Naslov
Holistički pristup kronično bolesnom djetetu
(Holistic approach to chronic ill child)

Autori
Grgurić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Paediatria Croatica 1998;42(suppl 2) / Lokar-Kolbas, Renata ; Pitlović, Slavica ; Aberle, Neda ; Mardešić D k - Zagreb : Klinika za dječje bolesti, 1998

Skup
3.Kongres Hrvatskoga pedijatrijskog društva

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 07.10.1998. - 10.10.1998

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kronično bolesno dijete; holistički pristup
(chronic ill child; holistic approach)

Sažetak
Procjenjuje se da će u sljedećem stoljeću u razvijenim društvima kronično bolesno dijete biti najveći zdravstveni problem. Iako nema točne definicije što se podrazumijeva pod tim terminom, prema američkim autorima, to je ono dijete koje je 3 mjeseca godišnje bolesno od neke bolesti, ili je zbog nje bilo u bolnici više od jednog mjeseca u jednoj godini. Prema američkoj literaturi, kad se agregiraju sve kronične bolesti u djetinjstvu, onda se predmnijeva da 10-15% djece imaju neku od kroničnih bolesti, a od kojih samo 10% imaju vrlo ozbiljne manifestacije, što iznosi 1-2% od ukupne populacije djece. Kronično bolesno dijete provodi samo jedan dio vremena u bolnici prilikom dijagnostike bolesti ili mogućih komplikacija, a pretežni dio vremena provodi u okviru obitelji ili drugih zdravstveno-odgojnih institucija. U tom vremenu boravka u obitelji, potrebna je aktivna potpora cjelokupnoj obitelji, koja treba poznavati narav bolesti i moguću ispomoć. Drugo, potrebna je dobro educirana primarna zdravstvena zaštita koja poznaje prije svega medicinske probleme u zaštiti takvog djeteta, ali i mogućnosti drugih službi (socijalne, obrazovne), ujedinjujući zaštitu kronično bolesnog djeteta. To je tzv. model cjelokupnog, holističkog pristupa u pomoći djetetu s kroničnom bolesti. Također valja istaći da svako kronično bolesno dijete traži individualni pristup, ali u rješavanju kroničnih bolesti traži se i javno-zdravstveni pristup s idejama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Konačno, nužno je istaknuti i potrebu evaluacije takve zaštite koja se može procijeniti: 1. postupcima u zaštiti, 2. uporabom servisa, 3. kvalitetom njege, 4. zadovoljstvom njege, 5. izdatkom za njegu, 6. posljedicom na zdravlje, 7. obiteljskim sudjelovanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA