Naslov
Hrvatski filozofi iz perspektive Krležinih marginalija
(Croatian Philosophers from the Perspective of Krleža’s Marginalia)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Frane Petrića / 22th Days of Frane Petrić / Zagorac Ivana ; Martinović, Ivica - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2013, 50-52

Skup
Perspektive filozofije / Perspectives of Philosophy / Die Perspektiven der Philosophie /Le prospettive della filosofia

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 22.09.2013. - 25.09.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Miroslav Krleža; marginalije; hrvatski filozofi
(Miroslav Krleža; marginalia; Croatian Philosophers)

Sažetak
Uz to što je bio utemeljitelj i direktor Leksikografskog zavoda FNRJ, Miroslav Krleža (1893-1981) bio je glavni redaktor »Enciklopedije Jugoslavije«, čijih je osam svezaka objavljeno u razdoblju od 1955. do 1971. godine. Istodobno, Krleža je, zajedno s Markom Kostrenčićem (1884-1976), bio redaktor prvih šest svezaka prvoga izdanja »Enciklopedije Leksikografskog zavoda«, čijih je sveukupno sedam svezaka prvoga izdanja objavljeno u razdoblju od 1955. do 1964. godine. Drugo izdanje te »Enciklopedije« objavljeno je u razdoblju od 1966. do 1969. godine (šest svezaka), a treće, koje je preimenovano u »Opću enciklopediju Jugoslavenskog leksikografskog zavoda«, u razdoblju od 1977. do 1988. godine (osam svezaka i »Dopunski svezak«). Osim usmjerenosti na te projekte, Krleža je, kao što 1998. godine doznajemo od Josipa Šentije, glavnog urednika »Opće enciklopedije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda«, istodobno »smislio i počeo ostvarivati diversificiran enciklopedijski program«, što je rezultiralo objavljivanjem, nastavlja Šentija, »novih paralelnih leksikonskih i enciklopedijskih djela«, primjerice objavljivanjem »Pomorske«, »Medicinske«, »Muzičke« te »Šumarske enciklopedije«, kao i »Enciklopedije likovnih umjetnosti«. Kao glavni redaktor »Enciklopedije Jugoslavije« i kao redaktor »Enciklopedije Leksikografskog zavoda«, Krleža je bio vrlo zaokupljen recenzentskim poslovima. Svoja zapažanja, koja su se najčešće sastojala od kritičkih opaski, izdiktirao je uz brojne natuknice. Tako su nastale njegove marginalije, od kojih su neke i otisnute, primjerice, u časopisu »Radovi Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža« (1998) i u časopisu »Kolo« (2007), dok su neke otisnute kao zasebno djelo (2011). Prilikom recenziranja natuknica, dakle u marginalijama, Krleža se očitovao i o hrvatskim filozofima. U izlaganju ću podastrijeti podatke o tome što je znao i mislio o hrvatskim renesansnim filozofima, primjerice, o Ivanu Stojkoviću, Jurju Dragišiću, Andriji Dudiću i Marku Antunu de Dominisu, ali i o tome što je znao i mislio o, primjerice, Ruđeru Josipu Boškoviću, kao i o hrvatskim filozofima s kojima je bio suvremenik, primjerice o Đuri Arnoldu i Vladimiru Filipoviću.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Besides being the founder and director of the FNRJ Lexicography Institute, Miroslav Krleža (1893-1981) was also the main sub-editor of the “Encyclopedia of Yugoslavia”, whose eight volumes were published in the period from 1955 to 1971. At the same time, together with Marko Kostrenčić (1884-1976), Krleža sub-edited the first six volumes of the first edition of “Lexicography Institute Encyclopedia”, whose overall seven volumes of the first edition were published in the period from 1955 to 1964. The second edition of that “Encyclopedia” was published in the period from 1966 to 1969. (six volumes), and the third, which was renamed into “General Encyclopedia of the Yugoslavian Lexicography Institute”, in the period from 1977 to 1988 (eight volumes and “Supplementary volume”). Besides being focused on those projects, as stated in 1988 by Josip Šentija, the main editor of “General encyclopedia of the Yugoslavian Lexicography Institute”, Krleža simultaneously “conceived and started to implement a diversified encyclopedic programme”, which, Šentija claims, resulted in publishing of “new corresponding lexicon and encyclopedic works”, for example, publishing of “Naval”, “Medicinal”, “Music” and “Forestry encyclopedia”, as well as “Encyclopedia of Visual arts”. As the main sub-editor of “Encyclopedia of Yugoslavia” and sub-editor of “Lexicography Institute Encyclopedia”, Krleža was to a great extent occupied with review-writing. Along with numerous dictionary entries, he dictated his observations, which most frequently consisted of critical remarks. This is how his marginalia were created, some of which were also printed, for example, in the journal “Papers of the Lexicography Institute Miroslav Krleža” (1998) and in the journal “Kolo” (2007), whereas some of them were printed as separate works (2011). During reviewing dictionary entries, hence in marginalia, Krleža disclosed his opinion related to Croatian philosophers. In this exposition I will outline the data on what he knew and thought about Croatian philosophers from the Renaissance period, for example about Ivan Stojković, Juraj Dragišić, Andrija Dudić and Marko Antun de Dominis, as well as data on what he knew and thought about Ruđer Josip Bošković, and about Croatian philosophers who were his contemporaries, such as Gjuro Arnold and Vladimir Filipović.

POVEZANOST RADA