Naslov
Utjecaj motivacije na pamćenje emocionalnih slika
(The role of motivation for memory of emotional pictures)

Autori
Lisica, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
28.09

Godina
2010

Stranica
25

Mentor
Penezić, Zvjezdan

Ključne riječi
emocionalne slike; pozitivne; negativne; neutralne; studenti; pamćenje
(emotional picture; positive; negative; neutral; students; memory)

Sažetak
Polazeći od nalaza dobivenih u istraživanju Isaacowitza i Xinga, u ovom smo istraživanju pretpostavili da će motivacija imati utjecaja na pamćenje emocionalnih slika, te da će najviše slika biti zapamćeno u informativnoj situaciji. Također, zbog konfliktnih nalaza dobivenih u raznim studijama, u ovom ispitivanju se nastojalo doznati da li se bolje pamte pozitivni, neutralni ili negativni podražaji. Međutim, zbog velike raznovrsnosti do sada dobivenih rezultata, nije bilo moguće postavljanje nekih specifičnih hipoteza, već se prepostavilo da će se ispitanici bolje dosjećati pozitivnih, ali i negativnih podražaja. Osim hedonističkog tona, važno i neizostavno obilježje emocionalih podražaja je i njihova aktivacija ili uzbuđenje. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja moglo se pretpostaviti da će afektivni podražaji (ugodni i neugodni) biti različito procijenjeni na dimenziji valencije i aktivacije. Stoga je ovo ispitivanje za cilj imalo utvrditi kako motivacija utječe na pamćenje emocionalnih slika. U ispitivanju je sudjelovalo 20 ispitanika u dobi od 18 do 23 godina. Ispitanici su bili studenti različitih godina na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Svaki ispitanik je prošao kroz sve tri eksperimentalne situacije (emocionalna, informativna i kontrolna). Pokazalo se da motivacija uistinu utječe na pamćenje emocionalnih slika što se očituje u broju točno zapamćenih slika kojih je najviše u informativnoj situaciji. Dakle, ispitanici u informativnoj situaciji, koji su bili motivirani prema skupljanju informacija zapamtili su najviše slika. Nadalje, utvrđeno je da postoje razlike u broju točno točno zapamćenih pozitivnih, neutralnih i negativnih slika. Najviše je zapamćeno pozitivnih slika, zatim negativnih, a najmanje neutralnih slika. Konačno, utvrđeno je da postoje razlike u procjenama stupnja valencije, te u procjenama stupnja aktivacije između pozitivnih, neutralnih i negativnih slika. Naime, pozitivne slike su ocijenjene kao najugodnije, neutralne kao manje ugodne od pozitivnih, ali opet ugodnije od negativnih, dok su negativne slike procijenjene kao najneugodnije. Što se tiče dimenzije aktivacije, najveći stupanj aktivacije dobiven je za negativne slike, nešto manji za pozitivne slike, a najmanji stupanj aktivacije je dobiven za neutralne slike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA