Naslov
Sociolingvistički i psiholingvistički aspekti razvoja komunikscijske kompetencije u ranome poučavanje hrvatskoga jezika
(Sociolinguistic and psycholongvistic aspects of communicative competence evelopment in early Croatian language teaching)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina ; Pintar, Bernarda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Kurikul ranog učenja hrvatskoga/materinskoga jezika = Curriculum of early learning of Croatian/mother tongue

Urednik/ci
Bežen, Ante ; Majhut, Berislav

Izdavač
Europski centar za napredna i sustavna istraživanja (ECNSI) ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
17-28

ISBN
978-953-7210-59-5

Ključne riječi
rano poučavanje hrvatskoga jezika, komunikacijska kompetencija, psiholingvistika, sociolingvistika
(early learning of Croatian language, communicative competence, psycholinguistic, sociolinguistic)

Sažetak
Hrvatski kao materinski jezik unutar Nacionalnoga okvirnoga kurikula (2010) poučava se u okviru jezično-komunikacijskoga područja. Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, a počesto je i jedini oblik kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga predmeta te izravno utječe na uspjeh u njegovu ovladavanju. Temeljna zadaća nastave hrvatskoga jezika u ranome poučavanju (do 12. godine djetetova života kada se dijete nalazi u fazi konkretnih misaonih operacija, Piaget: 1977) jest razvoj komunikacijske kompetencije (Nastavni plan i program, 2006). Razvoj komunikacijske kompetencije, koja označava kvalitetnu upotrebu jezika u jezičnoj interakciji, u ovom je razdoblju učenja i poučavanja jezika zato od temeljne važnosti (Pavličević-Franić, 2011). Poticanjem jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, na kojima počiva jezično-komunikacijsko područje u okviru Nacionalnoga okvirnoga kurikula, učenici stječu jezično iskustvo i potrebne spoznaje o jeziku te ih kasnije nadograđuju pomoću teorijskih saznanja. Cilj je ovoga rada ponajprije bio ispitati koliko i kako se jezične djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja, koje izravno sudjeluju u razvoju jezičnih kompetencija, provode u ranome poučavanju hrvatskoga jezika, a zatim anketiranjem provjeriti utječe li način poučavanja hrvatskoga jezika, uspjeh učenika, stavovi učenika prema nastavnome predmetu i spol na razvoj komunikacijske kompetencije u ranome razdoblju učenja jezika. Podatci su prikupljeni anketiranjem i testiranjem te obrađeni u SPSS programu za statistiku metodom analize varijance, Pearsonovoga koeficinebta korelacije i Hi-kvadrat testa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA