Naslov
Karl Jaspers: Filozof egzistencijalizma
(Karl Jaspers: The Philosopher of existentialismus)

Autori
Brkljačić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.09

Godina
2013

Stranica
31

Mentor
Oslić, Josip

Ključne riječi
Jaspers; filozofija; egzistencijalizam; granične situacije; krivnja
(Jaspers; philosophy; existentialism; boundary situations; guilt)

Sažetak
Karl Jaspers jedan je od filozofa egzistencije koji je u svojim filozofskim djelima pokušao dati odgovore na neka pitanja koja su ga okupirala. Kao pravi filozof egzistencije, njegova središnja tema je čovjek. Jaspersa su posebno okupirale tzv. granične situacije, odnosno situacije koje se javljaju u nekim teškim trenucima u životu pojedinca i u kojima on misli da ne može dalje. Te granične situacije su smrt, krivnja, borba ili patnja. Granične situacije su povezane samom činjenicom da je netko čovjek, u smislu toga da je na takav način ograničen. Ipak, granične situacije donose čovjeka sebe pred sebe i čovjek svjestan graničnih situacija može tada promisliti o sebi i ostvariti sebe tako da se pretrpi i oplemeni. Čovjeku preostaje da potvrdi ništavilo svog bitka i kaže „da“ toj neumitnoj sudbini u kojoj je proklet – tada se može dogoditi da on stigne do svoje prave egzistencije: mi postajemo mi sami kad u granične situacije ulazimo otvorenih očiju, one za nas postaju velikim izvorom filozofiranja. Posebnu pozornost Jaspers je posvetio pitanju krivnje, o čemu je progovorio nakon Dtugog svjetskog rata. Jaspers se pita ono što je većina Nijemaca u to vrijeme trebala promišljati, a riječ je o odgovornosti za zločine koje su nacisti počinili tijekom rata. Jaspers ističe da su Nijemci krivi, ali ne kao narod, ne kao kolektiv, nego je kriv pojedinac, i to zato što je preživio, zato što je šutio i dopustio da se dogodi sve što se dogodilo. Krivnju o kojoj je Jaspers govorio Nijemci će moći prihvatiti tek nekoliko desetljeća kasnije, što mnogo govori o Jaspersu kao intelektualcu, kao filozofu, ali najviše kao osobi koja je bila spremna objektivno sagledati situaciju i suočiti se s problemima o kojima su drugi, pa čak i veliki Martin Heidegger, još jedan njemački filozof egzistencije, odbijali govoriti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA