Naslov
Louis Leger (1843. – 1923.) u ranijim kroatističkim istraživanjima
(Louis Leger (1843–1923)in the earlier croatian studies)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bertošin zbornik : zbornik u čast Miroslava Bertoše. Knj. 3

Urednik/ci
Ivan Jurković

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Državni arhiv

Grad
Pula : Pazin

Godina
2013

Raspon stranica
25-39

ISBN
978-953-7498-69-6

Ključne riječi
Jagić, Glagolitic, slavistika, kroatistika, paleoslavistika
(Jagić, Glagolitic.Slavistic, Croatistic, Paleoslavistic)

Sažetak
Paleokroatistička istraživanja 19. i 20. stoljeća nisu samo bila privlačna hrvatskim, odnosno slavenskim učenjacima, već su u njima svoje znanstvene putokaze nalazili i zapadnoeuropski akademski krugovi, čija istraživanja snažnije apostrofiraju civilizacijsku važnost Slavena u kulturološkom europskom ozračju. Pionirski paleoslavistički znanstveni doprinosi 19. stoljeća otvaraju nova vrata europske medievistike koja će se do danas ostvarivati kroz raznovrsna multinacionalna i interdisciplinarna istraživanja, učvrstivši tako poziciju srednjovjekovlja kao iznimne i atraktivne znanstvene discipline 20. stoljeća. U kontekstu najranijih filoloških slavističkih promišljanja izvan slavenskih zemalja pojavljuje se Louis Leger (1843.–1923.), francuski filolog, slavist širokih razmjera i dragi prijatelj Vatroslava Jagića (1838.–1923.). Paleoslavistička, a potom i paleokroatistička Legerova istraživanja na francuskom tlu do danas su ostala jedinstvena, kako po problematiziranju onovremenih aktualnih i atraktivnih slavističkih povijesnoknjiževnih tema tako i po zadiranju u najdublje, potpuno nepoznate filološke pore slavenstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA