Naslov
Dalmatiae, Dalmatiarum u jadranskoj historijskoj geografiji
(Dalmatiae, Dalmatiarum: a study in historical geography of the Adriatic)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Illyrica Antiqua 2 - in honorem Duje Rendić-Miočević / Demicheli, Dino - Zagreb : Šibenik : Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Muzej grada Šibenika, Arheološki muzej u Zagrebu, 2013, 11-12

Skup
Illyrica Antiqua 2 - in honorem Duje Rendić-Miočević

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 12.09.2013. - 15.09.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Dalmacija; antika; kasna antika; rani srednji vijek; naziv; historijska geografija
(Dalmatia; Antiquity; Late Antiquity; Early Middle Ages; name; historical geography)

Sažetak
Učestalost pojavljivanja pluralnog oblika Dalmatiae, -arum u povijesnim izvorima od 5. st. nadalje te Dalmatia Superior i Dalmatia Inferior od 11. odnosno 12. st. odavno je privukla pažnju hrvatske historiografije. Duplikacija dalmatinskoga imena za jedinstven prostor koji je ono doprije pokrivalo osobito je učestala od početka 9. st., a najbrojnija u zapisnicima splitskih crkvenih sabora održanih 925. i 928. g. Množinski se oblik javlja u povijesnim izvorima različitih žanrova i provenijencija. Dosad iznesena mišljenja račvaju se na one istraživače sklonije razloge ovome dvojnom nazivlju tražiti u pretpostavljenoj upravnoj podjeli u doba kasnog Carstva tj. u njenoj preživjeloj tradiciji, te na one koji promijenjenu terminologiju pripisuju ustroju manje-više suvremenu vrelima u kojima se pojam javlja, ne upućujući na tako rano doba. Koliko je ta terminologija stara, koliko je oficijelna i ovisi li o uspostavi bizantske teme Dalmacije, pitanja su i dalje otvorena u historiografiji. Svako od postojećih tumačenja ovisi o kontekstu u kojem se dotična vijest javlja u povijesnim izvorima. U pojedinim je slučajevima očito riječ o srazu uporabe starih zemljopisnih pojmova s pokušajima imenovanja novih političkih formacija, pa u interpretacijama treba biti na oprezu. Nema pouzdanih uporišta za zaključke o tome kako su se na pojavu i održavanje množinskog naziva Dalmatiae odražavale promjene u prostoru i u vremenu: postupno sužavanje pokrajine na primorski pojas, upravne podjele bizantske arhontije i/ili teme. Nije jasan ni odnos te moguće starije upravno-administrativne podjele prema kasnijoj tradiciji o dvjema Dalmacijama: Gornjoj (Dalmatia Superior, južna Dalmacija) i Donjoj (Dalmatia Inferior, sjeverna Dalmacija). Izlaganje je ponajprije zamišljeno kao pregled problematike, zadržavajući mogućnost da se iznesu i nove interpretacije, osobito s obzirom na podatke o antičkom upravnom ustrojstvu Zapadnog Ilirika koje donosi starija i novopronađena rimskodobna epigrafska građa, zasad nezapažena u domaćoj historiografiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA