Naslov
Društvene mreže aktera u kulturnom i kreativnom sektoru kao pokazatelj razvojnih potencijala - primjer grada Zadra
(Social networks of the actors in cultural and creative sector as an indicator of development potentials - the case of Zadar)

Autori
Tonković, Željka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.05

Godina
2012

Stranica
273

Mentor
Tomić-Koludrović, Inga

Ključne riječi
društvene mreže; društveni kapital; kulturni i kreativni sektor; modernizacija; mrežna analiza; rad; tranzicija
(cultural and creative sector; modernization; network analysis; social networks; social capital; transition; work)

Sažetak
Promijenjeni tip rada u postindustrijskim društvima, odnosno društvima „druge“ ili „visoke“ modernosti, povezuje se s posttradicionalnim oblicima društvene organizacije. Individualizirani rad, fleksibilnost i mobilnost zaposlenika posebno su zastupljeni u kulturnom i kreativnom sektoru u kojem se uočavaju promjene u kvaliteti društvenih odnosa i strukturi društvenih mreža. Primarni cilj istraživanja bio je ispitati obilježja društvenih mreža aktera u kulturnom i kreativnom sektoru grada Zadra i utvrditi zastupljenost posttradicionalnih obilježja društvene organizacije koji ukazuju na modernizacijske potencijale hrvatskog društva. Teorijsko polazište rada uključivalo je pristupe koji se bave društvenim promjenama u postindustrijskim društvima, koji su bili upotpunjeni konceptima iz područja teorije mreža i društvenog kapitala, i kontekstulizirani u okvirima tranzicijskih promjena u hrvatskom društvu. U istraživanju je korištena mrežna analiza, kroz primjenu egocentričnog i sociocentričnog pristupa. U svrhu prikupljanja podataka konstruiran je upitnik, a podaci su prikupljeni pomoću strukturiranog intervjua. U istraživanju je sudjelovalo 177 ispitanika. Rezultati su pokazali da su posttradicionalni oblici društvene organizacije zastupljeni samo djelomično te da „umrežena društvenost“, koja je tipična za mreže u kulturnim i kreativnim sektorima postindustrijskih društava, ne predstavlja dominantan tip mreža u tranzicijskom kontekstu hrvatskog društva. Istraživanjem je utvrđena povezanost destandardiziranog i individualiziranog rada kulturnih i kreativnih djelatnika s traženjem oslonca u obiteljskim mrežama potpore, te u mrežama koje tvore bliski i dugotrajni odnosi, većinom lokalističkog karaktera. Na temelju provedenog istraživanja zaključuje se kako su procesi detradicionalizacije i individualizacije u Hrvatskoj određeni strukturalnim socioekonomskim čimbenicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA