju litotamnijski vapnenci na kojima su razvijene rendzine i kalkokambisoli, te lapori na kojima se nalaze rendzine. Budući da su sve lokacije istraživanja smještene u istim klimatskim i geomorfološkim uvjetima, te pod istim načinom korištenja (šuma) to je omogućilo procjenu utjecaja matičnog supstrata na kemijska svojstva tala. Istraživana tla su neutralne do slabo alkalne reakcije. Rendzine na laporima imaju viši pH u odnosu na one razvijene na vapnencima, kao i na kalkokambisole. Kod rendzina na laporu pH s dubinom raste, dok kod rendzina na vapnencu nema izražene pravilnosti. Kod smeđih tala na vapnencu reakcija tla opada s dubinom, odnosno smanjuje se u A(B)rz i (B)rz horizontima u odnosu na površinski horizont. Udio ukupnih karbonata u tlu povećava se s dubinom na svim rendzinama, a one razvijene na laporu su karbonatnije s maksimalnih 53, 6% CaCO3. Udio fiziološki aktivnog vapna kreće se od 10 do 17% od ukupnih karbonata u teksturno lakšim rendzinama na laporu, dok u teksturno težim rendzinama na vapnencu iznosi 6, 2 do 38, 7% od ukupnih karbonata. Količina humusa u površinskom horizontu u tlima na vapnencu kreće se u rasponu od 6, 9 do 16, 7%, a u tlima na laporu varira u užem rasponu, 9, 9 do 13, 3%, što je u svezi s dubinom tla. Karakter humusa kod rendzina na vapnencu i laporu je uglavnom blagog karaktera, dok je humus smeđih tala na vapnencu slabo kiseli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-0222882-2686 - Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje tla i voda (Bensa, Aleksandra, MZOS ) ( CroRIS)
269-2693084-3083 - Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke značajke (Perica, Dražen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zadru