Naslov
Socijalno poželjno odgovaranje i vrijeme latencije u selekcijskoj situaciji
(Socially desirable responding and response (latency) time in the selection context)

Autori
Fiškuš, Matej

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.09

Godina
2013

Stranica
39

Mentor
Švegar, Domagoj

Ključne riječi
socijalno poželjno odgovaranje; vrijeme latencije; online metoda upitnika
(socially desirable responding; latency time; online survey)

Sažetak
Paulhus (2002) definira socijalno poželjno odgovaranje kao sistematsku tendenciju davanja pretjerano pozitivnih samoprocjena. Socijalno poželjno odgovaranje je vrlo često prisutno u kontekstu prijave za posao. Određen broj autora nastojao je mjerenjem vremena latencije riješiti problem davanja socijalno poželjnih odgovora. Cilj ovog istraživanja bio je odgovoriti na pitanje postoji li razlika u davanju socijalno poželjnih odgovora između grupe ljudi koja se prijavljuje na posao i kontrolne skupine ispitanika, odnosno utvrditi postoji li razlika u brzini odgovaranja na korištenim mjerama. U ovom istraživanju sudjelovalo je ukupno 252 ispitanika, a od toga 94 kandidata koji se prijavljuju za posao preko profesionalne društvene mreže (www.linkedin.com) i jednog domaćeg portala (www.bika.net) na kojem se oglašavaju slobodna radna mjesta. U kontrolnoj skupini je bilo 158 ispitanika koji su, kao i kandidati za posao, rješavali upitnik od 36 čestica, a koji se sastojao od čestica iz Eysenckove skale laži i Paulhusove skale samozavaravanja. U istraživanju je korištena online metodologija primjene upitnika koja je prema rezultatima koji su dostupni u literaturi, adekvatna zamjena za klasične, papir-olovka primjene upitnika. Rezultati istraživanja jasno pokazuju da kandidati prilikom prijave za posao daju više socijalno poželjnih odgovora. Nadalje, kandidati su upitnik rješavali dulje od ispitanika u kontrolnoj skupini što je potvrda hipoteze da se uz socijalno poželjno odgovaranje javlja i dulje vrijeme latencije potrebno za rješavanje upitnika. Utvrđeno je da bruto rezultati i vrijeme latencije na korištenim mjerama socijalno poželjnog odgovaranja mogu služiti kao valjani prediktori pomoću kojih možemo razlikovati ispitanike koji se nalaze u selekcijskoj, odnosno kontrolnoj situaciji. Razmotrene su implikacije i prijedlozi za buduća istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA